Mogući dopunski izbori za vijećnike srpske manjine

U slučaju nezastupljenosti ili nedovoljne zastupljenosti, srpske manjine u Županijskoj skupštini, Vlada će u roku od 90 dana od konstituiranja Skupštine raspisati dopunske izbore
Budući da Skupština Zadarske županije nije prihvatila izmjenu Statuta kako bi u Statut bio unesen članak kojim se izrijekom navodi broj mandata koji nakon izbora u svibnju mora pripasti pripadnicima srpske nacionalne manjine, postoji objektivna mogućnost kako će nakon redovnih izbora za članove Skupštine, doći i do dopunskih izbora za vijećnike srpske nacionalne manjine.
Skupština i do 45 vijećnika?
Vladajuća većina (HDZ-HSP-HSLS) smatra kako ovakvom odlukom nije prekršila Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da oni predviđaju mogućnost po kojoj se pitanjem broja pripadnika nacionalnih manjina, ako to nije učinila “stara”, bavi nova Skupština. Nepobitno je, međutim, da su zaobišli uputu Vlade RH.
Vlada je u ožujku gradskim vijećima te općinskim i županijskim skupštinama uputila Zaključak u kojem od njih traži da po primitku službenog dokumenta iz Ureda državne uprave u kojem se navodi broj i postotni udio birača nacionalne manjine koja prelazi pet posto, u svoje statute unesu broj vijećnika iz redova te manjina u predstavničkom tijelu.
Riječ je o dokumentu kojim se podaci iz popisa stanovništva iz 2001. godine usklađuju s posljednjim potvrđenim popisom birača iz 2007. godine. Prema podacima Ureda države uprave u Zadarskoj županiji je 19.176 ili 10,94 posto birača srpske nacionalne manjine, što znači da pripadnici ove manjine imaju pravo na četiri predstavnika u Skupštini.
Budući da se u Statutu Županijske skupštine nije našao broj vijećnika na koje pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo, time će se morati baviti nova Skupština i to, kako propisuje Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 60 dana od svog konstituiranja.
Zakon obvezuje Županijsko izborno povjerenstvo da paralelno s utvrđivanjem rezultata izbora za Županijsku skupštinu utvrdi i je li osigurana zastupljenost pripadnika nacionalne manjine adekvatna udjelu pripadnika ove manjine u ukupnom biračkom tijelu.
Županijsko izborno povjerenstvo u ovom će se morati voditi istim onim dokumentom koji je Skupština zanemarila, a potom provjeriti nalazi li se među četrdeset i jednim izabranim vijećnikom dovoljan broj pripadnika srpske nacionalne manjine.
Ukoliko ih ne bi bilo uopće, ili bi ih bilo manje u odnosu na broj koji ovu manjinu pripada prema Ustavnom zakonu, zakonodavac predviđa povećanje broja vijećnika u predstavničkom tijelu za onoliko vijećnika koliko ih nedostaje da bi pravo nacionalne manjine bilo realizirano. To znači da bi Skupština mogla brojiti i do 45 vijećnika.
Zakonska mogućnost dopunjavanja Skupštine vijećnicima nacionalnih manjina limitirana je kandidacijskim listama stranaka koje su prešle izborni prag, to jest osvojile više od 5 posto glasova na izborima. U skupštinu bi tako ušli oni vijećnici srpske nacionalne manjine koji su bili kandidirani na tim listama, a redoslijed ulaska određen je razmjernim uspjehom svake liste na izborima, to jest brojem glasova koji je lista dobila.
Na izbore i udruge
Raspisivanje dopunskih izbora krajnji je osigurač zastupljenosti pripadnika nacionalne manjine u predstavničkim tijelima pa se na raspisivanje dopunskih izbora ide tek ukoliko na ovaj način nije moguće postići odgovarajuću zastupljenost. U slučaju nezastupljenosti ili nedovoljne zastupljenosti srpske manjine u Županijskoj skupštini, Vlada će u roku od 90 dana od konstituiranja Skupštine raspisati dopunske izbore na kojima će za svoje vijećnike i njihove zamjenike glasovati isključivo pripadnici srpske nacionalne manjine.
Dođe li do dopunskih izbora, kandidacijske liste moći će, kao i kod redovnih izbora, predati sve političke stranke te nezavisne liste. Jedini uvjet jest da kandidati budu hrvatski državljani srpske nacionalnosti.
– Odredbom članka 11. stavak 4., Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da pravo predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice i njegovog zamjenika, između ostalih, imaju političke stranke. Budući da Zakon ne pravi razliku između političkih stranaka koje imaju predznak nacionalne manjine i onih koje takav predznak nemaju, pravo predložiti kandidata za predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice i njegovog zamjenika na dopunskim izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju sve političke stranke u Republici Hrvatskoj, stoji u tumačenju dostavljenom iz Središnjeg državnog ureda za upravu.
To znači da liste za dopunske izbore imaju mogućnost predati i stranke koje su sudjelovale na redovnim izborima.
Uz to, za razliku od redovnih izbora gdje se mogućnost kandidiranja odnosi na stranke, koalicije stranaka i nezavisne liste, kod dopunskih izbora prema stavku 4. članka 11. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravo predlaganja kandidata imaju i udruge nacionalnih manjina.
– Da bi udruge nacionalnih manjina izvorno ostvarile svoje Zakonom propisano pravo, predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice i njegovog zamjenika potrebno je da imaju status pravne osobe, odnosno da budu registrirane sukladno Zakonu o udrugama, potvrđeno je u tumačenju Središnjeg državnog ureda za upravu.