Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Ako pet dana u tjednu jedemo meso, sigurno je da će bolest pokucati na vrata

Autor: Dragana Glavočić

12.06.2010. 22:00
Ako pet dana u tjednu jedemo meso, sigurno je da će bolest pokucati na vrata


Svakako bi bilo poželjno na meniju imati pileće meso koje je još za života vidjelo sunca i mjeseca, a ne bilo zatvoreno u velikim industrijskim kokošinjcima, kazuje Merlo
Obično pred ljeto putem svih medija počinje sustavna kampanja o dijetama. Što jesti ili ne jesti, koje preparate koristiti u borbi protiv masnih naslaga nagomilanih tijekom zimskih mnjeseci. Na internetskim portalima ili u ženskim časopisima nude se instant dijete: bikini dijeta, dijeta jabukama, UN-dijeta i sve to kako bi u svega 5 dana smršavili 5 kilograma. S reklama se smješkaju manekenke koje su do prije mjesec dana bile debeljuce, a u svega mjesec dana pijući te i te tablete dobile su tijelo top modela.
No, svaka žena koja je barem jednom isprobala jednu od ovih dijeta, svjedok je da se izgubljeni kilogrami brzo vrate. Često se događa da u jednom časopisu piše da čokolada deblja, da bi već sljedeći tjedan pisalo da ista ta namirnica ima anitkancerogeni učinak te se preporuča kod osoba sa slabom cirkulacijom. Godinama se pisalo da je optimalni unos dnevne količine vode dvije litre te je svakako preporučljiv u svakoj dijeti, no danas se može pročitati da su nanovija znanstvena istraživanja pokazala da voda deblja. Čovjek se može zapitati tko je ovdje lud. Što je zdrava ishrana? Zašto uopće unositi u tijelo velike količine hrane te bespotrebno akumulirati masne naslage? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod ing. prehrambene tehnologije Ljubomira Merla.
Čitati deklaracije
– Prvi korak prema zdravoj ishrani je čitanje deklaracije na proizvodu na kojoj su navedeni sastojci. Važno je znati porijeklo dotičnog proizvoda, aditive koji su stavljeni u proizvod tzv. “Ee-ve” npr. E330, E510 i sl., zatim količinu šećera i sve ostalo. Sastojak koji je prvi na deklaraciji njega ima najviše u proizvodu, navodi Merlo. Ako pročitamo deklaraciju marmelade od šipka tada ćemo primjetiti da se na prvom mjestu na deklaraciji nalazi šećer.
– Voće od kojeg se radi marmelada samo po sebi ima dovoljno šećera, ali stavlja se dodatni šećer jer je jeftiniji od voća. S unosom hrane bogatom šećerom, paprom ili solju prvi na udaru su okusni pupoljci koji naprosto izgore te ne osjećamo stvarni okus namirnica. Promjenom ishrane te smanjenim unosom dvaju bijelih ubojica – soli i šećera, naši se okusni pupoljci počinju obnavljati i navikavati na manje količine spomenutih dodataka, ističe Merlo.


 PROBAVA POČINJE U USTIMA


Nekad davno, tradicionalna dalmatinska kuhinja sastojala se od mnogo povrća i ribe, a meso je vrlo rijetko bilo na stolu. Meso je vrlo važno dobro žvakati u ustima, jer želudac nema zube i ne može hranu prožvakati. Probava počinje u ustima gdje se hrana melje i oblaže slinom koja sadrži enzime vrlo važne za probavu hrane.




Prvi korak prema zdravoj ishrani je izbaciti šećer. No, već na tom prvom koraku može se lako pasti kad imamo na umu da čovjek nesvjesno unosi iznimno velike količine šećera.
– Ujutro popijemo kavu u kafiću s dvije vrećice šećera koje dobijemo na tanjuru, potom popijemo još jednu kavu oko 10 sati pa onda prije ručka popijemo dva decilitra gaziranog pića. U tom razdoblju do 14 sati, odnosno do ručka unijeli smo u organizam oko 16 žlica šećera. S ovkvim životnim navikama čovjek se razboli za tren, pojašnjava sugovornik.
Različite namirnice i načini priprave
Ravnoteža hranjivih satojaka izuzetno je važna, a žitarice, mahunarke, povrće, orašasti plodovi, sjemenke i voće osiguravaju tu ravnotežu. Raznolikost namirnica podrazumijva ne samo različite vrste, nego i različite načine pripreme, začinjavanja i ostalo. Osim toga, prehrana treba biti u skladu s godišnjim dobima i promjenama u prirodi.
– U ishrani je iznimno važno da se ne natrpavamo s previše namirnica, već napraviti dugoročni plan prehrane kroz 365 dana u godini. Ako se u mom organizmu nakupljajaju masne stanice i talože kilogrami tada s mojom ishranom nešto nije u redu, odnosno u ishrani ne postoji ravnoteža hranjivih tvari. Možemo se zapitati – ako sam često bolestan tada sam ili premršav ili predebeo, kazuje Merlo. I zato ako ishrana nije balansirana dolazi do pada imuniteta što može dovesti do pojave bolesti.


