Likovita lipota po bedemima

Slika korisnika anamarijabilan
Sinergia 1+1=3
Mirna MILKOVIĆ

Frina je bila hetera, što bi u prijevodu klasifikacije poslovnih djelatnosti značilo da je bila kurtizana. Živjela je u Grčkoj u 4. vijeku pr. n. e. Navodno se izdvajala svojom ljepotom, ali i time što je bila pomalo nelojalna konkurencija, naime davala je nemile popuste ukoliko bi joj se klijent omilio. Kolegice su se prilično ljutile i ogovarale je. Umjetnici su također bili privučeni njezinim dražima. Pa su je tako uzeli za model da ovjekovječe ni manje-ni-više nego samu Veneru, božicu ljubavi i ljepote. Djela koja su došla do nas su od dva velikana Grčkog kiparstva: Apela i Praksitela. Još ponešto je stiglo do nas. Navodna receptura njezine ljepote. Zgnječeni pupoljci kapara, naneseni na kožu, kaže legenda daje božansku ljepotu. Zli jezici, vjerojatno od konkurencije, kažu da je ona dijelila kapare kao svojevrsnu zelenu vijagru svojim ponešto iscrpljenim ali i vrlo zadovoljnim mušterijama.

Što je od svega toga u prolasku vremena istina, nije nam dano da znamo. No osim kipova koji su zaista predivni, možemo zaviriti u svojstva kapara, zamoliti današnju znanost da nam ispiše ćitabu bioaktivnih spojeva, pa zaključiti ima li tu što zanimljivo.
Odgovor je-zaista ima!!!
Od minerala u kaparima se nalaze kalcij, željezo, magnezij, bakar i mangan. Od vitamina kapare u značajnijim količinama sadrže vitamin C, riboflavin, niacin i vitamin K. Pa onda još i vlakna, fitosterole, visoki udio snažnih antioksidanata flavonoida rutina i kvercetina.
Kvercetin je osim antioksidativnih svojstava pokazao i antibakterijsko, antikancerogeno, analgetsko i protuupalno djelovanje. Što je za kožu zasigurno divota, no ujedno i onaj dio zdravlja kod reume, prevencije od tumora i sl.
Rutin jača kapilare, inhibira nakupljanje plaka u žilama te na taj način pomaže zdravlje krvotoka. Na eksperimentalnoj bazi koristi se u liječenju hemeroida, proširenih vena i hemofilije. Istraživanja su otkrila da reducira LDL kolesterol kod pretilih osoba. Ovaj dio bi mogao ujedno odgovarati dijelu legende o Frininim iscrpljenim ljubavnicima… Naime zdrav krvotok… Ostatak prepuštam logici i mašti.
Konzumiranjem kapara potiče se rad probavnog sustava jer se pojačava apetit, ublažavaju želučane i crijevne tegobe. Nadalje, kapari su izvor vlakana čime se također doprinosi zdravlju probave.
Zanimljivo je da su kapari bili vrlo dobro poznati i opisani od strane antičkih velikana Plinija i Aristotela. Oduvijek začin i jelo u kuhinji, u to vrijeme se uzimalo zdravo za gotovo da je ono sa čim se hranimo ujedno i prevencija za bolesti, a ponekad i lijek. Pa su ga oni upravo na taj način »propisivali« ljudima. Mi to ponovno otkrivamo.
Kapare sadrže izotiocijanate, koji su odgovorni za opori okus kapara, a pomažu razgradnju kancerogenih tvari u jetri i doprinose reduciranju pojave nekoliko vrsta raka. Nadalje, kapari sprječavaju oksidaciju masti u mesu tijekom pečenja i regeneriraju vitamin E. Regeneracija vitamina E nas ponovno vraća ljepoti kože i tajni zavodljivosti. No svakako je sa praktičnog stanovišta zdravlja, važno znati da je vitamin E čarobnjak za vezivna tkiva. Kože da, ali i zglobova. Pa ljudima koji pate od reume, bolova u zglobovima i slično je svakako ovo draža vijest od ideje da bi njihovo lice na osobnoj karti moglo lipo izgledati. Kada te sve kosti bole, teško da te briga kako izgledaš. Iako je današnji kult ljepote, brigu o koži doveo do nečeg površnog, opet, dobro se sjetiti da kad smo kod površinskog, iako izvana, koža je naš najveći organ, i ukoliko nije zdrava i funkcionalna, puno nam se bolesti može dubinski zavući.
Kapari su sutropska biljka, i potiču iz sjeverne Afrike. Tamo berberske žene nanose masku od svježih kapara pomiješanih sa medom, za ljepotu i zdravlje. Iz svega prije navedenog, vidljivo je da zahvaljujući moćnim antiseptičkim i protuupalnim svojstvima koje posjeduju, berberske žene imaju i diskretan uspjeh sa ovom primjenom.
U našim krajevima, primjena je uglavnom kulinarska, u jelima mediteranskog tipa, salatama i s ribom. Ono što mi konzumiramo su pupovi, i to što sitniji to vrjedniji. Plodovi se također mogu kiseliti i sličnog su okusa, no moraju na odgorčavanje u salamuri, jer inače ne bi bili za konzumaciju.
Iako rastu na sve strane po našim bedemima, na vrtoglavim visinama i čini se bez imalo zemlje i vlage, ova biljka ipak bira gdje će rasti. Čak i ako ju pokušate zasijati po svim botaničkim pravilima, ona začudo ipak raste točno tamo i samo tamo gdje ona hoće. Pa ako ju iščupate sa korijenom, što je samo po sebi podvig, jer joj je korijenje žilavo,a ona neće rasti gdje vi hoćete, tada bar možete korijen iskoristiti kao lijek koji je diuretičan i antireumatski zahvaljujući spojevima kojih se nalazi najviše u korijenu.
Latinski naziv: Capparis spinosa, spina je od riječi trn, što znaju svi koji beru ovu divnu biljku, uvijek odozdo, pa se gore ostavi nešto pupova. Malo nama, malo biljci, pošteno, rekla bih. Jedite za čišćenje bubrega i jetre, jačanje imunosistema, ubrzavanje oporavka, smanjenje šećera u krvi i kolesterola, stavljajte maske… I uživajmo svi skupa u njegovom predivnom cvijeću. Bedemi su nam procvali od lipote. Koje li divne sinergije između zdravlja tijela, duha, a izgleda i ljubavi.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)