Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Nema govora o tome da je Grad Zadar pred bankrotom

Autor: Siniša Klarica

12.03.2010. 23:00
Nema govora o tome da je Grad Zadar pred bankrotom

Foto: Ivan JAMIČIĆ



Istina je i da je otežana naplata jer je likvidnost svugdje upitna, od državnog proračuna na niže. Međutim, smatramo da će ove najnovije mjere Vlade RH odraziti na funkcioniranje i naših, zadarskih tvrtki koje su u teškoćama


Proteklih dana sve više se iz gradske oporbe čuje glas da je Grad Zadar pred bankrotom. Sve su učestalije prozivke kako Grad nema više novca za servisiranje prispjelih obveza, osobito za svoje velike investicije. Prva osoba oporbe predsjednica gradskog SDP-a Ingrid Antičević-Marinović nekoliko puta je ponovila da je dovoljno samo prispjeće glavnice za ŠRC Višnjik, pa da Grad Zadar financijski padne na koljena. Prve natruhe posrtanja „zadarskog čuda” vide se, kažu dobro upućeni i u sve lošijoj obnovi infrastrukture, ali ponajprije u odustajanju od predizbornog programa i novog investicijskog ciklusa. Oporba proziva da joj nisu dostupni podaci niti da im je razvidno trošenje, poglavito namjenskih sredstava. O tome kakvo je stanje gradskih financija razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za financije Grozdanom Perić.
Je li Grad Zadar pred bankrotom?
– Nije, niti može biti dok god nema značajnog otpuštanja radnika u gospodarstvu. Dok god naše gospodarstvo opstaje, istina u teškim uvjetima, nema govora o tome da je Grad Zadar pred bankrotom.
Ova godina otprije je proglašena najtežom godinom, poglavito u financijskom smislu. Uskoro će te raditi tromjesečno izvješće. Kako ste zadovoljni s punjenjem gradskog proračuna?
Likvidnost svugdje upitna, od državnog proračuna na niže
– U ovom razdoblju, a tu prvenstveno mislim na razdoblje siječanj-veljaču, proračun je manji oko 5 milijuna kuna nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine. Bez obzira na to, nekakvo značajnije smanjenje se nije dogodilo. Istina je i da je otežana naplata jer je likvidnost svugdje upitna, od državnog proračuna na niže. Međutim, smatramo da će ove najnovije mjere Vlade RH odraziti na funkcioniranje i naših, zadarskih tvrtki koje su u teškoćama. Pokretanje sezone i sezonskog zapošljavanja ipak će ublažiti negativni trend u gospodarstvu. To je bitno za gradski proračuna s naziva poreza za dohodak.
Kakav stav je zauzeo Grad Zadar u svezi reprograma obveza takvih tvrtki?
– Javljaju se mnogi, osobito oni kojima su se nakupila dugovanja za komunalnu naknadu. Najbolji primjer je „SAS – Strojogradnja”. Oni od nas traže predah u manjem razdoblju, kako bi realizirali neke ugovore i u konačnici podmirili svoje obveze. Neki, poput Adrije, su ponudili mjenice. Adrija na takav način konstantno rješava svoj dug, iako nikad nisu došli do nule. Svi se trude iz očekivanog priliva servisirati taj dio svojih obveza.
Problem SAS-a nije od prošle godine niti je rezultat aktualnih recesijski poteškoća. Na drugu stranu, kad običan građanin duguje Gradu, ovrhe se promptno provode. Zašto Grad godinama tolerira takvu situaciju, iako je razvidno da neće skoro doći do svojih novaca?
– I na bivšem poglavarstvu je zauzet stav da se pomaže našem gospodarstvu. Tu je i pitanje koliki je iznos komunalne naknade u ukupnom dugu tih tvrtki u odnosu na npr. dobavljače, plaće, državu.
Ima li istine u tome što su donedavno govorili, baš u SAS-u, da ukupne lokalne fiskalne obveze pa i komunalna naknada, ne samo da ne stimuliraju industriju i proizvodnju i Gradu Zadru, nego ju i onemogućavaju?
– Vrijednost komunalnog boda u samom gradu, nije prevelika. Je li to proizvođačima značajna stavka u njihovom poslovanju, ne mogu procijeniti. Možda tih 40.000 kn, ovisno o površini koje zauzima proizvodni pogon, može izgledati puno, ali na ukupnu dobit ili promet, možda to i nije tako velika stavka koliko ju kao takvu javnost percipira. Vidljivo je da se ovi lokalni ili komunalni troškovi zanemaruju, a daju se prioriteti nekim drugima kao npr. obvezama prema državi. Misli se da će lokalna zajednica ipak biti osjetljivija prema problemima koje imaju takve tvrtke. Komunalna naknada je, uz porez na tvrtku u iznosu 1.600 kn, glavni „namet” koji s naše strane „opterećuje” gospodarstvo.
Oporba najavljuje da će prispjeće glavnice od 140 milijuna kuna, u slijedećoj godini, za ŠRC Višnjik biti „atomska bomba” za gradski proračun. Na to da niste na vrijeme osigurali novac u gradskom proračunu za isplatu glavnice, upozoravala vas je i državna revizija.
Reprogramirati dug za ŠRC Višnjik
– Prije petnaestak dana smo o tome vodili razgovor u Ministarstvu financija. Čekamo odgovor na naš prijedlog da se problem riješi reprogramom duga. Istina, naša glavnica dospijeva sljedeće godine, ali mi bi je reprogramirali, ako Hypo-Alpe Adria banka bude to mogla. Ako banka ne bude mogla reprogramirati te naše obveze, tražit ćemo od Ministarstva financija da idemo na novi natječaj kojim bi išli na refinanciranje duga, u obliku koji će biti najpovoljniji za grad (kredit ili obveznice). Zašto nismo prije osigurali sredstva? Kad smo izdavali obveznice, taj oblik zaduživanja u Zakonu o proračunu nije uopće postojao. Zadržavanjem sredstava iz potrošnje, zakočio bi se razvoj grada. Zadržavanjem tih 20-ak milijuna kuna ne bi postigli razvoj kojeg smo postigli. To ne znači da smo bježali od odgovornosti za otplatu. Riješili smo da na ovakav način prolongiramo otplatu glavnice, jer bi u protivnom, cijelo vrijeme ta sredstva ostala zaleđena.
