Suhozide staviti pod zakonsku zaštitu

Zaštitom suhozida odat će se priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihova građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi, navodi predsjednik udruge “Suhozid” Ivo Butković

Suhozidi su dio  vizualnog identiteta otoka Paga, a Pag je područje s najviše  suhozidne gradnje na Mediteranu. Na očuvanju i zakonskoj zaštiti suhozida i suhozidne gradnje radi Udruga za  očuvanje kulturne baštine otoka Paga “Suhozid” iz Kolana  koja je dobila veliko priznanje,  godišnju nagradu Ministarstva  kulture “Ivo Horvat”. 
Ivo Butković, predsjednik  Udruge “Suhozid” iz Kolana je  rekao da je nagrada iznimno  priznanje udruzi, ali i cijeloj  Općini Kolan.
– Zahvalio bih se i odao priznanje svim osnivačima i članovima udruge na ustrajnom i  neumornom radu na zaštiti  kulturne i prirodne baštine  našeg otoka i Republike Hrvatske. Naš posao na zaštiti  hrvatskih suhozida još ni približno nije završen, rekao je  Butković.
Nacionalni dan  suhozida
Članovi Udruge “Suhozid”  pokrenuli su zanimljivu inicijativu.
– Hrvatsko priobalje s otocima je protkano mrežom  suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna  naselja, poneka datirajući još  iz prapovijesti. Naša udruga će  predložiti Hrvatskom saboru  da 26. ožujka, dan na koji se u  Hrvatskoj nakon dugo vremena izgradila prva suhozidna  građevina, prvi suhozidni spomen-križ na Velikom Kornatu,  proglasi Hrvatskim nacionalnim danom suhozida, rekao je  Butković.
Suhozidi na Pagu, dugački  nekoliko stotina kilometara,  najveći su graditeljski pothvat  na otoku, a ujedno su i najstarije očuvane otočne  građevine jer su neki od njih  stari preko tisuću godina.  Osim što će tražiti proglašenje   Hrvatskog nacionalnog dana  suhozida, Udruga “Suhozid” je  pokrenula akciju zaštite suhozida, a inicijativu za zakonskom zaštitom suhozida uputila je Ministarstvu kulture  RH. Uz suhozide želi se zaštititi i druga stara suhozidna gradnja, objekti uz more, mlinovi i  mostovi, stambeni objekti na  pašnjacima i u poljima, staje,  bunari i skloništa u poljima.
– Potrebno je zaštititi taj  snažni iskaz ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta. Zaštitom  suhozida odat će se priznanje  svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi  za opstanak na rodnoj škrtoj  grudi, zaštitio bi se dokument  o mudrom pristupu okolišu,  očuvali bi se postojeći suhozidi  i nastavila tradicija njihova  građenja te bi se omogućilo  njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi, navodi Butković.
Paški graditelji  suhozida
Na Pagu najviše graditelja  suhozida ima u Kolanu, a oni  su vještinu gradnje naučili od  svojih predaka. Mnogi su  uključeni u Udrugu “Suhozid”.
U obrazloženju nagrade  “Ivo Horvat” navodi se da  Udruga “Suhozid” iz Kolana u  svom djelovanju ujedinjuje  promicanje prirodne i kulturne baštine s naglaskom na postizanje zakonske zaštite za  suhozide kao bitne sastavnice  nacionalnog identiteta i prepoznatljivosti jadranskog krajobraza te se zalaže za proglašenje suhozida materijalnim kulturnim dobrom hrvatskog naroda.
Upravo su članovi Udruge  “Suhozid” iz Kolana dali golem  doprinos u gradnji spomen-obilježja poginulim vatrogascima na otoku Veliki  Kornat u Nacionalnom parku  Kornati. 
– Članovi ‘Suhozida’ volonterski su vodili gradnju spomen-križeva, po ideji arhitekta  Nikole Bašića, učili druge graditelje vještini građenja i obavljali nadzor nad izgradnjom  svih dvanaest križeva. Gradnjom prvog suhozidnog križa  postavili su model izgradnje  ostalih križeva u čijoj je gradnji  kroz zajedništvo i dragovoljno  sudioništva, sudjelovalo više  od 3.000 ljudi s prostora cijele  Hrvatske. Svi koji su sudjelovali u gradnji križeva, vlastitim su naporom, znojem i  vještinom ‘ugrađeni’ u spomenik postajući njegova sastavnica, navodi se u obrazloženju  nagrade.
Uspije li Udruga ‘Suhozid’ u  svojim planovima, suhozidna  gradnja će se zaštititi, a zaštita  će omogućiti očuvanje, ali i  znanstvena istraživanja. Naime, suhozidna gradnja na Pagu do sada nije dovoljno istražena, a upravo bi se istraživanjima mogle potvrditi  pretpostavke da na Pagu postoje ostaci suhozida i suhozidne gradnje iz doba Liburna,  stari oko dvije tisuće godina.