Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Ciklo, eko, geo, gay…

12.03.2012. 23:00
Ciklo, eko, geo, gay…


Apsolutni broj jedan među trendovima su geoparkovi, biciklističke ture, te “gay&lesbian” turizam. I Hrvatsku se moglo naći među ponudom koju su u Berlinu svrstali u novosti. Naši aduti su geoparkovi Papuk i Rab, te vožnja jedrenjacima u kombinaciji s bicikliranjem po kvarnerskim otocima


Sunce i more i dalje su broj jedan, no turizam budućnosti događa se već danas. Promjene su toliko brze, gosti sve izbirljiviji, traže nešto novo. Na to još treba dodati i ekonomsku krizu koja trese gotovo cijeli svijet, mrežu svih mreža, pametne i one malo manje pametne telefone… I dobije se nevjerojatne mogućnosti koje se danas nude turistu, a koje su ponovno predstavljene na netom završenoj najvećoj svjetskoj turističkoj burzi ITB u Berlinu. Tko ne želi ležati na plaži može otići na Arktik ili Antarktiku. Cijena? Prava sitnica… Od 6.000 do 10.000 eura za 12 dana.
– Polarni krug je svakako nova destinacija. Ili barem drugačija. I potražnja je sve veća. Organiziramo put s brodom za 60-ak osoba, a uz ostalo aranžman uključuje polarno ronjenje, penjanje… Puno aktivnosti, osim samog uživanja u prirodi, kazala je Marlynda Elstgeest iz agencije Waterproof expeditions koja turiste, eto vodi, na Sjeverni i Južni pol. Na vječni led idu avanturisti iz Hongkonga, Kine, Rusije, Europe… cijelog svijeta. Iz Hrvatske, doznajemo, još nije bio nitko.
Ipak, Hrvatsku se moglo naći među ponudom koju su u Berlinu svrstali u novosti. Naime, ondje su prezentirani geoparkovi – područja koja valoriziraju vrijedna geološka područja, među kojima i Hrvatska ima svoje predstavnike, kao i europske biciklističke rute. Opet, malo ljudi zna, ali i lijepa naša i tu ima svog aduta.
Inače, geoparkovi, među kojima su i hrvatski predstavnici Papuk i Rab, su organizirani su u Europsku mrežu geoparkova (European geoparks network) koja za sada još uvijek nije dio UNESCO-ovih programa. Međutim, u planu je da i geoparkovi postanu dio UNESCOV-e obitelji što bi im svakako podiglo atraktivnost i na turističkom tržištu.
Očuvanje lokaliteta
– Udruženje za sada još uvijek nema dovoljno članova da bi postalo dio UNESCO-a, međutim, cilj je postati njegov dio. Samim time i geoparkovi bi postali još atraktivniji turistima upravo po brendu UNESCO-a, kazala je Joana de Castro Rodrigues, geologinja geoparka Naturtejo de Meseta Meridional u Portugalu, dodajući kako je u mrežu je uključeno 87 geoparkova iz 26 zemlja, što je respektabilan broj obzirom da se radi o udruženju koje je s radom počelo 2000. godine. Broj geoparkova iz godine u godine raste te postaju prepoznati kao nova turistička ponuda koja ne ugrožava okoliš već spaja održivost i turizam te predstavlja jedan od novih trendova u turizmu.
Ciljevi njihova osnivanja su zaštita i očuvanje geološki vrijednih lokaliteta, edukacija, prije svega lokalnog stanovništva o vrijednosti prirodne, ali i vlastite kulturne baštine, a posljedično i razvoj turizma. Geoparkovi su također način na koji se turistički mogu valorizirati neka područja izvan uobičajenih turističkih ruta, reći će ova Portugalka. Ta se područja na ovaj način čuvaju od uništavanja, ali i bolje valoriziraju. Jedan od glavnih zadataka voditelja geoparkova je i suradnja s lokalnim stanovništvom koje u tome može vidjeti priliku za privlačenje novih turista ili uopće razvoj turizma. Sama organizacija geoparkova je različita u pojedinim zemljama, negdje su geoparkovi ujedno i dijelovi nacionalnih parkova, drugdje nisu pod takvim stupnjem zaštite.
Ovo je nova ponuda, broj turista koji posjećuje geoparkove ipak raste te ljudi sve više prepoznaju njihovu vrijednost.
– Ideja je turistu koji dođe u neko mjesto na odmor reći da tu postoji nešto više od same plaže. To je slučaj kod vas na Rabu gdje sam boravila kada je projekt geoparka ustvari započeo. Drago mi je da su ljudi ondje pokušali ljudima dati nešto više, iako je turizam ondje počeo upravo na – plaži. Mi u našem parku gostima nudimo birdwatching, jahanje, šetnje, biciklističke rute, penjanje, kanuing, pecanje, no na našem se području nalaze i wellness sadržaji, kupališna područja, arheološka nalazišta i postavi, stari rudnici. Sve se to promovira zajednički. Važno nam je također da lokalno stanovništvo zna da smo tu, te da se stalno nešto radi pa tako barem jedno tjedno šaljemo informacije. Naravno da ne možemo stalno izmišljati nove proizvode, no bitno je da smo stalno aktivni i da ljudi znaju da se nešto događa, kazala je de Castro Rodrigues.
Skupe bicikle
