Proljeće stiže, ali kakvo – ne zna se

Tijekom prosinca, siječnja i veljače palo je više kiše nego što je inače padne u šest mjeseci odnosno gotovo dvostruko više od tromjesečnog prosjeka. Tako da je ove zime bilo vrlo malo sunčanih dana u nizu, koji su inače karakteristični za zadarsko područje. Zimu su obilježile i velike promjene vjetrova, točnije juga i bure te izostanak uobičajenih oseka u siječnju, ističe Kraljev

Razgovor o vremenu bio je za nas nekad primjer dosadnoga dijalogiziranja i čudačke komunikacije nekomunikativnih Engleza. Sada, kad nam je klima sličnija njihovoj nego što smo se nadali da će ikada biti, bolje ih razumijemo, a ozbiljan razgovor o vremenu postao je danas u našim životima praksa. To više nije stereotipna strategija za preskakanje komunikacijske barijere, čak ni neki labavi meteorološki interes, nego egzistencijalno pitanje. Hoće li sutra biti ili neće biti lijepo vrijeme, budući da je proljeće klimatološki već počelo 1. ožujka, postalo je barem u istoj mjeri važno kao što su u svakodnevnome dijalogu važni politika i nogomet. Vrijeme je važno i na individualnom planu, ljudi se raduju sunčanom jutru i s nestrpljenjem očekuju dolazak proljeća, po mnogima najljepše vrijeme u godini.
Ćudljivo proljeće
No, proljeće je ćudljivo i živahno godišnje doba između ljeta i zime. Svoju narav pokazalo je proteklih dana kada je spoj sibirske hladnoće te sredozemne vlage i topline rezultirao najimpresivnijom ovogodišnjom ciklonom u Sredozemlju. Vatroslav, kako je ciklonu nazvao Crometeo tim, pogodio je Španjolsku, Francusku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, gdje su snježne oluje i snažni vjetrovi paralizirali promet. Čini se, kako to zapravo i nije nešto neuobičajeno jer na Jadranu se prvi, hladniji dio proljeća prepoznaje po čestoj buri koja je posljedica prodora hladnog kopnenog zraka u toplije primorje.
To potvrđuje i poznati zadarski meteorolog Duško Kraljev, podsjećajući kako je u narodu uvriježeno mišljenje o tri «marčane» bure koje pušu 7., 17. i 27. ožujka. Prva «marčana» bura je za nama, a Kraljev navodi kako druge dvije, ako je vjerovati narodu, tek nas očekuju. No, mala je vjerojatnost da će biti snaže kao posljednja bura koju je donio Vatroslav.
O burama u ožujku postoji i narodna izreka: «Marč mora zasoliti tri puta». Naime, olujna bura često nosi morsku «prašinu», koja na predmete nanosi sloj morske soli, tzv. posolicu, koja osobito šteti bilju. Prema pučkim vjerovanjima, ako se to ne dogodi u ožujku, dogodit će se u travnju. No, ako i tad izostane, posolice će biti u svibnju.
Osim bure, proljeće nerijetko karakterizira i suho vrijeme, u što se ove godine još i nismo imali prilike uvjeriti. Nakon suhog ožujka, nerijetko slijedi kišni travanj. To se događa kao posljedica pojačane ciklonske aktivnosti. Prvo su posrijedi sredozemne ciklone koje preko Jadrana idu na kopno gdje donose kišu. U takvim okolnostima obično zapušu topli južni vjetrovi i eto priželjkivanog proljeća. Toplina vjetra priguši i posljednje ostatke zime, a iz zagrijane zemlje počinje nicati i razvijati se bilje. Kako dani odmiču sunce sve duže i jače grije, a temperatura raste. Tako najčešće počinje proljeće.
Sve više sunca
– Snijeg u ožujku i jaku buru imali smo i 2006. godine. Stoga, ova ciklona i nije veliko iznenađenje. Sve smo to već imali, samo ljudi zaboravljaju. U narodu su poznate tri marčane bure, tako da do kraja mjeseca možemo očekivati još koji kratkotrajni nalet hladnoće, no ništa strašno jer proljeće je na vratima. Dok kraja ožujka imat ćemo proljetno vrijeme i sve više sunca, govori Duško Kraljev, dodajući kako su vremenske prilike odnosno neprilike u ožujku, iako nisu ništa neuobičajeno, nakon relativno tople zime iznenadile Europu.
Kraljev podsjeća kako je prošla godina bila toplija od prosjeka, što se može reći i za zimske mjesece. Naime, dok su prosinac i veljača bili topliji od prosjeka, siječanj je ipak bio nešto hladniji. Što se tiče oborina, Kraljev ističe kako u Zadru ovako kišne zime nije bilo u posljednjih deset godina. Tijekom prosinca, siječnja i veljače palo je više kiše nego što je inače padne u šest mjeseci odnosno gotovo dvostruko više od tromjesečnog prosjeka. Tako da je ove zime bilo vrlo malo sunčanih dana u nizu, koji su inače karakteristični za zadarsko područje. Zimu su obilježile i velike promjene vjetrova, točnije juga i bure te izostanak uobičajenih oseka u siječnju.
– Proljeće dolazi, no kakvo će ono biti teško je reći. Više nitko ne želi davati dugoročne prognoze jer vrijeme je na neki način zbunjujuće, pa su iznenađenja uvijek moguća. Lani smo imali rani početak ljeta u svibnju, nakon čega je uslijedio kišni lipanj, a što nas čeka ove godine to ćemo tek vidjeti. Sve više je ekstrema koji su posljedica globalnog zatopljenja, tako da se više nitko ne želi upuštati u dugoročne prognoze, kaže Kraljev, navodeći kao primjer englesku meteorološku službu koja je odustala od dugoročnih sezonskih prognoza smatrajući kako je prognoza za 5 do deset dana unaprijed vjerodostojna, a sve više od toga ne nezahvalno jer su vremenske prilike naglo mijenjaju.
Govoreći o klimatskih i vremenskim promjenama stučnjaci posebno ukazuju na međusobni utjecaj i odnos klime i čovjeka te ekstremne događaje u atmosferi. Što se tiče odnosa čovjeka i klime nije niti potrebno posebno naglašavati njihovu međusobnu povezanost i uzajamno djelovanje. Naime, koliko god su klimatske promjene utjecale na, primjerice, seobe ljudi iz jednih u druge krajeve, toliko je, s druge strane, čovjek svojim djelovanjem utjecao na klimatske promjene. Danas je čovjekovo djelovanje sve očitije, ali i sve opasnije. Ono se posebno manifestira kroz proizvodnju tzv. stakleničkih plinova, čime se postupno mijenja sastav atmosfere i dovodi do globalnog zatopljenja.
Iako su u novije vrijeme klimatske promjene sve naglašenije, ekstremnih događaja, onih koji se događaju izvan prosjeka i ne često, bilo je i u prošlosti. Međutim, činjenica je, kako su ti ekstremi u posljednjih godina sve izraženiji. To se povezuje s globalnim zatopljenjem na koje utječe i čovjek sa svojim djelovanjem, a kako navodi Kraljev ekstremi će postajati sve izraženiji, odnosno da će se još više produbljivati.
– Podizanje razine mora, topljenje ledenjaka, nagli prelazak iz zime u ljeto, odnosno nestanak lijepih jeseni i proljeća, velike suše i poplave… sve su to posljedice globalog zatopljenja. Takvi ekstremi nepovoljno utječu na biljni i životinjski svijet, čije vrste nepovratno nestaju, ali i na ljude. No, ekstremi su neminovni, stalni porast stanovnika na Zemlji, a samim time i ljudske djelatnosti, uz prirodni faktor, morao je dovesti do ovakvih promjena, govori Kraljev, dodajući kako ljudski faktor, iako nije sam, iznimno je bitan, zbog čega upozorenja stručnjaka, koja su zasnovana na činjenicama, treba shvatiti ozbiljno.

