Pandemija je valjda ipak potaknula obrat u razmišljanju! Slijedi li u Hrvatskoj veliki povratak poljoprivredi?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
PROMJENA PARADIGME
Mnogi vjeruju da će se brojni apeli za obnovu poljoprivrede u Hrvatskoj zaboraviti čim epidemija prođe. Međutim, to je veliko pitanje. U globaliziranom svijetu posljednjih godina države naglo ograničavaju slobodnu trgovinu
Ilustracija
Posljedice epidemije su prava prilika za »mobilizaciju hrvatskog poljoprivrednog potencijala«

Pandemija koronavirusa potaknula je obrat u razmišljanju građana i državnih institucija. Prekidi prometa i proizvodnje zaprijetili su nestašicama te ponukali mnoge zemlje na zabranu izvoza prehrambenih artikala. Najednom je i naša javnost shvatila koliko je važno da Hrvatska može prehraniti sama sebe i da što manje ovisi o drugima.

- Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! - to su samo neki od slogana kojima brojni građani i stručnjaci ovih dana pozivaju na obnovu zapuštene domaće poljoprivrede kako bi se ostvarila što veća samodostatnost zemlje u opskrbi hranom. Nedopustivo je da Hrvatska zadovoljava svoje potrebe samo u proizvodnji pšenice, kukuruza, jaja, piletine i vina, upozoravaju ekonomisti. Više od polovine potrebne hrane naša zemlja uvozi, što je godišnje stoji oko milijardu eura.

Primjerice, dr. Vladimir Kušan iz Oikona, instituta za primijenjenu ekologiju, izračunao je ovih dana da Hrvatska ima više od 400 tisuća hektara neobrađenog zemljišta. Direktor Oikona Dalibor Hatić - koji je i pokrenuo inicijativu »Zaorimo hrvatska polja! - kaže da su posljedice epidemije prava prilika za »mobilizaciju hrvatskog poljoprivrednog potencijala«.

U posljednjih 25 godina građani su se naslušali sličnih apela, ali ništa se nije promijenilo. Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nastavila je stagnirati ili padati, osobito nakon ulaska zemlje u Europsku uniju, prema riječima Denisa Matijevića, stručnjaka iz konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu.

Novost je, međutim, da su se za revitalizaciju poljoprivrede u isti mah zainteresirale gotovo sve političke stranke. Zastupnik Miro Bulj iz Mosta poručio je kako je Hrvatskoj »vrijeme da se zaore i zasadi do zadnjeg kvadrata«. Hrvatski suverenisti predložili su mjere za spas poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava, naglasivši kako ova kriza treba biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu.

- Ako se uskoro ne promijeni politika Vlade, poljoprivreda će biti na putu sigurne propasti, tvrde Hrvatski suverenisti, među kojima i zastupnik Hrvoje Zekanović. Kažu da hitno treba utvrditi godišnje potrebe Hrvatske za poljoprivrednim proizvodima, utvrditi koliko od tih potreba Hrvatska samostalno proizvede a koliko uveze, te odrediti nositelje poljoprivredne proizvodnje po županijama.

Gospodarski model

Ipak, najveća je novost da se preokret u razmišljanju dogodio u Banskim dvorima. Poznato je, naime, da su se hrvatske vlade godinama zalagale za jačanje proizvodnje, ali samo na riječima. U stvarnosti, domaća poljoprivredna i industrijska proizvodnja su propadale, a rastao je uvoz. Robni deficit u hrvatskoj trgovini sa svijetom danas iznosi čak 10 milijardi eura.

Najbolji primjer preokreta u Vladi jesu istupi ministra financija Zdravka Marića, koji je prošlog vikenda poručio da se hrvatski gospodarski model i cijeli naš mentalni sklop treba mijenjati. Moramo jačati svijest o važnosti samodostatnosti putem jačanja domaće proizvodnje, istaknuo je ministar, misleći i na poljoprivredu.

Poput groma iz vedra neba Zdravko Marić je izjavio kako je potrebno promijeniti strukturu hrvatskoga gospodarstva, koje danas karakterizira relativno niska zastupljenost industrije u dodanoj vrijednosti, a visoka zastupljenost sektora usluga, uz nizak udio robnog izvoza u BDP-u te znatnu uvoznu ovisnost.

- Bit će nužna transformacija domaćega gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti. Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo, jer u slučaju poremećaja prometa i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora, naglasio je ministar.
Štoviše, Marić se odjednom zauzeo i za »domaću farmaceutsku industriju, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme«, ne zaboravljajući ni važnost digitalizacije te informatičko-komunikacijskog sektora. Sve to, prema njegovim riječima, treba naći mjesta u novoj strategiji, kao i u mjerama gospodarske politike.

Naravno, Banski dvori svoje mišljenje nisu promijenili zbog kritika iz oporbe, već iz nužde. Naime, upravo Vlada je odgovorna za osiguranje opskrbe stanovništva, zdravstva i gospodarstva tijekom epidemije. Istodobno, mnoge druge vlade iznenada su zabranile izvoz medicinske opreme i hrane iz svojih država.

