Uplata plaće prije presude oslobađa od zatvora

Slika korisnika admin
uranija
Vedran SITNICA
Vedran Uranija: Ovo je velika pobjeda pravne države, sindikata i Vlade, a konačno su to prihvatili i poslodavci

Danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada bi na snagu trebale stupiti izmjene i dopune Kaznenog zakona, koji se upravo nalazi u saborskoj proceduri, neisplata plaća radnicima sankcionirat će se isključivo kaznom zatvora do tri godine. Ukidanje mogućnosti sankcioniranja neisplate plaća novčanom kaznom, naišlo je na odobravanje sindikata, iako pravni zastupnik SSSH u Zadarskoj županiji Vedran Uranija napominje kako formulacija kaznenog djela kakva je predložena ovim izmjenama već sada otvara prostor za razmatranje budućih dorada zakona, a slično razmišlja i zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Kako se "kalio" zakon

Prema izmjenama Kaznenog zakona u zatvor će na maksimalno tri godine poslodavac koji "ne isplaćuje plaće s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome". Novi zakon ne određuje, međutim, minimalnu zatvorsku kaznu koja može biti odmjerena takvom poslodavcu. Po važećem Kaznenom zakonu, takav je poslodavac mogao biti kažnjen identičnom zatvorskom kaznom kakva se sada propisuje, no mogla mu je umjesto toga biti izrečena i novčana kazna, a zakonodavac nije izrijekom inkriminirao neisplatu plaće, već je koristio formulaciju "uskraćivanje prava na zaradu". Nekadašnje ministrice pravosuđa Ana Lovrin, u čijem je mandatu 2006. podignuta gornja granice kazne s jedne na tri godine, i Ingrid Antičević Marinović u čijem je mandatu tri godine ranije bila donesena izmjena koja je predviđala zatvorsko sankcioniranje neisplate plaće, svojedobno su se složile oko toga da formulacija "uskraćivanje prava na zaradu" podrazumijeva neisplatu plaće, no Antičević Marinović je, jednako kao sindikati, upozoravala kako se ova formulacija u praksi pokazala neučinkovitom u zaštiti prava radnika.

Za razliku od izmjena i dopuna Kaznenog zakona iz 2003., koje je Ustavni sud ukinuo jer nisu bile donesene potrebnom većinom, a po kojima je kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine trebao biti kažnjen poslodavac koji "bez opravdanog razloga ne isplati plaću radniku u propisanom razdoblju", aktualni Vladin zakonski prijedlog na koji su, kao kompromisno rješenje, pristali i poslodavci u GSV-u, kažnjavanje uvjetuje neisplaćivanjem plaća s "ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome" pri čemu se poslodavac koji zaostale plaće uplati do donošenja pravomoćne presude može osloboditi kazne.

Koliko plaća "treba" ne isplatiti?

- Vlada sada predlaže kaznenu odgovornost za onoga koji ne isplaćuje plaće radi pribavljanja protupravne imovinske koristiti. Na takav način radnici neće dobiti odgovarajuću zaštitu, jer će se u praksi postaviti pitanje koliko to plaća poslodavac treba ne isplatiti? To neodoljivo podsjeća na vrijeme kada žene zbog nasilja u obitelji nisu imale odgovarajuću zaštitu pa je bilo sasvim uobičajeno da sudac takvoj ženi kaže: 'Pa, udario te samo jedan put, a ti već na sud!' Iz formulacije koja koristi 'plaće' u množini nastaju strašne pravne dileme: što će biti ako netko plati jednu plaću, pa dvije ne plati, pa jednu opet plati? Već se neisplata jedne plaće treba sankcionirati i ne bi smjelo biti ovakvih makinacija s brojem plaća. I pola plaće mora biti pošteno plaćeno! Vezano uz pribavljanje protupravne imovinske koristi: što ako netko ima 500 radnika, a jednu plaću nije isplatio. Koliko je protupravno zaradio ako je kupio kuću, stan ili jahtu? Razumijem strah poslodavaca, ali on je sasvim neopravdan i jasno je da onaj poslodavac koji nije svojom krivnjom upao u poteškoće ne bi došao pod udar takvih sankcija. Mi znamo da su poslodavci u teškoj situaciji i štitimo poštene poslodavce, ali nećemo štititi nepoštene. Oni su, uostalom, nelojalna konkurencija poštenim poslodavcima koji ispunjavaju sve svoje obveze. U našoj formulaciji sankcioniranja neisplate plaće ovo je bilo sasvim jasno, komentirala je Antičević Marinović.

- Mi u SSSH i drugi sindikati smo tražili da neisplata već jedne plaće bude sankcionirana, jer i bez jedne plaće radnik teško može preživjeti te da neisplata plaće bude sankcionirana bez uvođenja uvjeta po kojem to treba biti počinjeno s ciljem "pribavljanja protupravne imovinske koristi", a također i da kazneno djelo ostaje čak i ako se plaća plati naknadno, to jest prije donošenja pravomoćne presude, jer je to neka vrsta generalne prevencije. Poslodavac može uvijek kasnije uplaćivati i tako vječno izbjegavati podnijeti sankciju. Tražili samo da kazneno djelo bude formulirano kao neisplata plaća bez opravdanog razloga, jer sadašnja formulacija znači mukotrpno dokazivanje i stvorit će niz komplikacija. Ipak, zadovoljni smo time što je zakonodavac konačno usvojio stavove SSSH i drugih sindikata. Ovo je velika pobjeda pravne države, sindikata i Vlade, a konačno su to prihvatili i poslodavci, iako nitko nije u cijelosti zadovoljan. Sudska praksa će dati odgovor na pitanje hoće li zakon trebati ponovo mijenjati i dorađivati, kazao je Uranija.

 

Uranija: Uz neisplatu plaća mobing je najčešća povreda
- Posebno pozdravljam to što po novom Kaznenom zakonu mobing postaje kazneno djelo, jer je mobing uz neisplatu plaće najčešći među povredama radnih prava. To je godinama bio tabu. Mi u Zadru prvi smo predlagali uvođenje tog kaznenog djela, i dobro je što će se konačno ono uvesti u Kazneni zakon. Indikativno je da se tek sada donose neke odluke koje godinama tražimo, i to vezano uz datum ulaska u EU. Primjer je i ukidanje zabrane prosvjedovanja na Markovom trgu za koje je trebalo šest godina. Uz sankcioniranje neisplate plaće vezao bih prihvaćanje Vlade da se osnuju radni sudovi, ali smatram da nije dovoljno osnivanje samo radnog suda u Zagrebu, već da specijalizirani odjeli trebaju biti osnovani u svim većim gradovima, također je rekao Uranija, napominjući da Vlada još nije prihvatila zahtjev sindikata za osnivanjem fonda za pomoć radnicima koji ostanu bez posla te je nužno da se na dnevnom redu sjednice GSV-a nađe fleksibilizacija radnog zakonodavstva koja, ističe, ne smije biti usmjerena prema olakšavanju davanja otkaza, već prema lakšem prilagođavanju radnika za obavljanje drugih poslova.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno