Tinejdžeri često osjećaju da su na emocionalnom toboganu

Slika korisnika valentinam
TJEDAN MOZGA OBILJEŽAVA SE PO ŠKOLAMA
Oni dijelovi mozga koji su zaduženi za samokontrolu, planiranje, organizaciju te regulaciju emocija još uvijek nisu dovoljno razvijeni te zato tinejdžeri nekad reagiraju nemarno, impulzivno, neadekvatno i često se osjećaju da su na emocionalnom toboganu, istaknula je predavačica prof. Marina Nekić
Doc. dr. sc. Marina Nekić o tinejdžerskom mozgu govorila osmašima u OŠ Zadarski otoci

Prvog dana obilježavanja Tjedna mozga u organizaciji Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru u tri zadarske osnovne škole održane su radionice i predavanja namijenjene školarcima.

Ove godine glavne teme zadarskog Tjedna mozga su: "Uposleni mozak" i "Mozak i vidne iluzije", međutim, kroz cijeli tjedan obradit će se velik broj zanimljivih i različitih tema namijenjenih različitim dobnim skupinama.

Tako je u Šime Budinića održana radionica "Kako rade osjetila?", u Bartula Kašića "Predstavljanje kuće mozga", a u Zadarskim otocima "Tinejdžerski mozak".

Mozak se formira i tijekom tinejdžerskog razdoblja

- Tjedan mozga je inicijativa koju su pokrenule Europska federacija društava za neuroznanost (FENS) i Dana savez (Dana Alliance). Cilj je povećanje javne svijesti o važnosti istraživanja mozga i o važnosti zdravlja mozga. Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru tradicionalno već više od deset godina sudjeluje u obilježavanju Tjedna mozga bogatim programom. Ove godine smo željeli uključiti sve uzraste pa tako održavamo radionice i predavanja u vrtićima, školama, ali i domu za starije osobe, rekla je doc. dr. sc. Marina Nekić koja je sa studentima imala radionicu za učenike osmog razreda na temu "Tinejdžerski mozak". Na radionici su sudjelovali Ena Panthy, Matea Perović, Marija Pavlić, Marko Galić i Anamarija Čikotić.

- Cilj današnjeg predavanja je upoznati tinejdžere s onim što im se događa, a uzrokovano je pubertetom i nezrelim mozgom. Zašto nezrelim? Zato jer su novija istraživanja pokazala kako se mozak formira i tijekom tinejdžerskog razdoblja, a ne, kao što se vjerovalo prijašnjih godina, do 10. godine. Naime, oni dijelovi mozga koji su zaduženi za samokontrolu, planiranje, organizaciju te regulaciju emocija još uvijek nisu dovoljno razvijeni te zato tinejdžeri nekad reagiraju nemarno, impulzivno, neadekvatno i često osjećaju da su na emocionalnom toboganu, istaknula je predavačica prof. Marina Nekić.

Dodala je kako su željeli djeci pokazati što se događa u tijelu i s emocijama te kako će ih bolje razumijeti.

Između djetinjstva i odraslosti

- Studenti su odigrali nekoliko skečeva u kojima su pokazali različite emocije. Naime, dosta tinejdžera je sklono reagirati na trenutna zadovoljstva i njima dugoročna obećanja ništa ne vrijede. Osim toga imaju osjećaj da ono što im se događa nitko prije njih nije doživio te da ih svi gledaju. Na primjer, imate neko obiteljsko okupljanje i djetetu izbije prištić na bradi kojeg vidi samo ono te od toga napravi dramu jer mu se čini da svi gledaju i vide taj prištić, pojasnila je Nekić nekoliko perspektiva iz kojih tinejdžeri gledaju svijet. Istaknula je kako se oni moraju smjestiti u međuprostor između djetinjstva i odraslosti. Naime, nisu više mala djeca, ali nisu ni dovoljno odrasli i zreli.

- U razgovoru s učenicima dotaknuli smo se raznih tema pa su tako rekli kako im smeta da roditelji jače reagiraju i poklanjaju pozornosti lošijoj ocjeni nego dobroj. Na pitanje što im treba od roditelja svi su rekli kako im treba da ih roditelji više slušaju, da su strpljiviji i imaju više razumijevanja jer su pod velikim pritiskom te osjećaju zabrinutost roditelja oko upisa u srednju školu, kazala je Nekić.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno