Na starigradskom području dokumentirano 314 značajnih lokaliteta

Starigrad ima mnoštvo lokaliteta od arheološkog i etnološkog značaja, rečeno je u petak na predstavljanju rezultata projekta “Istraživanje i zaštita kulturno-povijesne baštine južnog Velebita” autorice Martine Dubolnić Glavan iz Zadra. Istraživački rad započet je u veljači 2008.godine i rezultirao je iznimno velikim brojem nalazišta. Dokumentirano je čak 189 tumula, 34 speleološka objekta, 28 gradinskih lokaliteta iz prapovijesnog doba, pet antičkih lokaliteta od čega dva podvodna, šest sakralnih objekata iz srednjeg vijeka te brojni novovijekovni, etnografski lokaliteti, poput zaseoka, crkvi, mirila i mlinova. Na predstavljanju su bili brojni uzvanici i posjetitelji, predstavnici Općine Starigrad, TZ Starigrad, NP Paklenica, Parka prirode Velebit.
– Istraživanje je trajalo od veljače 2008. godine do travnja 2010. i obuhvaćalo je pretraživanje terena s arheološkim, odnosno etnološkim ciljem te popisivanje raznovrsnih lokaliteta koje možemo svrstati u kulturno-povijesnu baštinu. Radili smo dosta toga, a dokumentirano je 314 lokaliteta. Puno je arheoloških nalazišta, zatim etnoloških i ovo je prva inventarizacija ovog tipa na području neke općine, kazala je Dubolnić Glavan ističući kako žele da se na tim terenima provede pravna zaštita da ne bude gradnje i uništavanja, a u znanstvenom pogledu željeli su saznati nešto novo o najstarijim razdobljima i životu ljudi.
Valja istaknuti da je israživanjem obuhvaćeno čak 189 tumula – kamenih humaka ispod kojih su se nalazili grobovi moćnika iz brončanog i željeznog doba, 20 prapovijesnih gradina i pet antičkih lokaliteta.
– Sva ova nalazišta su važna na svoj način. U špiljama nalazimo ostatke iz prapovijesti i oni su važni za taj tip, kao gradine i tumuli. Antičkih lokaliteta je manje, ali zbog toga nisu manje bitni. Imamo srednjovjekovne crkve i utvrde, za sve lokalitete je karakteristično da osim povijesne vrijednosti imaju perspektivu i mogu se prezentirati i u turističke svrhe, kazala je Dubolnić Glavan.