 GODIŠNJA DOBA

 
Godišnja doba pojam su s tri različita značenja, koja se djelomično preklapaju. U klimatskom smislu, u našim krajevima godišnja doba počinju tri tjedna prije astronomskih, pa za meteorologe proljeće nastupa 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Astronomi definiraju doba prema položaju Sunca na ekliptici, prividnoj stazi kojom se naša zvijezda kreće unutar jedne godine Za astronome proljeće počinje u trenutku kad se Sunce nađe na presjeku ekliptike i nebeskog ekvatora. Tada nakon šest mjeseci dan po trajanju postaje jednak noći.
Međutim, po svjetlosnim mjerilima, proljeće počinje punih šest i pol tjedana prije astronomskog, a proljetni ekvinocij 21. ili 22. ožujka smatra se aritmetičkom sredinom i kulminacijom ovog godišnjeg doba.
Svjetlosno ljeto traje od 6. svibnja do 5. kolovoza, jer to su tri mjeseca s najvećom količinom prirodnog svjetla. Slijedi jesen od 6. kolovoza do 5. studenoga i naposljetku zima, koja završava 4. veljače.
Proljeće: od 5. veljače do 5. svibnja
Ljeto: od 6. svibnja do 5. kolovoza
Jesen: od 6. kolovoza do 5. studenog
Zima: od 6. studenog do 4. veljače