 DOBAR DORUČAK, NIKAKVA MARENDA


Zdrav doručak čine i zobene pahuljice spremljene s vodom, zobenim ili sojinim mlijekom. Zobene pahuljice trebaju biti skuhane u kašicu, u koju je poželjno dodati suho ili sirovo voće, orašaste plodove.
– Nakon ovakvog doručka čovjek neće biti gladan do ručka te neće imati potrebu za marendu pojesti sendvič s mortadelom, kaže Merlo.


– Čovjek nije ni svjestan koliko je njegovo tijelo otporno i snažno te su mu antibiotici nepotrebni, ističe Merlo, dodajući da bi svakodnevna prehrana trebala biti obogaćena žitaricama, integralnom rižom, zelenim lisnatim povrćem koje se što manje kuha jer prekuhano gubi svoje vrijedne sastojke. Što se tiče mesa, sugovornik preporuča da bi bilo poželjno konzumirati bijelo meso i to domaće.
– Ako pet dana u tjednu jedemo meso, sigurno je da će bolest pokucati na vrata. Meso je dobro ako je bijelo. Svakako bi bilo poželjno na meniju imati pileće meso koje je još za života vidjelo sunca i mjeseca, a ne bilo zatvoreno u velikim industrijskim kokošinjcima, kazuje Merlo.
Često na tanjuru nađe se pečeni krumpir u kombinaciji s mesom. Ta, tako učestala kombinacija je vrlo štetna za probavni trakt. Naime, meso je samo po sebi teško probavljivo te dugo vremena ostaje u probavnom traktu stvarajući nadustost i zastoj u metabolizmu. S mesom preporuča se jesti zelenu salatu i rotkvicu, jer skupljaju i apsorbiraju toksine koji se javljaju kao produkti probave mesa.
Pazi kako tanjur izgleda
Važna stavku, kad je riječ o zdravoj i uravnoteženoj ishrani, čini izgled tanjura na koji, sigurno ne bi bilo preporučljivo nabacati hranu, već ona treba izgledati lijepo s dominirajućom zelenom bojom.
– Nakon kvalitetno složenog obroka, čovjeku se ne zijeva i nema potrebu spavati. To je prvi znak da je čovjek na pravom putu kad je riječ o zdravoj prehrani. Vrlo je važan početak dana, odnosno doručak koji bi trebao sadržavati kruh bez kvasca jer on blokira probavu i čovjek od njega samo “kisa”, kazuje Merlo. Lagani kruh je pun kvasca i aditiva za rahljenje, stoga je vrlo važno prije kupnje pogledati deklaraciju.
Zdrav jelovnik čini i palenta, ali ne instant. Palenta se kuha oko 30 minuta, a ne 3 do 5 minuta. Riža, i to integralna je “prava stvar” u prehrani.
– Bijela riža je papir, ništa. Središnji dio riže je bijele boje, a njezina olupina je smeđe i u njoj su pohranjeni svi vrijedni sastojci. Bijela riža kuha se 10, a integralna 50 minuta u ekspres loncu, kazuje Merlo.
U svakodnevoj prehrani neizostavni su tzv. miješani začini, među kojima je najpoznatija vegeta. Takvi začini naprosto sprže ukusne pupoljke na jeziku.


 SMIRENO ZA STOLOM


Važan dodatak svakog obroka je jesti smireno, bez nervoze.
– Za svaki obrok izdvojite vrijeme kako bi mogli u miru pojesti ono što je na tanjuru. Dobro prožvakana, a potom i probavljena hrana jača imunitet te tijelo postaje zdravije i otpornije na bolesti. Istovremeno to je ono što čovjeka čini sretnijim. Što jedem tako će mi i biti, naglašava Merlo dodajući da je poželjno izbjegavati unos bilo kakvih tableta. Naime, postoje biljni pripravci koji povoljno utječu na ljudski organizam, istodobno ga ne uništavajući.


