Izložene pergamene iz 13. stoljeća nađene u korskim sjedalima katedrale

Slika korisnika martinazd
Otkriveno »Blago arhiva Zadarske nadbiskupije«
Ovo je prvi put da se gradivo Zadarske nadbiskupije javno predstavlja, jer od svojih početaka arhiv nije nikada na ovakav način iznio građu u javnost. Kad smo krenuli u pripremu kolegica Anamarija Perović i ja našli smo se u nedoumici što prikazati od cjelokupnog gradiva arhiva, a da prikaže arhiv u najboljem svjetlu. Mi smo izdvojili šest cjelina koje smo smatrali najzanimljivijima i najreprezentativnijima, istaknuo je autor Oliver Modrić
Vedran SITNICA
Posjetitelji su mogli vidjeti šest tematskih cjelina

Kako je izgledala i glasila poruka koja je visjela na vratima crkve sv. Anselma u Ninu kad je donesena odluka da se Ninska biskupija sjedini sa Zadarskom nadbiskupijom? Kako izgleda oporuka iz davne 1361. godine kojom Cerne od Ivana Dobroša ostavlja Samostanu sv. Krševana u Zadru 100 libara i solane u Pagu, a prihode od njegova posjeda ostavlja siromasima koji se nalaze u špitalu Sv. Dimitrija? Kako su izgledali arhitektonski planovi za dovršetak zvonika katedrale sv. Stošije ili jedini sačuvani primjer svjetovne glazbe srednjega vijeka na starofrancuskom u Hrvatskoj? Sve ovo i još mnogo drugih zanimljivosti može se pogledati u izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru u kojem je jučer otvorena izložba »Blago arhiva Zadarske nadbiskupije«. Izložba je otvorena u povodu manifestacije »Krševanovi dani kršćanske kulture«, a nastala je zajedničkom suradnjom Zadarske nadbiskupije i Državnog arhiva u Zadru.

​Prva ovakva izložba

- Ovo je prva izložba koja predstavlja jedan djelić pisane baštine i blaga koje se čuva u arhivu Zadarske nadbiskupije. Ovaj arhiv jedan je od najvažnijih privatnih arhiva u našoj županiji te je država 2004. godine sklopila poseban ugovor kojim je osigurala dva arhivista koji vode brigu o gradivu, njegovoj obradi i davanju na korištenje, a što je vrlo bitno jer znači da svi zainteresirani mogu svakoga dana nekoliko sati provesti u arhivskoj čitaonici Nadbiskupije, rekao je Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru prilikom otvorenja izložbe. Dodao je kako je u ovom arhivu objedinjeno gradivo Zadarske i Ninske nadbiskupije. Istaknuo je kako se u arhivu ne čuva samo crkvena prošlost, već i ona svjetovna, kao što su matične knjige, razni ugovori i oporuke tako da su moguća različita interdisciplinarna proučavanja.


»Ovo je prva izložba koja predstavlja jedan djelić pisane baštine i blaga koje se čuva u arhivu Zadarske nadbiskupije. Ovaj arhiv jedan je od najvažnijih privatnih arhiva u našoj županiji te je država 2004. godine sklopila poseban ugovor kojim je osigurala dva arhivista koji vode brigu o gradivu, njegovoj obradi i davanju na korištenje«

Ante GVERIĆ

Autori izložbe i kataloga su Oliver Modrić i Anamaria Perović, koji su izložbu podijelili u šest tematskih cjelina - Zadarska nadbiskupija, Ninska nadbiskupija, pergamene, matične knjige, školstvo i muzikalija. Oliver Modrić okupljene je malo podrobnije upoznao s izložbom, dok Anamaria Perović nije mogla doći.
- Ovo je prvi put da se gradivo zadarske nadbiskupije javno predstavlja, jer od svojih početaka arhiv nije nikada na ovakav način iznio građu u javnost. Kad smo krenuli u pripremu, kolegica Anamaria i ja našli smo se u nedoumici što prikazati od cjelokupnog gradiva arhiva, a da stane u ove dvije prostorije, te da prikaže arhiv u najboljem svjetlu. Mi smo izdvojili šest cjelina koje smo smatrali najzanimljivijima i najreprezentativnijima, istaknuo je Modrić upoznavši posjetitelje detaljnije sa svakim dijelom izložbe. Pojasnio je kako su dio o Nadbiskupiji podijelili u dva dijela - o granicama Zadarske nadbiskupije te o borbi za glagoljicu - povratku glagoljice u crkveno bogoslužje.

