Od pekarstva nema kruha?!

Mi se sada nalazimo u bezizlaznoj situaciji. Dolazi sezona, kada svi računamo nešto zaraditi, ali kako kad nama radnika. Na Kosovu i u Makedoniji ima ljudi koji znaju raditi, ali za njih treba radna dozvola. Zakoni za uvoz radne snage su strogi što je i razumljivo s obzirom na broj nezaposlenih u Hrvatskoj, kaže Palok Prekpalaj, vlasnik pekare Centar – pek
U Zadarskoj županiji nedostaje 120 do 150 pekara tijekom godine, a u sezoni čak od 250 do 300, pokazuju to analize koje su proveli u Obrtničkoj komori Zadarske županije. Pekarstvo je postalo deficitarno zanimanje, a problem nedostatka radne snage trebat će se rješavati prekvalifikacijom radne snage ili njenim uvozom što bi bilo apsurdno s obzirom na broj nezaposlenih u Zadarskoj županiji.
Bezizlazna situacija
Pritisnuti problemom nedostatka radne snage i povećanjem opsega posla u nadolazećoj sezoni pekari su odlučili izaći u javnost kako bi se našlo kratkoročno i dugoročno rješenje njihova problema. Oni ocjenjuju da je glavni razlog nedostatka stručne, ali i pomoćne radne snage neatraktivnost ovog zanimanja, osobito kod mlađih osoba koje ga percipiraju kao naporan noćni posao.
– O pekarstvu se uvijek priča kao o teškom zanatu. To su predrasude jer je tehnološki napredak u mnogočemu olakšao ovaj posao. Kaže se da je teško jer se radi noću, ali i drugi poslovi se rade noću pa nemaju takvu etiketu, kaže vlasnik pekare Centar – pek Palok Prekpalaj i nastavlja:
– Mi se sada nalazimo u bezizlaznoj situaciji. Dolazi sezona, kada svi računamo nešto zaraditi, ali kako, kad nama radnika. Na Kosovu i u Makedoniji ima ljudi koji znaju raditi, ali za njih treba radna dozvola. Zakoni za uvoz radne snage su strogi što je i razumljivo s obzirom na broj nezaposlenih u Hrvatskoj, ali se s druge strane malo radi na rješavanju našeg problema.
Njegov kolega Atif Begić, vlasnik slastičarnice Tiramisu, naglašava da treba promovirati dobre strane cijelog posla.
Privući mlade
– Mi nudimo stalno zaposlenje i sigurnu plaću. Posao pekara je dobro plaćen. Dobrog majstora koji zna peći kruh, zna raditi s lisnatim tijestom, krafnama, ne možeš naći ispod 1.000 eura nikako, dok se prosječna plaća kreće od pet do šest tisuća kuna. Drugo, zna se radno vrijeme, slobodni dani i godišnji odmor.
Obojica se slažu da je kratkoročno rješenje problema prekvalifikacija radne snage u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Paradoks je da je na Zavodu krajem travnja bilo prijavljeno 11.454 nezaposlenih, a s druge strane nedostaje radne snage. U prvom redu mogli bi se prekvalificirati nezaposleni iz struka koje su srodne pekarstvu. Pekari su voljni sudjelovati u cijelom procesu i pomoći u obrazovanju kadra. Ipak Zavod, odnosno država, bi im trebali dati određene olakšice, kao na primjer osloboditi ih plaćanja doprinosa na plaću i iz plaće, kako kaže Begić.
Ne može se očekivati da netko radniku daje plaću i istovremeno ga školuje. Dugoročno rješenje cijelog problema bilo bi privući mlade u pekarstvo i započeti s njihovim srednjoškolskim obrazovanjem. Više nema smisla da se školuju kadrovi za suficitarna zanimanja, dok s druge strane postoje deficitarna za koja će se možda u budućnosti morati uvoziti radna snaga.