Je li Grad Zadra znao za poteškoće „Industrogradnje” kad joj je dodijelio posao na izgradnji zatvorenog plivališta. Koliko je investicija na plivalištu probijena i jesu li se zbog toga naplatili penali od „Industrogradnje”?
– Ponuda Industrogradnje bila je najpovoljnija i ona je, na razini vrijednosti dvorane, oko 70 milijuna kn. Industrogradnja je kasnije ušla u probleme, a ni do danas nije dostavila bankovno jamstvo. Stoga mi Industrogradnji nismo platili zadnju tranšu od 5 milijuna kuna. Investicija na zatvorenom bazenu je probijena nekih desetak posto, a naplatiti će se i penali za kašnjenje rokova po ugovoru. Inače, iz bankovnog jamstva trebali bi se financirati popravci u jamstvenom roku, ako izvođač radova ne želi iste otkloniti.
Zaleđena su sredstva i za socijalne stanove, razne druge projekte iako se radi o namjenskim sredstvima koja su se utopila u gradski proračun jer Grad može poslovati samo preko jednog računa?
– Od tih sredstava, kupljeno je oko 130 stanova. Onaj dug države nastao na temelju vrijednosti stanova, izražen u  konvertibilnoj valuti, nismo odmah  povukli, nego ga sukcesivno povlačimo. Riječ je o našem potraživanju u iznosu preko 30 milijuna kuna. Znači, mi stalno smanjujemo taj dug i sredstva zadržavamo u svom proračunu. Time smo i kupovali, pretežito nove stanove i dijelili ih socijali te potrebnim kadrovima. Problem je kontrola naseljenosti tih stanova, tj. stanuju li u socijalnim stanovima socijalni slučajevi ili u POS-ovim oni koji zaslužuju stan iz poticane stanogradnje. Uglavnom, od 2000. do 2005. za kupnju stanova potrošeno je oko 55 milijuna kuna. Zadnjih desetak godina su se sredstva akumulirala, jer od 2005. do 2010. nije se kupovalo. Između ostalog i zbog toga što se preispitivala i sama koncepcija stanogradnje dodjele stanova.
Bili ste šefica gradskih financija dvama gradonačelnicima i jednoj gradonačelnici. Kako se može dogoditi da aktualni gradonačelnik krene u kampanju obećavajući vrlo ambiciozan razvojni plan, a onda mu netko iz financija prišapne, ali nakon izbora, da za taj njegov program nema novaca u gradskoj blagajni?
Obećanja su za jedan mandat
– Nije se u potpunosti odustalo od svih projekata. Puno ih je, npr. Put Stanova, ostalo nedovršenih. Bilo je problema s nagodbama s građanima. Splitska ulica se također rješava preko dvije godine…
Je li Grad Zadar u tijeku kampanje sadašnjeg gradonačelnika imao novaca ili projekciju da će u cijelosti financijski ispratiti njegov predizborni program na kojem je on i dobio izbore.
– Kad se daju obećanja, ona se ne daju za sada ili odmah, nego za jedan mandat. Gradonačelnik je imao pravo u tom trenutku davati svoje vizije što on želi napraviti u gradu, ali u svom mandatu. Morala bi provjeriti što je sve obećao gradonačelnik, ali mislim da su ona imala temelja u gradskim financijama. Mi imamo obvezu trogodišnjeg planiranja i kada planiramo sredstva i akcije, ne planiramo ih osvrčući se samo na vlastita sredstva, nego i na sredstva države i fondova. Tu je jedina dilema, koliko ćemo sredstava povući iz vlastitih, a koliko iz drugih izvora.
Kako ćete riješiti dospjeli dug za garažu TIZ-a.
– Po ugovoru sklopljenom sa „Gortan-nekretninama”, ove godine dospijeva 2,600.000 kn. U pregovorima smo da se taj dug razvuče na više godina kako bi dali mogućnost našem komunalnom poduzeću „Obale i Lučice” dobije određenog daha, kako bi izvukla što više prihoda iz parkinga kao svoje osnovne djelatnosti, a da Grad što manje sudjeluje u tom dijelu.  
Odakle novci za ambiciozni projekt novih vrtića, kad niste npr. još platili radove na obnovi Osnovne škole Krune Krstića u Arbanasima?
– Svaku godinu napravimo jedan vrtić, a u sljedećem razdoblju planiramo proširenje vrtića na Bokanjcu što će koštati 2 mil. kn. Za sada se taj dio još projektira, a za dječiji vrtić na Višnjiku se predviđa 2,5 milijuna kuna. Nadam se da će se u ovoj godini riješiti projektiranje i svi odnosi potrebni za izgradnju. Radove u iznosu 4 milijuna kuna na obnovi osnovne škole u Arbanasima, platit ćemo Ploteru 15. travnja ove godine.
Kako bi vi recenzirali stanje financija u Gradu Zadru?
– Smatram da bi se moglo i bolje, stoga i apeliram da građani u okviru svojih mogućnosti servisiraju svoje obveze. Od ispunjenja obveza ne ovisi samo egzistencija tisuću zaposlenih u gradskim komunalnim poduzećima nego i o našem sudjelovanju u stvaranju Zadra kao mjesta za lijepo življenje. Također smatram da investicije ne bi smjele prestati, jer se time potiče zapošljavanje, stvaranje nove vrijednosti, a time i punjenje gradskog proračuna. Plaćanjem svojih obveza prema gradu pomaže se funkcioniranju države u cjelini. U ovim vremenima tim je svaka kuna bitnija, da bi što prije i bezbolnije izašli iz njih, a u konačnici, svaka se kuna i vraća građanima.


