Sijena je ponestalo, a zima još nije otišla

– Ma te su naše ovce naviknute na sve nedaće i više bi štetilo da ne prođu kršom. Ovako dobro njima dobro nama, manje troše sijena i bit će ga više za mlade. Oni će opet biti sitiji i neće puno maltretirati majke, kaže Luka Mitrović Zorko

Unatoč tome što nas još od studenog ne prestaje iznenađivati promjenjivo vrijeme, ovaj posljednji val s malo od svega, južine, bure, kiše i snijega, ipak je mnoge iznenadio i omeo u mnogim planiranim aktivnostima.
Većina naselja Bukovice osvanula je 10. ožujka u bijelom ruhu sa smrznutom podlogom. U kamenicama i pojilima zaleđena voda, zaleđene brave i reze na štalama, staze i putovi, pa je mnogima izostao tradicionalni odlazak na benkovački sajam, a konzultantima na Arkod upisniku poljoprivrednici otkazali svoj dolazak. Ali, i brojnim stadima ovaca i koza otkazan je odlazak na ispašu. No, promatrajući ih u toplim stajama nije se mogao steći dojam da su zbog toga žalosna i unatoč činjenici da su jasle već odavno prazne. Najviše uživaju janjci jer njihove su jasle pune sijena, a korita visokokaloričnog kukuruza, a gdje je takva „doping„ ishrana, kako kaže naš veliki ovčar Luka Mitrović Zorko, i janjci su već spremni za ražanj.
Svestrane dobrobiti pašarenja
 – Ali, tko mari za takvu janjetinu, moji kupci sigurno ne, kaže Luka dok polazi ususret ovcama koje je tek toliko da se malo osvježe na pašu pustio najmlađi sin Ante. Dok su se ovce spuštale niz kamenite stijene prema cesti put štale odgonetamo što ih goni, predator, orkanska bura ili ljubav za podmlatkom. Vuk sigurno nije, kaže Ante, jer već bi se one razbježale uokolo ne mareći za buru.
– A ionako nemamo struje, popucale žice od leda pa neka se barem nekako zabave, bolje će spavati, kaže Zorko kroz smijeh i potjera zadnju ovcu.
– Mislim da će i one noćas bolje mirovati, ma te su naše ovce naviknute na sve nedaće i više bi štetilo da ne prođu kršom. Ovako dobro njima dobro nama, manje troše sijena i bit će ga više za mlade. Oni će opet biti sitiji i neće puno maltretirati majke, zaokružio je Zorko svoju verziju svestrane dobrobiti pašarenja bez obzira na vremenske prilike.
Među doista rijetko hrabre uzgajivače pripada i kozar iz Golubića, Zdravko Veselinović (52 godine). Više od stotinu koza stopilo se sa zimskim pejzažom Podvelebita i stječe se dojam da koze samo skakuću po golom kamenju, i uzalud se propinju na nisko raslinje u potrazi za pupovima. To samo tako izgleda, ali nađu one već sebi zalogaj, uostalom svakako više nego u štali jer potrošile su sve zalihe, kaže Zdravko.
– Pedesetak bala sijena čuvam za jarad i nadam se da će izdržati ali se ujedno nadam da će se i vrijeme popraviti, pa na koncu proljeće je pred vratima, kaže Zdravko.
 Na primjedbu kako je optimist negoduje, kao da je to loša osobina i spominje poticaje za ovce i koze, te knjižicu goriva za poljoprivrednike (Obrazac KGP) koju ispunjava i ovjerava Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (agencija za plaćanja), a samim time nestaje i Zdravkov entuzijazam.
Kameniti pašnjaci
– Jasno mi je da je štednja u državi i da svoj obol moramo dati i mi poljoprivrednici, ali nisam siguran kako će se to odraziti na nas male uzgajivače, pritom mislim na gospodarstva ispod 100 grla, jer s jedne strane ostajemo bez poticaja, povlastica za otežane uvjete gospodarenja u poljoprivredi i totalno smanjenom količinom goriva, a s druge strane obaveznim poreznim sustavom. Mala gospodarstva koja isključivo žive od stočarstva neće izdržati.
Na primjedbu da će poticaja i dalje biti, samo na drugi način, odnosno temeljem podnesenih zahtjeva za izravna plaćanja u prethodnoj godini Agenciji za plaćanja sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zdravko je odmah reagirao.
– Da, upravo u tome i je problem najvećeg dijela stočara. Mi naime, ne posjedujemo poljoprivredno zemljište koje bi zadovoljavalo kriterije uvjetnog grla, a naši pašnjaci su većinom kameniti, obrasli raznim šumskim raslinjem, pa čak za njih nema ni inicijalne podloge, što znači da ne ulaze u Arkod parcele. I kako onda da se mi nadamo poticaju. Osim toga svjedoci smo nedavnih događanja u Slavoniji i kompromisa po kojemu će poticaji biti isplaćeni, ali umanjeni za 60 posto, a ako se to odnosi i na stočarstvo, po grlu bi to bilo četrdesetak kuna, od toga dvadeset kuna iznose troškovi HPA i ostatak je isto toliko. Samo još moramo moliti za zdravlje blaga jer ako tu ne bude troškova i poreza od prodaje moći će se preživjeti.
Marčanska bura u Provićima
Opet se vratio Zoranov optimizam i bilo je krajnje vrijeme pobjeći s Velebita i bure. No nije bilo puno umjerenije ni u ravnokotarskom selu Provići. Marčanska bura, kako je nazivaju mještani Provića, zakovala je sve živo, i ljude i životinje, pa čak ni mačke neće vani. Mora se samo što je nužno, kaže Dražen Klarić, svestrani poljoprivrednik, trenutno najviše predan kozarstvu, jer ono je fundament za obiteljsku siranu koja ulazi u posljednju fazu pred registraciju.
Dražen je na pola sata pustio koze u dobro ograđen i donekle vjetrozaštićen prostor. Lijepo njegovane, izvrsne kondicije, sve već ojarene i ubrzo pripravne za mužnju, a nadasve ljubopitljive, istražuju kako bi s druge strane suhozida. Nevjerojatan kontrast u usporedbi s podvelebitskim kozama, ali i potvrda Zorkova razmišljanja o otpornosti i izdržljivosti domaćih pasmina.

