Obitelj ima presudnu ulogu u liječenju ovisnosti

Broj osoba liječenih zbog zlouporabe sredstava ovisnosti (heroin, kokain, speed, marihuana…) u 2010. godini je 587. Kako doznajemo iz razgovora s našim pacijentima, na ulici baš i nema droge, a ono što ima je nekvalitetno, tako da vjerujem da realni broj ovisnika nije puno veći. A i broj novoregistriranih ovisnika pada, ističe dr. Klepac Erstić

Dr. Stela Klepac Erstić nova je voditeljica Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Na mjestu voditeljice zamijenila je Margaretu Mesić, prof. psihologije, koju je i do sad povremeno mijenjala. Dr. Klepac Erstić djelatnica je Službe od 2005. godine kada je i upućena na specijalizaciju iz epidemiologije upravo za to radno mjesto.
Dr. Klepac Erstić priča o radu Službe, broju liječenih ovisnika, supstitucijskoj terapiji, ulozi obitelji u procesu liječenja…
Grupa potpore za liječene alkoholičare
– U Službi rade dva psihologa, dva pedagoga, dvije medicinske sestre, dva epidemiologa, dva psihijatra, s tim da jedan radi honorarno, a uskoro dolazi još jedan psihijatar za stalno. Uz uobičajene zadaće Službe, tijekom ovog ili sljedećeg mjeseca, u dogovoru s dr. Škifićem i prof. Mavarom, kreće grupa podrške liječenih alkoholičara. Tim povodom, jedan naš tim, sastavljen od psihijatra, psihologa, pedagoga i medicinske sestre, ide u Zagreb u Kliničku bolnicu Sestara Milosrdnica na Seminar senzibilizacije za probleme uzrokovane ovisnošću o alkoholu, najavljuje dr. Klepac Erstić.
Kaže da se zna dogoditi da pacijenti ovisnost o heroinu zamijene ovisnošću o alkoholu, a ujedno je i veći broj ovisnika o heroinu ovisan i o alkoholu.
Prema podacima Službe, broj osoba liječenih zbog zlouporabe sredstava ovisnosti (heroin, kokain, speed, marihuana…) u 2010. godini je 587. Od toga je 505 muškaraca, a 82 žene.
– Od tih 587, 570 je na liječenju zbog opijata, što uključuje i apstinente. Apsolutnih apstinenata u prošloj godini je bilo 36. Kad postanu apsolutni apstinenti, neki naši pacijenti zaziru od ovog mjesta jer imaju neki novi život i ne žele susretati ljude koji ih vežu za prošlost. Drugi pak vole nastaviti dolaziti, javiti se, porazgovarati…, priča dr. Klepac Erstić.
Iako se uvijek misli da je realan broj ovisnika puno veći od broja registriranih ovisnika, dr. Klepac Erstić kaže da i nije tako.
– Kako doznajemo iz razgovora s našim pacijentima, na ulici baš i nema droge, a ono što ima je nekvalitetno, tako da vjerujem da realni broj ovisnika nije puno veći. A i broj novoregistriranih ovisnika pada. Lani smo imali 24 novoregistrirana, od toga 20 ovisnika o opijatima, ističe dr. Klepac Erstić.
Od 570 ovisnika o opijatima, 534 je na supstitucijskoj terapiji, od toga 297 na metadonu, a 236 na buprenorfinu.
– Prosječna doza metadona koju je Služba u prošloj godini propisala je 63,3 miligrama. Služba se strogo drži Smjernica za izdavanje supstitucijske terapije koje propisuje Ministarstvo zdravstva, napominje dr. Klepac Erstić.
Postupak je takav da ovlašteni liječnik u Službi za prevenciju propisuje supstitucijsku terapiju nakon provedenog dijagnostičkog postupka i to temeljem prisutnosti kriterija opisanih za tu bolest. Pacijent odlazi kod svog obiteljskog liječnika koji mu na temelju nalaza izdaje terapiju. Ako se radi o terapiji metadonom, liječnik sam podiže terapiju u ljekarni, dnevne doze miješaju se s Cedevitom (ako se radi o tabletama), odnosno s voćnim sirupom (ako se radi o kapima).
Stroga kontrola metadona
Kako kaže dr. Klepac Erstić, to se radi upravo zbog smanjenja rizika intravenoznog uzimanja i zbog otežavanja moguće preprodaje.
– Izuzetno nam je važna suradnja s obiteljskim liječnicima. Krajem 2009., početkom 2010. godine obišli smo sve liječnike primarne zaštite da intenziviramo tu suradnju. Prilikom obilaska osobno smo uručili Smjernice o propisivanju supstitucijske terapije svakom liječniku. Kad pacijent tek počne uzimati supstitucijsku terapiju ili ako se utvrdi da je ne uzima kako treba, onda ju mora piti svaki dan pred liječnikom. Pri svakom pregledu u Službi obavezne su kontrole urina na prisutnost droga kao i terapije koja se uzima, kaže dr. Klepac Erstić.
Kako nastavlja, za razliku od metadona, buprenorfine pacijenti uzimaju sami u ljekarni s receptom za tjednu dozu.
– Ako vidimo da se ne uzima kako treba, isto zahtijevamo da buprenorfine uzimaju pred liječnikom. Sigurnost primjene buprenorfina (subutex, suboxone) jedna je od glavnih prednosti ovog lijeka, lakše je započeti liječenje i bolji je odgovor na terapiju, priča dr. Klepac Erstić.
Ipak, kako dodaje, uvijek se preporučuje odlazak na liječenje u terapijsku zajednicu.
– Teško se odlučuju na odlazak u zajednicu dok im samima ta odluka ne sazrije. I u kontroli uzimanja supstitucijske terapije i u podršci općenito veliku ulogu igra obitelj. Suradnja s roditeljima i supružnicima jako puno znači u procesu liječenja. Ali mali broj pacijenata dolazi s članovima obitelji. Dosta njih krije problem od roditelja, a mi ne smijemo zvati roditelje punoljetnih osoba zbog zaštite privatnosti pacijenata, priča dr. Klepac Erstić.
Dodaje da je jedan od većih problema to što je jako dug put od prvog uzimanja droge do traženja pomoći. Srednja dob svih novoregistriranih u 2010. godini je 32,33 godine.
Srednja dob aktualnih ovisnika na supstitucijskoj terapiji je 36 godina.
Ali pomaka ima.
– Rad na prevenciji i liječenju ovisnosti u zadnjih par godina jako je uznapredovao. Suradnja svih institucija i udruga sve je bolja. Naravno, uvijek se može i više i bolje i mi smo otvoreni za suradnju sa svima, od institucija do nevladinih organizacija, govori dr. Klepac Erstić, ističući dobru suradnju s Obiteljskim centrom, policijom, Centrom za socijalnu skrb, Općom bolnicom Zadar.

 BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI

U Službi za prevenciju radi se i na preventivnim programima.
– Od jeseni je krenuo program Trening životnih vještina koji se provodi pod pokroviteljstvom Grada Zadra i Zadarske županije u devet gradskih i 21 županijskoj školi, s ukupno 1.627 učenika 6. razreda. Program je preuzet od Riječana, gdje je pokazao dobre rezultate, a nadamo se da će tako biti i kod nas. Radi se o radionicama s nastavnicima i stručnim suradnicima u školama, koji nakon edukacije imaju radionice s učenicima. Program se nastavlja i dalje, tako da sljedeće godine imamo nove šeste razrede i s ovogodišnjim učenicima nastavljamo u sedmom razredu, priča dr. Stela Klepac Erstić.
Priprema se i novi program “Detekcija rizične djece”.
– U suradnji sa Službom za školsku medicinu u travnju kreće pilot-projekt. Cilj je rano otkrivanje rizika za moguće probleme u mentalnom zdravlju djece i mladih. Problemi uočeni u dječjoj dobi mogu znatno smanjiti broj i intenzitet psihičkih poremećaja u odrasloj dobi, pojašnjava dr. Klepac Erstić.