Katastik Zadra iz 1421., madrikula bratovštine zlatara...

- U cjelini pegramene, kojih je u arhivu preko 300 primjeraka, izdvojio bih knjigu Katastik Zadra i okolice iz 1421. godine. Zanimljivo je kako je naš poznati povjesničar Stjepan Antoljak spomenuo da je Katastik zagubljen ne znajući kako je on cijelo vrijeme u arhivu Zadarske nadbiskupije, rekao je Modrić. Istaknuli su kako su prikazali četiri knjige madrikula zadarskih bratovština među kojima je najstarija madrikula bratovštine zlatara, koja je ujedno i najstarija bratovština Zadra, osnovana u 12. stoljeću.
- Na izložbi izlažemo originalnu bulu kojom se odlučuje o pripojenju Ninske nadbiskupije Zadarskoj nadbiskupiji, a koja je bila tada stavljena na vrata crkve. sv. Anselma. Također, moguće je vidjeti i dokument kojim je zabilježen sudski proces protiv pjesnika Jurja Barakovića, a kojemu je 1591. godine biskup dosudio kućni pritvor. Također u vitrinama treba izdvojiti kodeks s ispravama Ninske biskupije od 12. do 17. stoljeća, istaknuo je nekoliko zanimljivosti Modrić.
Vrlo značajna je i zbrika matičnih knjiga, a u arhivu se čuva preko 500 matičnih knjiga ovoga područja od kojih su najstarije matične knjige krštenih iz sredine 16. stoljeća iz Župe sv. Stošije te najstarija matična knjiga na glagoljici Župe u Lukoranu s kraja 16. stoljeća. Kod školstva je istaknuta ženska građanska škola te učilište Vicka Zmajevića. Kod zbirke muzikalija najzanimljivija je zbirka notnih zapisa poznatih zadarskih skladatelja kao i jedini sačuvani u Hrvatskoj - svjetovni napjev na starofrancuskom jeziku u glazbenoj formi virelai iz 13. stoljeća, a koji je nađen u korskim sjedalima tijekom restauracije 1969. godine u katedrali. Naime, ti su zapisi, kako je pojasnio je Modrić, bili istrgnuti iz knjiga notnih zapisa i srednjovjekovnih brevijara, obojani te postavljeni kao ukrasni dio pozadine sjedala. Međutim, prilikom restauracije korskih sjedala, rekao je, pokazali su se notni zapisi.

Čuvanje arhivskog blaga kao zakonska obveza

Za kraj okupljene je pozdravio i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić koji je ukazao na važnost očuvanja povijesnih dokumenata.
- Crkveni zakonik, kada govori o arhivima i kulturnom blagu određuje kako je briga crkava brižljivo čuvati dragocjenu baštinu s ciljem da se cjelovito prenese na potomstvo. Zato je dužnost svih koji rade u arhivima, posebice biskupa, poštovati kanonske odredbe kojima je određeno da se isprave čuvaju veoma brižljivo, da se rasporede određenim redom i kratkim sadržajem pojedinih spisa, pojasnio je nadbiskup Želimir Puljić. Istaknuo je kako crkveni zakonik obvezuje biskupe da vode brigu o smještaju arhivske građe, posebno one koja ima povijesnu vrijednost.
- O važnosti arhiva svjedoči rečenica sv. Pavla VI. koju je rekao na Kongresu društva crkvenih arhivista u Vatikanu 1963. godine, kako ‘kultura, koja je sastavni dio života Crkve, stoljećima opisuje tragove Božjega otajstva u vremenu, a ispisane stranice jeka su i tragovi Gospodnjeg prolaska kroz svijet stoga čuvanjem arhivske građe pokazujemo poštovanje prema samom Kristu i Crkvi njegovoj, a svima koji će poslije doći pružamo znakove njegova prolaska kroz svijet«, zaključio je nadbiskup Puljić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)