Norac 2012. na slobodi?

Neslužbeno saznajemo da Mirko Norac, nakon devet godina odležanih u zatvoru traži ujedinjavanje dviju kazni za ratne zločine
Osuđeni hrvatski general Mirko Norac traži način za brži izlazak iz zatvora! Iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora saznajemo da je nakon, devet godina iza rešetaka, Norac, od suda zatražio ujedinjavanje dviju kazni za ratne zločine kojim je osuđen na ukupno 18 godina zatvora. Ovaj zahtjev za takozvano ujedinjavanje kazni u praksi je zaobilazni put prema smanjenju ukupne zatvorske kazne.
Odluka u Rijeci
Naime, u sudskoj praksi ujedinjene kazne nikad se ne zbrajaju već su manje od matematičkog zbroja. Konkretno Norac je za ratne zločine u Gospiću gdje je ubijeno četrdesetak civila na sudu u Rijeci osuđen na 12 godina zatvora. Nakon toga optužen je i suđen za ratne zločine u Medačkom džepu i proglašen krivim te osuđen na još sedam godina zatvora ( ta mu je kazna nakon žalbe smanjena na 6 godina). Tako bi po dosadašnjim presudama u zatvoru trebao biti 18 godina, jer bi nakon što izdrži prvu kaznu trebao početi služiti drugu. Ako se sadašnji zahtjev za ujedinjenje kazni prihvati ta bi se kazna sigurno smanjila za koju godinu.
O ovom ujedinjavanju odlučivat će izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci, a po našim informacijama odluka bi se mogla znati vrlo skoro. Ljudi koji se razumiju u pravosudnu proceduru smatraju da Norac ispunjava zakonske uvjete za ujedinjavanje kazni i da je vrlo vjerojatno da bi se to moglo ostvariti. Takva mogućnost zahtjeva za ujedinjavnjem dviju presudi spominjala se i ranije pa čak već i u tijeku drugog suđenja.
Uobičajena praksa
U pravosudnim kuloaraima se nagađa i za koliko bi Norcu mogla iznositi ujedinjena kazna. Poznavatelji pravosudne prakse pretpostavljaju da bi kazna mogla biti za dvije ili tri godine manja od dosadašnje. To u praksi znači 15 ili 16 godina zatvora.
No, ovo smanjenje lako moguće ne bi bilo i jedino. Naime Norcu bi to kasnije bio temelj za brži konačni izlazak iz zatvora, za pomilovanja i zahtjeve za prijevremeni otpust nakon što izdrži veći dio kazne, što nije rijetkost u praksi. Krugovi bliski Norcu nadaju se da bi se on relativno brzo mogao naći na slobodi, možda već za godinu, dvije. Oni povlače pralelu s nekim osuđenicima sa srpske strane za koje je sud u Haagu utvrdio da su počinili teže zločine od Norca pa su poslije odslužene dvije trećine kazne bili pušteni na slobodu.
 

Nije spriječio zločine

Norac je 2003. u Rijeci osuđen na 12 godina zatvora. Dok je izdržavao tu kaznu podignuta je nova optužnica za ratne zločine u Medačkom džepu. Za to je bio optužen zajedno s Rahimom Ademijem.
Tužiteljstvo je obojicu teretilo po zapovjednoj odgovornosti, no sud je Ademija oslobodio jer je iskazima svjedoka utvrđeno da je na terenu bio još jedan zapovjednik, admiral Davorin Domazet Lošo koji je bio izaslanik načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka i koji je izdavao zapovjedi Norcu. Sud je utvrdio da Norac nije naredio početak akcije 9. rujna 1993. ali je odgovoran za sve što se događalo nakon toga u Sektoru 1, jer se prvi dan akcije neposredno uvjerio da njegovi podređeni čine zločine, a nije ih spriječio da pljačkaju imovinu, ubijaju civile i ratne zarobljenike te pale objekte. Prema optužnici, na području Medačkog džepa od 9. rujna do 17. rujna kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim “mirovnjacima”, ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno 300 različitih građevina.