Tri puta su mijenjane cijevi, a vodovod ni dan-danas nije u funkciji

Ima slučajeva gdje su po tri puta mijenjane cijevi, a vodovod ni dan-danas nije u funkciji. Nema druge logike do one da je netko neodgovorno javni novac uložio u nešto što je završilo u privatnim džepovima i ne daje konačni efekt, istaknuo je Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik HNS-a i predsjednik saborskog Odbora za turizam

Prije par dana u saborsku proceduru pušten je Prijedlog izmjene i dopune Zakona o legalizaciji kojim će se omogućiti da 300 do 400 tisuća objekata u RH prođe kroz proces dokazivanja ispravnosti kako bi bili legalizirani te kako bi se mogli upisati u zemljišne knjige. Ta problematika je u svim našim priobalnim područjima iznimno povezana uz turizam. Naime, trenutačno veliki broj građana nema drugog izbora nego se turizmom baviti u tzv. sivoj zoni. Izgrađen je model koji će biti predstavljen Saboru kako bi se u nekoliko različitih kategorija osiguralo što jednostavnije dobivanje vlasničkog lista te konačno aktiviranje kapitala koji se nalazi oko nas. Na taj način bi se plaćale potrebite naknade od čega bi država i lokalna samouprava imale neposrednu korist. S druge strane svi bi se priključili na vodovod i kanalizaciju te sve ostalo po potrebi. Osim toga, ljudi bi se konačno mogli baviti poslom, ne u tzv. sivoj zoni već registrirano od čega bi još jednom korist imala čitava zajednica, istaknuo je jučerašnjoj konferenciji za novinare HNS-a, Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik HNS-a i predsjednik saborskog Odbora za turizam.
Na konferenciji su upozorili i na činjenicu kako u Zadarskoj županiji ima “more” novca koji je “ukopan u zemlju”, misleći pritom na postojeću vodovodnu mrežu u nekoliko naselja u koju je uloženo nekoliko desetina milijuna kuna.
– Županija u suradnji s lokalnom samoupravom nije se potrudila da to radi na zakonit i propisan način, da to privede svrsi o čemu nam svjedoči činjenica o postojanju čitavog niza magistralnih cjevovoda koji nisu uopće priključeni sa svrhom konačne potrošnje. Kome je to služilo i je li to netko prao novac? Kako je i zašto moguće da se gradi objekt u dodatnim radovima i po 40 posto veće vrijednosti koje se sada ne priznaju pa je vodovod izvan funkcije? To su stvari na koje trebaju odgovoriti oni koji su potpisivali te odluke, koji su u ime lokalne, odnosno regionalne samouprave glumili velike investitore, a zapravo su stvorili sustav koji ne donosi korist nikome. Ima slučajeva gdje su po tri puta mijenjane cijevi, a vodovod ni dan-danas nije u funkciji. Nema druge logike do one da je netko neodgovorno javni novac uložio u nešto što je završilo u privatnim džepovima i ne daje konačni efekt, istaknuo je Beus Richembergh.
Vodoopskrba i legalizacija objekata su preduvjeti za elementarno razvijanje turizma. Naime, kako su istaknuli iz HNS-a, bez funkcionalnog sustava vodoopskrbe nema govora o razvoju turizma. Jako mali broj ležajeva u RH je smješten u hotelskim kapacitetima, daleko veći i dominantan broj je onaj privatnog smještaja.
 Veliki dio tog privatnog smještaja još nije legaliziran.
Stupanjem na snagu mnogo liberalnijeg modela najvjerojatnije do 15. srpnja ove godine kada bi s pripadajućim podzakonskim aktima, pravilnicima koje potpisuje ministar sve trebalo biti regulirano do 1. rujna ove godine, stići će prema najavama HNS-ovaca nekoliko tisuća zahtjeva za legalizacijom u vrlo kratkom vremenu te su istaknuli kako je velika odgovornost na regionalnoj i lokalnoj samoupravi da osposobi svoje urede te ih kadrovski ekipira kako bi sve zahtjeve koji pristignu do 30. lipnja 2013. godine mogli procesuirati u što kraćem vremenskom roku.

Velika odgovornost na županijama i gradovima

– Izmjene i dopune Zakona o legalizaciji su na početku realizacije. Zakon između ostaloga predviđa kako će se zahtjevi za legalizaciju moći predati do ulaska u EU 30. lipnja 2013. godine. Velika je odgovornost na županijama i gradovima, na onima koji imaju urede za prostorno uređenje, odnosno izdavanje dokumenata za građenje. Iznimno je važno da čelni ljudi u Zadarskoj županiji i Gradu Zadru shvate koliko je ozbiljan posao koji ih čeka. Da to nisu ozbiljno shvatili svjedoči činjenica da je po Zakonu koji je trenutačno na snazi u Zadru prošle godine zaprimljeno više od tisuću zahtjeva za legalizaciju, a da ih je do prije mjesec dana bilo riješeno samo šest, istaknuo je Beus Richembergh.