Zašto se 30. ožujka slavi kao Dan Grada Paga?

Tako je grad Pag i čitav otok dobio konačno potpunu slobodu i nezavisnost od Zadra i od Raba. Ovaj Belin privilegij bio je za tadašnje Pažane njihova magna charta, za kojom će, nažalost, morati još često posegnuti u borbi protiv Zadra, a i Raba, navodi prof. dr. Mate Suić

Hrvatsko ugarski kralj Bela IV. je Bulom od 30. ožujka 1244. godine Pagu podario status slobodnog kraljevskog grada i u spomen na taj dan, 30. ožujka se obilježava Dan Grada Paga.
Prema priči, koja još nema povijesni temelj, kralj Bela IV. je 1242. godine došao na Pag bježeći pred Tatarima. Pažani su ga dočekali, ugostili ga, opskrbili hranom i otpratili ga do broda s kojim je nastavio put prema kontinentu. Dvije godine kasnije, u znak zahvalnosti, Pagu je podario status slobodnog kraljevskog grada.
Prof. dr. Mate Suić smatra kao je Bula Bele IV. za Pažane imala značenje „magne charte”.
Bježeći pred Tatarima
– Sredinom 13. stoljeća provalili su Tatari u naše krajeve. Kralj Bela IV. bježeći pred njima selio je iz jednog dalmatinskog grada u drugi, da bi pobjegao tatarskoj potjernici. U jednoj bitci, za koju neki smatraju da se odigrala blizu Paga, pružili su Pažani kralju veliku pomoć. Da im se oduži za spaseni život i krunu Bela im je 30. ožujka 1244. godine izdao povelju, kojom Pag postaje slobodni kraljevski grad, izjednačen u svemu s ostalim gradovima Dalmacije; njegovi stanovnici nisu trebali po tome priznavati ničije vlasti osim kraljeve i po toj povelji vlast se grada Paga protezala na čitav otok Pag, od jednog kraja do drugog. Tako je grad Pag i čitav otok dobio konačno potpunu slobodu i nezavisnost od Zadra i od Raba. Ovaj Belin privilegij bio je za tadašnje Pažane njihova magna charta, za kojom će, nažalost, morati još često posegnuti u borbi protiv Zadra, a i Raba, navodi prof. dr. Mate Suić.
Bulom Bele IV. Pažani nisu uspjeli riješiti sve probleme oko stvaranja općine, no taj je dokument imao veliko značenje u upravnom razvoju Paga. Zbog čestih sukoba sa Zadrom, izaslanici grada Paga su 1376. godine od kralja Ludovika Anžuvinca zatražili pomoć. Kralj Ludovik je 23. listopada 1376. godine izdao povelju u kojoj se, među ostalim, navodi: „Želimo da prije spomenuta Paška općina uživa sve povlastice i slobode kao i ostali naši dalmatinski gradovi pod našom vlašću.”
Mnogi povjesničari smatraju kako se povelja kralja Ludovika temelji na Buli Bele IV. te kao je Ludovik svojom poveljom potvrdio prava koja je Pag stekao kao slobodni kraljevski grad. Među znanstvenicima je sporno je li kralj Bela IV. ikada bio na Pagu. Mate Suić navodi kako su Pažani pomogli kralju Beli IV. u jednoj od bitaka u blizini otoka Paga i ne spominje njegov dolazak na otok. No, neki smatraju kako je Bela IV. bio na Pagu te kako je preko Paga nastavio put prema kontinentu, a takav bi stav moglo potvrditi ono što se događalo dok je Bela IV. 1242. godine bježao pred Tatarima. Tatare je predvodio kan Ogotaj, nasljednik Džingis kana koji je s osvajanjima počeo u 13. stoljeću. Do sukoba između Bele IV. i kana Ogotaja došlo je kada su u Ugarsku pobjegli Kumani, nomadi iz Azije koje je Bela IV. primio. Kan Ogotaj je zatražio njihovu predaju, no Bela IV. je to odbio i počeo je rat.
Pravo na vlastitu upravu
Tatari su 1242. godine s lakoćom savladali otpor na području Ugarske i Hrvatske i Bela IV. se sklonio u Dalmaciju. Prema povijesnim dokumentima, Bela IV. je uglavnom boravio u utvrđenim gradovima na obali. No, za vrijeme opsade Trogira, prebjegao je na otoke. Na kojim je sve otocima bio nije poznato, ali ako se bitka s Tatarima, kao što navodi Mate Suić, dogodila u blizini otoka Paga, može se pretpostaviti kako je kralj nastavio put sigurnijim pravcem, preko otoka, a ne uz obalu gdje je bio izložen ponovnom napadu. Dok se Bela IV. skrivao na otocima, kan Ogotaj je umro, a Tatari su se vratili u Aziju. Bela IV. je ponovno zavladao Ugarskom i Hrvatskom. Bez obzira što se na Pagu ili u blizini Paga događalo 1242. godine, kralj Bela IV. je Pagu podario status slobodnog kraljevskog grada i to nije učinio bez razloga. Paška općina se često, a osobito u 13. i 14. stoljeću, pozivala na prava stečena Bulom. Pažani su s osnivanjem vlastite općine počeli u 12. stoljeću i od te namjere nikada nisu odustali. Bili su uporni u nastojanju za osamostaljenjem, za formiranjem vlastite uprave nezavisne od bilo kojeg drugog grada. Bula Bele IV. u tome im je u velikoj mjeri pomogla jer se Bulom Pagu priznaje pravo na vlastitu upravu. Pag je to pravo imao i prije, ali ga je često i gubio. No, tek nakon što je Pag postao slobodni kraljevski grad Pažani su se imali na što pozivati kada su svjedočili o svojem pravu na vlastitu općinu i upravu. Upravo zbog toga je 30. ožujak 1244. godine, dan kada je Pag postao slobodni kraljevski grad, značajan datum u upravnom razvoju grada Paga i zbog toga se 30. ožujka obilježava Dan Grada Paga.