 NAJSKUPLJE SU PLAĆENI LAVČEVIĆEVI STANOVI




Grad Zadar, kaže Grozdana Perić, od 2000. godine kupuje stanove za potrebe socijale i nužnih kadrova. Sredstva prikupljena od prodaje društvenih stanova te su godine utrošena za kupnju 23 stana “Skelt Commerca” za što je potrošeno 5.911.195,25 kn. Lavčević je u bloku 32 izgradio 22 stana vrijedna 6 milijuna kuna, a dodatno je, od iste tvrtke kupljeno 13 stanova vrijednih 6.180.440,00 kn. Ukupno je u 2000. godini za kupnju 58 stanova utrošeno 18.091.635,25 kn. Sljedeće, 2001. godine od “Gortana” su kupljena 42 stana u vrijednosti 12.583.022,93 kn te od “Velčića” 30 stanova vrijednih 8.678.238,37 kn. U 2005. sredstva prikupljena od prodaje društvenih stanova utrošila su se u izgradnju infrastrukture i uređenje zemljišta za POS Smiljevac za što je utrošeno 15.197.576,66 kn. Najskuplje su plaćeni stanovi Lavčevića izvan bloka 7.000 kn za metar četvorni, a najjeftinije  “Skelt Commercea” 5.137,71 kn po metru četvornom. U pet godina Grad Zadar je na kupnju stanova potrošio 54.550.473,21 kn.