Zamrlim obrtima slijedi ljetno oživljavanje

Krajem ožujka u  Republici Hrvatskoj ukupan  broj obrtnika i kod njih zaposlenih te zaposlenih u slobodnim profesijama iznosio je  214.022 osobe, od čega u samom obrtu preko 190.000.
Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija  u ožujku 2011. u odnosu na  veljaču iste godine povećao se  za 0,3%, a broj žena smanjio se  za 0,1%.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u sedam područja djelatnosti i kreće se od 0,2% (Ostale uslužne djelatnosti) do 1,8%  (Poslovanje nekretninama).
Dvanaest područja djelatnosti je u porastu koji se kreće od  0,1% (prijevoz i skladištenje te  stručne, znanstvene i tehničke  djelatnosti) do 2,4% (Javna  uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje).
Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, pad bilježi  pet županija i kreće se od 0,1%  u Brodsko-posavskoj županiji  do 0,6% u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Porast bilježi šesnaest županija i kreće se od  0,2% u Krapinsko-zagorskoj,  Požeško-slavonskoj i Zadarskoj  županiji do 2,8% u Virovitičko-podravskoj županiji.
U Zadarskoj županiji broj  ukupno zaposlenih u obrtu iznosio je 10.370 i blago je, kako  je i navedeno, porastao u ožujku u odnosu na veljaču, ali je  ipak malo manji nego u siječnju. No, pred Zadarskom  županijom je vrijeme u kojem  do vrhunca ljeta očekujemo porast zaposlenih i do dvije tisuće.  Sa 1.690 zaposlenih najjača djelatnost je usluga smještaja, pića  i hrane, odnosno ugostiteljstvo i  turizam. Trgovina je iza njih  zbog stalne tendencije pada i  sada ima 1.675 zaposlenih. Tradicionalno trgovaca je u obrtu  bilo najviše zimi, ali bi ljeti  njihov broj nadmašio broj zaposlenih u ugostiteljskim i turističkim obrtima. To se promijenilo. S 1.150 osoba slijedi  građevinarstvo. Proizvodni je  obrt na 930 i u padu je, a poljoprivreda i ribarstvo s 588 u  blagom su rastu. Poslovi koji u  najširem smislu spadaju pod  javnu upravu, administraciju i  obrazovanje u obrtima i slobodnim zanimanjima nadmašuju 1.000 zaposlenih. Ostale su djelatnosti manje zastupljene s tendencijom pada i u  “ostalim uslugama” pod koje  spada široki spektar klasičnih,  uvelike ugroženih obrtničkih  uslužnih zanimanja. U njima ih  je oko 500.
U isto vrijeme prethodne  2010. godine obrtnika i slobodnih profesija bilo je 228.000,  prema istom izvoru te je vidljiv  osjetan pad.
 U Zadarskoj županiji bilo je  tada ukupno 10.900 te je i ovdje  pad najizrazitiji u trgovini (tada  preko 1.850) i graditeljstvu (tada 1.300).
Inače, u kolovozu s najvećim  brojkama obrtnika i zaposlenih  je lani bilo do 245.000. U Zadarskoj županiji najviše u  srpnju 12.800.