 JANJENJE

Janjenje je najbitnija faza ovčarske proizvodnje i za nju se mora biti maksimalno pripremljen. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ovčarnik, osobito onaj dio u kojem će se odvijati janjenje. Taj dio, “prihvatilište”, treba biti temeljito očišćen i dezinficiran, a nakon toga potrebno ga je dobro i bogato nastrijeti slamom, a zidove dodatno izolirati balama slame ili sijena. Naime, ovcama nije potrebna velika zaštita od hladnoće, međutim janjadi jest i to u periodu janjenja.
Poželjno bi bilo napraviti pojedinačne (fiksne ili pokretne) boksove za janjenje u kojima će se ovce janjiti, ili pak biti stavljene sa svojim janjetom ili janjcima odmah nakon janjenja. Površina boksa iznosi oko 1 metar, što je sasvim dovoljno za kratak boravak, 2-3 dana, ovce (majke) s njezinim podmlatkom. Mali boksovi od presudne su važnosti za preživljavanje janjadi nakon partusa, osobito ako ovce imaju više janjadi u leglu, pri težem porodu i kod težeg prihvaćanja janjadi. Iako je važno da temperatura zraka u objektu ne bude niža od 5° C još je važnije da relativna vlažnost zraka bude u granicama od 60 – 80 posto, jer vlaga oduzima toplinu i uzročnik je mnogih bolesti.
 

 PLINSKO ULJE

Na temelju članka 77. stavka 6. i članka 92. stavka 6. Zakona o trošarinama (Narodne novine, broj 83/09.), ministar financija je uz prethodno mišljenje ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donio Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi. Za namjene u poljoprivredi pravo na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom korisnici ostvaruju na temelju podnesenih zahtjeva za izravna plaćanja u prethodnoj godini Agenciji za plaćanja sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Za sve poljoprivredne površine u sustavu izravnih plaćanja osim livada i pašnjaka u količini 150 litara po ha, za livade i pašnjake u sustavu izravnih plaćanja u količini 50 litara po ha. Paušalno pravo ostvaruje se u količini 450 litara po poljoprivrednom gospodarstvu, a mogu ga ostvariti korisnici koji su u prethodnoj godini podnijeli zahtjev za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji ili u stočarstvu sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Iznimno u 2010. godini, prilikom ispunjavanja nove Knjižice goriva za poljoprivrednike, sukladno ovom Pravilniku, regionalni ured Agencije za plaćanja prilikom upisa i ovjere prava na potrošnju u tekućoj godini od toga oduzima količine potrošenog goriva u 2010. godini upisane u staru Knjižicu goriva.