– Vegeta je droga koja stvara ovisnost o soli i pojačava ukus. Pržena šnicla je ukusna sama po sebi te ne treba prilikom spremanja dodavati vegetu, kaže Merlo.
Unos tekućine u organizam je iznimno važan. No pitanje je što sve pijemo tijekom dana? Na tržištu se nalazi velik izbor voćnih sokova gaziranih ili negaziranih, s ili bez šećera. Sugovornik ističe da su voćni sokovi izvrsni za organizam, ali samo oni od cijeđenog voća i bez dodanog šećera, što nije slučaj u većini kupljenih sokova.
– Jedan gazirani sok sadrži strahovito puno šećera i može uništiti sve što ste postigli jednomjesečnom dijetom. Vodu je potrebno piti svaki put kad smo žedni, ali ne treba se bespotrebno nalijevati vodom. Zadarska voda iz slavine je odlična, stoga je nije potrebno kupovati u trgovinama. Novac koji potrošite kupujući vodu možete uštedjeti te njime platiti kredit, govori sugovornik te dodaje da jedino voda, pored svih napitaka koji se nude na tržištu, može utažiti žeđ.
Reakcija na šećer
Čaj je dobar i tijelu koristan napitak, i to osobito zeleni rooibos. Česta je navika čaj zasladiti sa šećerom no, ipak, najbolje je staviti slad ječmeni ili rižin. Također, u čaj, ali i u kolače može se staviti agavin sirup.
– Kad pojedemo jedan obrok koji u sebi ima veće količine šećera, reakcija organizma je da smo nakon pola sata tri puta gladniji nego prije obroka. Šećer u kolaču naglo je podigao razinu šećera u krvi, a ta energija nekon kratkog vremena naglo pada i ponovno se osjeća glad, kazuje Merlo. S pravilnim unosom namirnica, čovjek može gubiti kilograme te svakodnevno pojesti normalan obrok i na kraju desert s dva kolača. Prije obroka svakako se preporuča juha jer priprema tijelo za obrok. U povrtnu juhu dobro je dodati miso pastu koja dokazano povećava otpornost tijela. Miso se dobiva dugogodišnjom fermentacijom soje uz dodatak različitih žitarica kao što su smeđa riža i ječam, a uz to sadrži morsku sol. Ovaj dodatak potiče obnovu stanica te ima anikancerogeni učinak na ljudski organizam. Zanimljivo je da Japanke redovito uzimaju miso pastu koja je izvor fitoestrogena te nemaju simptome menopauze i PMS-a.
– Tamno brašno, tamna pašta trebali bi biti na meniju svakodnevno. Preporučam da se bijelo brašno, odnosno bijeli kruh i bijela pašta izbjegavaju. Nema velikih razlika u okusu između integralne i bijele pašte, a što je najvažnije organizam osjeti razliku, kazuje Merlo.
I previše voća je štetno
Dobra i redovita probava je važan element u mršavljenju. Lanene sjemenke pomažu da bi probava bila redovita i bezbolna.
Voće je česti dodatak svakoj ishrani, a osobito se preporuča u dijetama. Važno je znati da treba jesti sezonsko voće.
– Tijekom zimskih mjeseci dobro je jesti suho voće, a kako idu sve topliji mjeseci sve više dozrijeva voće s većim sadržajem vode, odnosno voće prilagođeno dobu godine. Prevelike količine voća razrjeđuju hranu i usporavaju probavu te smanjuju imunitet, pojašnjava Merlo.
– Živimo u Bogom danom kraju te samo treba koristiti bogatstvo boja, mirisa i okusa koje je važno znati pravilno kombinirati. Citat iz Starog zavjeta zaokružuje sve ono što sam govrio o zdravoj i uravnoteženoj ishrani u kojem kaže mudri Sirah “Malo je dosta čovjeku dobro odgojenu i on se ne muči na postelji svojoj. Umjeren obrok – dobar san, i čovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac.”
 


 AKO JE ŠEĆERA NAJVIŠE, ONDA ČOKOLADA NIJE MLIJEČNA


Često je užitak jedenja čokolade praćen osjećajem krivnje. I što je na kraju čokolada – zlo ili užitak? Čokolada je iznimno bogata fosforom i magnezijem, a sadrži i veće količine željeza, cinka i kalija. U 100 g kvalitetne čiste čokolade s visokim udjelom kakaa ima 400 mg kalija, 300 mg magnezija, 280 mg fosfora, 100 mg kalcija, 12 mg natrija, 3 mg željeza, u tragovima bakra, 54 g ugljikohidrata, 30 g masti te 9 g dijetalnih vlakana i 6 g bjelančevina. Osim toga čokolada sadrži i folnu kiselinu, beta karoten, lecitin te vitamine B1, B2, B5, B6, E i PP.
Čokolada, osobito ona s velikim udjelom kakao mase, namirnica je koja sadrži neke tvari koje su do sada bile nepoznanica, a pomaže nam da u trenucima kad od hrane tražimo “povrat dobrog raspoloženja” upravo to i dobijemo. Smatra se odgovornom za stimuliranje dobrog raspoloženja, odnosno potiče stvaranje serotonina (hormona “dobrog raspoloženja”) u organizmu. No, važno je istaknuti da je svaka čokolada dobra ako sadrži 50 ili više posto kakaa.
– Ako na deklaraciji čokolade na prvom mjestu stoji šećer, a to znači da je njega najviše, onda to nije mliječna čokolada. Kao zamjena za kakao u čokoladu se može staviti i rogač, navodi Merlo.