Po pitanju novih trendova Hrvatska se polako razvija i kao destinacija za biciklistički turizam pa tako kroz našu zemlju prolazi i jedna od biciklističkih ruta EuroVeloa – europske mreže ciklo-ruta. Prema riječima Raimunda Stabauera, menadžera u Europskoj biciklističkoj federaciji (European cyclist’s federation – ECF), čiji je član i hrvatska udruga Bicikl, ciklo-turizam je u porastu. Sve više i više ljudi se njime bavi organizirano te ovim gostima nude nove i nove ponude. Jedna od njih je, primjerice “Inselhupfen” na Kvarneru, odnosno vožnja jedrenjacima od otoka do otoka, i to u kombinaciji s bicikliranjem po otocima i sada već kilometrima uređenih staza. Projekt federacije Eurovelo ustvari staze u pojedinim zemljama povezuje u veliku europsku mrežu.
– To znači da možete po zacrtanoj ruti doći od Nordkappa do Malte, a nastojimo i olakšati papirologiju prilikom prelaska granice. Također ciklo-turistima nastojimo osigurati informacije o tome gdje su hoteli prilagođeni biciklistima, gdje mogu popraviti bicikl i sve ostale logističke podatke koji im trebaju prilikom planiranja puta. Inače, hoteli koji su prilagođeni potrebama biciklista, primjerice, imaju posebna zatvorena parkirališta za bicikle. Neki od bicikala su prilično skupi i ne želite ih ostaviti na cesti. Potom vam omogućavaju popravak bicikla ukoliko je potrebno i slično, kazao je Stabauer. Također je istaknuo kako cijene u takvom smještaju ne bi smjele biti previsoke jer biciklisti su gosti koji ne traže hotele s pet zvjezdica.
Bez barijera
Hoće li Hrvatska postati poznata kao destinacija u kojoj se pažnja posebno posvećuje gostima s posebnim potrebama, za sada ostaje nepoznanica. Činjenica je da se na plažama postavljaju rampe za invalide i slično, no posla još uvijek ima jako puno. Ipak, naša zemlja u tome nije usamljena. U Berlinu je stoga po prvi put dan naglasak na ovaj segment gostiju.
Tako je Dan žena na ITB je bio i Dan turizma bez barijera. Za osobe s posebnim potrebama na koje se, govoreći o trendovima u turizmu, prečesto zaboravlja. U svijetu turistička ponuda za osobe s posebnim potrebama turističkoj branši donose tek pet milijardi eura, kažu u njemačkoj nacionalnoj koordinaciji za turiste s posebnim potrebama (NatKo) koja je u Berlinu, dakle, po prvi put ukazala na još uvijek nedovoljnu svjesnost javnosti o tome da i osobe s posebnim potrebama žele putovati, a time i kakav turistički potencijal ovaj segment ustvari predstavlja. U ovom udruženju jasno su poručili kako se zarada može vrlo lako udvostručiti uklanjanjem barijera na koje osobe s posebnim potrebama redovito nailaze prilikom potrage za smještajem, prijevozom, pa i običnim izletničkim aranžmanima. Ipak, danas postoje turističke tvrtke koje su prepoznale šansu u ovom području. Unatoč tome o turizmu bez barijera se premalo zna, nema oglašavanja, pa ni potencijalni turisti o tome vrlo malo znaju.
– Europa ima preko 50 milijuna osoba s invaliditetom koje imaju veliku želju za putovanjima, istakla je Edith Strombach iz NatKo-a koji je u Berlinu prvi put imao svoj štand. Strombach je kazala kako potencijalnim gostima nude, primjerice, posjete nacionalnim parkovima bez prepreka te da se primjećuje kako ovi gosti žele putovati. Ipak, ni u Njemačkoj, koju pokriva ova organizacija još uvijek ima previše prepreka koje ovim gostima otežavaju putovanja.
Snaga web-a
Govoreći o novitetima i turističkim trendovima ne treba zaboraviti tehnologije i mrežu svih mreža. Internet se definitivno uspio nametnuti kao nezaobilazan dio turističkih tokova. Danas se tako gotovo polovica bukiranja u svijet obavi upravo on-line, dok turističke agencije ostvare oko trećinu bukinga. Tako barem pokazuju podaci World Travel Monitora. Uloga interneta i dalje je u snažnom porastu, ne samo kod bukiranja smještaja ili prijevoza, već i kod odabira destinacije, ali i ocjenjivanja i komentiranja destinacije, hotela, usluge…
Kolika je snaga web-a pokazuje primjer SAD-a u kojem će do 2015. udio prodaje preko interneta u turizmu porasti na 145 milijardi dolara. Sve više Amerikanaca za planiranje i organizaciju čitavog putovanja koriste samo pametne telefone. Turisti u cijelom svijetu danas postaju “društveni putnici” koji koriste društvene mreže kao izvor informacija tijekom putovanja. Na sve veće korištenje interneta na odmoru utječe bezbroj mogućnosti i aplikacija koje se svakodnevno izbace na tržište pa su tako pametni telefoni već zamijenili, ne samo agencije, već i vodiče, bankomate…
Inače, zanimljivo je da se očito pravim biznisom pokazuje i “gay&lesbian” turizam. Na ITB-u su tako svoju ponudu za taj segment predstavile i neke nove zemlje poput Grčke, Portugala, Meksika i Poljske…


