Sloboda kao ostavština

U četvrtak u podne Multimedijalna dvorana  Gradske knjižnice Zadar bila  je domaćin predavanja  „Abraham Lincoln: A Legacy  of Freedom”. Predavanje je  održao Kenneth Wetzel iz Odjela za odnose s javnošću veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, a organizirao ga je „Američki kutak” Gradske knjižnice.
Wetzel je ovo, zahvaljujući  zadarskim gimnazijalcima, vrlo posjećeno predavanje započeo kazavši kako se 12.  veljače navršava 200 obljetnica  od rođenja ovog slavnog predsjednika SAD-a, te kako će u  predavanju o Lincolnovom životu i političkoj karijeri uključiti reference na život i karijeru novog američkog predsjednika Baracka Obame.
– Lincoln je rođen u siromašnoj obitelji u drvenoj straćarici na rubu divljine države  Kentucky. Unatoč neobrazovanosti svojih roditelja maleni  Lincoln je volio čitati i tako  sam sebe obrazovao. Upravo  takav početak poistovjećuje  Lincolna s utjelovljenjem  „američkog sna”. Bio je vrlo  visok čovjek, a njegovi su ga  karakteristični visoki šeširi činili još i većim. Proživio je niz  obiteljskih tragedija. Radio je  kao geometar, a kasnije zahvaljujući samopoduci iz prava  kao pravnik u državi Illinois.  Tamo je postao i kongresmen.  Godine 1854. izabran je za  senatora SAD-a. Iz te su ranije  faze Lincolnove karijere čuvene njegove debate sa senatorom Douglasom oko pitanja  zabrane ili dozvole ropstva u  novim državama na zapadu  SAD-a. Douglas je u svemu  Lincolnu bio antipod. Bio je  nizak, imao je dobar „background”, akademsko obrazovanje, bio je vrlo rječit u svojim  govorima, oblačio se vrlo uglađeno…  Još kao mladić Lincoln  je, putujući često Mississippijem do New Orleansa, uvidio  nepravdu prema crncima u  SAD-u i postao žestoki protivnik ropstva. Njegova je  predsjednička karijera nešto  bolje poznata. Godine 1860.  postaje predsjednik SAD-a, te  vodi sjeverne države u građanskom ratu u kojem je poginulo 623.000 ljudi. U ratnim  je godinama potpisao proklamaciju o oslobođenju robova i  donio 13. amandman o aboliciji. Jedan od najznamenitijih  trenutaka Lincolnova života  bio je govor održan 19. studenog 1863. godine u Gettysburgu, mjestu gdje se odigrala  velika bitka. Govor je u povijesti poznat kao „The Gettysburg Address”, a zapanjujuće je da je trajao samo dvije i  pol minute, te da je sadržavo  svega 272 riječi. Lincoln je ubijen u kazalištu 1865. godine, a  ostao je poznat kao borac za  slobodu, vrli govornik, iskren  čovjek, smibol jedinstva nacije, zagovaratelj ljudksih prava… I danas kada ljudi u Washingtonu prosvjeduju za svoja  prava okupljaju se oko Lincolnova memorijalnog centra.  Tamo je i M. L. King održao  čuveni „I have a dream…” govor. Što se tiče Obaminih referenci na opus ovog velikog  čovjeka i političara, već ih je u  predizbornoj kampanji bilo  niz. Obama je na inauguraciju  ptuovao istom rutom kao i  Lincoln, na prisezi je koristio  Lincolnovu bibliju, često u  svojim govorima spominje  Lincolnove zasluge, te je, najzad, u svoj kabinet uvrstio i  neke od svojih političkih protivnika.