Kuharićevo čudo može se dogoditi i danas

Pokojnom kardinalu Franji Kuhariću će, ne bi li bio proglašen blaženim, a pripreme za početak njegova proglašenja blaženim najavio je njegov nasljednik na stolici zagrebačkog nadbiskupa Josip Bozanić, trebati čudo. No, to čudo ne mora nužno biti medicinske naravi, odnosno ne mora se nužno raditi o izliječenju koje suvremena medicina ne može objasniti. Ugledni teolog Adalbert Rebić pojasnio je da to može biti bilo koja vrsta čuda, “samo mora biti ozbiljne naravi”, a čudo ne mora biti fizičko nego može biti i moralno. Bez čuda kojega bi priznala Katolička crkva Kuharić teško da može biti proglašen blaženikom budući da ga se ne može svrstati među mučenike vjere.
– Čudo se može dogoditi i nakon fizičke smrti, kazao je Rebić i dodao da čovjek ne završava život fizičkom smrću, a osoba koja je živjela u skladu s božjom voljom ima veliku mogućnost djelovati na osobe u ovozemaljskom životu. Takav slučaj priznat je primjerice u proglašenju blaženim Josemaría Escrivá de Balaguera, osnivača Opus deia, koji je umro 1975. godine, a čudesno ozdravljenje koje mu je pripisano zahvaljujući zagovoru njemu zbilo se 1976. godine. Nakon toga dogodilo se još jedno čudo koje je Katolička crkva priznala kao čudo osnivača Opus deia, čime su ispunjeni propisani uvjeti za njegovo proglašenje svetim, što se dogodilo 2002. godine.
Sadašnji je papa Benedikt XVI. u svom pontifikatu proglasio 44 sveca i 815 blaženika. No, posebno u slučaju proglašenja blaženima nije nepoznata praksa da se velike skupine ljudi, zbog mučeništva, istodobno proglase blaženima. Tako je 2007. godine Benedikt XVI. odjednom proglasio blaženima 498 španjolskih mučenika, svećenika i redovnika ubijenih u Španjolskom građanskom ratu. Njegov prethodnik, Ivan Pavao II., bio je veoma agilan u proglašavanju vjernika svetima i blaženima, pa se govorilo i da je stvorio “tvornicu svetaca”. Za svojega je 26,5 godina dugog pontifikata blaženima proglasio 1.331 osobu, a svetima njih 553.
Nema pravila koliko će dugo trajati postupak proglašenja nekog blaženim, niti jamstva da će postupak završiti time da se nekoga uzdigne na čast oltara. Najbrže proglašeni blaženik u moderno doba je Ivan Pavao II. koji je blaženim proglašen šest godina i mjesec dana nakon smrti. Majka Tereza je blaženom proglašena šest godina i mjesec i pol nakon smrti, a takvom ju je proglasio upravo Ivan Pavao II. S druge strane, postupak proglašenja blaženim slovenskog franjevca hrvatskog porijekla Vendelina Vošnjaka, traje od 1963. godine.