Pouke iz krize

Srbija je zabranila izvoz ulja i suncokreta, Turska limuna, a Sjeverna Makedonija izvoz pšenice i zamrznute hrane. Ukrajina i Rusija najavile su mogućnost ograničenja izvoza pšenice kako bi osigurale domaće potrebe u slučaju tržišnih poremećaja. Indija, Vijetnam i Kina privremeno su zabranili izvoz riže, a Kazahstan izvoz pšeničnog brašna, ulja, krumpira, kupusa, luka, mrkve i heljde.

- Moramo izvući pouke iz ove krize te u državi osigurati potrebnu samodostatnost u poljoprivredi, u proizvodnji zdravstvene opreme i nadasve u razvoju znanosti, izjavio je potpredsjednik Vlade Davor Božinović, ujedno šef Nacionalnog stožera Civilne zaštite, na nedavnoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, prema navodima sudionika tog sastanka.

Što sve u ovom trenutku radi Vlada kako bi osigurala normalnu opskrbu u zemlji, široj javnosti nije dovoljno poznato. Međutim, iz Hrvatske gospodarske komore procurilo je kako je županjska Sladorana, koja je prestala s radom prije tri godine, iz Vlade dobila naputak da obnovi proizvodnju etilnog alkohola, kojeg u Hrvatskoj nema dovoljno, a koristi se za dezinfekciju. Nema sumnje da je Vlada podigla na noge prehrambeni sektor i trgovačke lance, te najavila otkup mlijeka i ostalih proizvoda od domaćih proizvođača.

Promjena modela

- Samodostatnost se u situaciji u kojoj smo se našli uslijed epidemije koronavirusa pokazala izrazito važnom za održavanje lanca opskrbe te svi zajedno moramo raditi na jačanju domaće poljoprivrede, kazao je Zoran Mitreski, član Uprave Konzuma. Kaufland i ostale trgovački lanci pozvali su hrvatske proizvođače hrane da im se jave, kako bi dobili više mjesta na njihovim policama.

Da razvoj događaja ne bi ovisio samo o dobroj volji privatnog sektora, Hrvatski suverenisti zatražili su od Vlade da zakonski obveže trgovačke lance da najmanje 60 posto poljoprivrednih proizvoda nabavljaju od domaćih proizvođača. Premijer Andrej Plenković nije otišao tako daleko, ali je zasad obvezao javni sektor - zdravstvo, vojsku i policiju - da najmanje 60 posto hrane nabavljaju od hrvatskih proizvođača.

Dok mnogi traže da se zaoru zapuštene hrvatske njive, malo je onih koji kažu tko bi to trebao napraviti. Denis Matijević na mrežnoj stranici Smartera predlaže da vlasti u Hrvatskoj provedu mjere koje će »potaknuti nezaposlene i one koji su zbog sadašnje korona-krize ostali bez posla da se angažiraju za rad u poljoprivredi« tijekom cijele sezone, uz novčanu naknadu ili volonterski. Takve mjere već su poduzele Austrija, Francuska i ostale članice EU-a, kojima zbog ograničenja kretanja nedostaju stotine tisuća sezonskih radnika iz drugih zemalja. I brojna seoska gospodarstva u našoj zemlji vape za radnom snagom, bez koje ne mogu obrati ljetinu, a kamoli povećati proizvodnju.

- Sada je potrebno donositi krizne i brze mjere koje će osigurati sigurnu opskrbu i otkloniti prepreke u proizvodnji, kaže Matijević. Međutim, kada ova kriza prođe, potrebno je napraviti zaokret. Valja raditi na promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva, naglašava Matijević.

​Mnogi vjeruju da će se brojni apeli za obnovu poljoprivrede u Hrvatskoj zaboraviti čim epidemija prođe. Međutim, to je veliko pitanje. U globaliziranom svijetu posljednjih godina države naglo ograničavaju slobodnu trgovinu. Šire se ekonomski patriotizam i nacionalizam, od SAD-a do članica Europske unije. Sadašnja epidemija, koja vjerojatno nije posljednja, samo je zaoštrila taj trend. Ako se Hrvatska ne bude pobrinula za obnovu i zaštitu vlastite proizvodnje, na to će je prisiliti ponašanje drugih država.

 

Sjetva kasni zbog manjka radnika

Stručnjaci kažu da u Europi i svijetu zasad ima dovoljno hrane, a da problemi nastaju samo zbog prekida prometa i poremećaja u opskrbi. Međutim, dodatne nevolje mogu nastati nakon jenjavanja epidemije ako ovogodišnja poljoprivredna sjetva i žetva podbace. U brojnim državama, počevši od Kine - najvećeg proizvođača i potrošača hrane u svijetu - sjetva kasni zbog manjka radnika te poremećaja u opskrbi gnojivima i sjemenom. To može dovesti do krize hrane u svijetu i njezinog poskupljenja, upozorio je pekinški Global Times.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika mete
Sve je krenulo"kvragu" kad su se u zadarskom zaleđu vrtovi, kokošinjci i poljoprivredna zemljišta počeli pretvarati u bazene i vile. Znao sam da to neće dugo trajati. Isti sada nemaju ni pomidora, kupusa, salate ni krumpira, željni su običnog kokošjeg jaja. Umjesto bezveznog brčkanja dokone evropske sirotinje iz bazena će se čuti kreket žaba. Eto di ih je dovela pohlepa za brzom i lakom zaradom. Neki su ušli u kredite. Takvih mi uopće nije žao. Ova država pod hitno mora spriječiti daljnje prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko!