Zadar i tridesetak patuljaka

Djelomične iznimke su Biograd, Benkovac, Poličnik, Kali i Pag, koji uz još neke manje sredine daju znakove jačeg gospodarskog i društvenog značenja
Zadar čini 66 posto poduzetničkih prihoda u Zadarskoj županiji. Biograd na Moru je drugi, ali ipak sa svega šest posto, odnosno 11 puta manjim rezultatom od Zadra. Poličnik je s četiri posto treći, Kali s tri posto četvrte, a jednak udjel imaju i Benkovac (3 %) i Pag (3 %). Pakoštane i Stankovci su na po dva posto prihoda, a Sukošan na jedan posto. Ostale, više od dvadeset jedinica lokalne samouprave, ne izražavaju svoj udjel u prihodima cijelim već decimalnim brojevima. Izračun je to Gospodarske komore Zadar koja se pozabavila rasporedom gospodarskih aktivnosti u prostoru, ili barem činjeničnošću iskazom prema matičnoj registraciji tvrtki.
Zadarska županija najcentraliziranija je prema gospodarskom rasporedu u Hrvatskoj. Štoviše, često ističemo nevolju Hrvatske s pretjeranom koncentracijom svega i svačega u Zagrebu. Odnos koncentracije gospodarskih aktivnosti u Zadarskoj županiji prema Zadru izraženiji je od poraznog salda koncentracije gospodarstva u Hrvatskoj na Zagreb.
Samo Zadar iznad milijardu poduzetničkih kuna
Kada ove postotke sravnimo s jadnim lanjskim učinkom gospodarstva i prihodom od 10,5 milijarda osim Zadra ni jedna jedinica lokalne samouprave nema ukupne gospodarske prihode na svom području ni približno milijardi kuna. U čak 25 jedinica lokalne samouprave ukupan gospodarski prihod svih poduzetnika ne seže do 100 milijuna. Najmanji poduzetnički prihod, od svega nešto više od dva milijuna kuna, ima Općina Jasenice, a nekoliko je općina na 10 milijuna. I kada je u pitanju porazan podatak o ukupnim investicijama u dugotrajnu imovinu, a što bi smo mogli prevesti i kao ulaganje u budućnost stanje je i gore. Od svega 717 milijuna kuna takvih investicija, što je pad od 60 posto na razini Županije u odnosu na 2009. godinu (koja je, također bila godina smanjenja svih gospodarskih aktivnosti) na Zadar otpada 440 milijuna (iako je pad investicija u Zadru iznosio više nego zabrinjavajućih 75 posto). Spomena vrijedan je Biograd sa 125 milijuna kuna investicija gospodarskog sektora u dugotrajnu imovinu. Prvi sljedeći na listi je Poličnik sa svega 25 milijuna te Benkovac sa 20 milijuna. Ostalo je gotovo beznačajno.
Raspored plaća i zaposlenosti
Plaće u gospodarstvu inače su manje od prosječnih, a plaće u Zadarskoj županiji inače znatno manje od famoznog državnog prosjeka kojeg napumpavaju elitnije plaće mahom u Zagrebu. Tako je u 2010. godini prosječna plaća u realnom sektoru u Zadarskoj županiji bila 4.700 kuna ili gotovo 1.000 kuna manje od čudnovatog državnog prosjeka. Zadar je imao prosjek od 5.083 kune, a najboljim sljedećim plaće u prosjeku počinju s četvorkom gdje je Biograd, također s 4.780 kuna drugi. U nekoliko jedinica lokalne samouprave prijavljene plaće prosječno su nešto iznad dvije tisuće kuna. I raspored gospodarskih subjekata je centraliziran pa je od 3.000 poduzeća (za četvrtinu više nego godinu prije) u Zadru njih 1.800, a Biograd je sa 142 tvrtke i tu drugi. Ni jedna druga jedinica lokalne samouprave nema registrirano 100 tvrtki, a najbliži je Benkovac sa 90. Kada je u pitanju zaposlenost ona je u godini kada je u gospodarstvu padala rasla u Benkovcu, Bibinjama, Ninu, Viru, Povljani i Kolanu. U Zadarskoj županiji u tvrtkama – gospodarstvu je zaposleno svega 19.760 ljudi, što je po sebi premalo, od toga je 12.200 u Zadru. Samo Biograd sa 1.077 prelazi famoznih tisuću, a sa 759 slijedi Benkovac pa sa 512 ide Poličnik, odnosno sa 501 Kali.
Utjehe i naznake promjena
Posljednjih godina stvari se u smislu rasporeda gospodarstva u prostoru blago mijenjaju. Neke su sredine novom prometno ekonomskom stvarnošću profitirale i iskoristile je. Dominacija nekih djelatnosti poput recimo turizma donijela je u neke sredine poboljšice. Niz je sredina koje su nastojale iskoristiti nove poduzetničke zone, ako ne za stvaranje novog dohotka uopće ono za seljenje iz urbanijih sredina posebice Zadra. Tome je u prilog išao trend prema kojem su mnoge tvrtke zatvarane ili u boljem slučaju preseljene na jeftinije lokacije zbog procvata poslovanja s nekretninama i građevinskog posla. Ispalo je u jednom vremenu da su položajne rente gradskih prostora prevrijedne da bi se u njima držala proizvodnja kad na periferiji ima jeftinih terena. To je kod sretnijih scenarija, a kod nesretnijih je došlo do gašenja tvrtki jer su time gazdama donijele više nego da su radile. Istina, na kratku stazu i s posljedicama strukturne krize kakvu danas imamo u cijeloj zemlji.
Naravno da ovdje nedostaje obrtništvo, kao inače snažno zastupljeno na ovim prostorima. Kažimo samo to da je ukupan broj zaposlenih u gospodarstvu, dakle tvrtkama registriranim kao društva, na 19.000 dok u obrtu ukupno u županiji imamo od 11 do 14.000 obrtnika i kod njih zaposlenih (sezonska oscilacija snažna je zbog velikog udjela ugostiteljstva i trgovine). To bi unatoč tome što je gro obrta u Zadru ipak popravilo ovu sliku. Nema ovdje ni podataka o gospodarstvu u agraru organiziranom kroz OPG ili uopće neorganiziranog, a koje se događa van Zadra. Nema, također ni podataka o prihodima od najma, odnosno iznajmljivanja apartmana i sl. Konačno i mnoge tvrtke registrirane u Zadru značajan dio dohotka ostvaruju izvan njega, poput onih iz turizma ili trgovine. No to ne umanjuje početnu konstataciju da je ovo županija s prevelikom koncentracijom i osloncem u svemu na Zadar. Tako je i sa stanovništvom i svime ostalim. Zadarska županija ima nekoliko dobrih igrača na razini nekoliko postotaka. Ono što nedostaje za kvalitetno crpljenje resursa prostora je nekoliko značajnijih igrača koji bi igrali s dvoznamenkastim postocima, dakle bili na 10 ili 20 posto stanovništva ili djelatnosti Županije. Za sad ni jedna sredina ne daje naznake da bi mogla toliko rasti.
 

Od 10,5 milijardi kuna

66 % – Zadar
6 % – Biograd
4 % – Poličnik
po 3 % – Kali, Benkovac i Pag
po 2 % – Pakoštane i Stankovci
1 % – Sukošan

Od 19.700 zaposlenih u gospodarstvu

Zadar 13.200
Biograd 1.070
Benkovac 759
Poličnik 512
Kali 501