Organske namirnice i plahte




Hrana i piće kontroliranog, ekološkog porijekla, prirodna kozmetika, smanjenje elektrosmoga, ekološko grijanje, posebni meniji, pa i vlastiti vrt s voćem i povrćem. Jasno, opet uzgojenim bez – kemije. To su samo neki od standarda udruženja Eko-hotela koje je predstavljeno u Berlinu, a koje trenutno čini stotinjak smještajnih objekata u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji pa čak i u Grčkoj.
– Neki hoteli samo proizvode hranu, no većina kupuje organske namirnice. Osim toga, hoteli su opremljeni po ovim principima, od same gradnje do plahti u sobama. Nekad nije lako nabaviti sve proizvode, neki su jako skupi, ali se može postići potpuno organska ponuda, kazao je Bill Nikel, vlasnik jednog takvog hotela u Njemačkoj, točnije u gradiću Stellshagen. Reći će također kako se od ovog segmenta može jako dobro poslovati jer gostiju koji žele odmak od klasičnog i povratak prirodnoj hrani ima sve više. Na pitanje tko ustvari dolazi u te hotele, Nikel je kazao kako nema pravila, i mlađi i stariji gosti. Po pitanju cijena je pak kazao da ovakvi hoteli ne odskaču od klasičnih te da ovisno od hotela do hotela postoji mogućnost izbora jeftinijih i skupljih.


Ekološki da, ali ne po višim cijenama


Koliko danas turisti uopće percipiraju održivi turizam pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Lucernu (Lucerne University of Applied Sciences and Arts’ Institute of Tourism) na 6.000 ispitanika iz Brazila, Njemačke, Indije, Rusije, Švedske, Švicarske, Velike Britanije te SAD-a. Pokazalo se da se turiste može podijeliti u pet skupina.
Najbrojniji su takozvani “balansirani” turisti. Naime, 33 posto ispitanih je ustvrdilo da su im jednako važni održivost, socijalna komponenta turizma, ali i ekonomska. Skepticima ni jedna od ovih stvari nije bitna, a takvih ima čak 25 posto. Ekološkim tipovima je, naravno, ekologija na prvom mjestu, međutim, njih ima tek oko 15 posto. “Lokalisti”, ili oni koji kao najvažniji dio održivog turizma vide lokalnu održivost, odnosno lokalnu kulturu i proizvode, također su zastupljeni s 15 posto, dok je najmanje onih koji kao najvažniji dio održivog turizma vide ekonomski dio cijele priče. Jasno, među zemljama su se pokazale velike razlike koje prije svega odražavaju ekonomsku situaciju u pojedinoj zemlji. Najveći kritičari su Nijemci i Britanci, dok su Švicarci najveći “ekolozi”, a Indijci i Brazilci prije svega gledaju na ekonomski učinak održivog turizma.
Znanstvenici s ovog švicarskog Instituta pokušali su doznati da li eko turizam i proizvodi ovog posebnog dijela ukupne turističke ponude imaju dovoljno velik tržišni potencijal. Tako je oko 5.000 Švicaraca pitano da li bi platili višu cijenu odmora u objektima s nižom emisijom CO2, uz korištenje lokalnih proizvoda koji se temelje na ekološkoj proizvodnji i slično. Većina Švicaraca je pozdravila postojanje održivih turističkih proizvoda, no nisu ih bili spremni platiti više nego neekološke.