Vujčić: Nema razloga da banke dižu kamate na većinu kredita

Slika korisnika katarina.ergovic
HNB
Autor: 
Davor KOVAČEVIĆ/NOVI LIST
Guverner HNB-a Boris Vujčić

Zbog ulaska u eurozonu Hrvatska narodna banka poslovnim bankama smanjuje značajne iznose rezerve, a time i troškove, pa za većinu kredita na domaćem tržištu, postojećih i novih, uopće nema razloga da banke dižu kamate, bez obzira što se monetarna politika eurozone uskoro steže, poručio je Boris Vujčić, guverner HNB-a na brifingu s novinarima.

Ovo su Vujčićevi argumenti

Vujčić je rekao da je očekivani rast ključne stope ECB-a do kraja 2023. oko 1,6 postotnih bodova, a to se prenosi na euribor, koji je pak u bazi tek 18 posto kredita na hrvatskom tržištu.

Čak ni tu kamate ne moraju rasti, ako banke smanje maržu.

No, na sve ostale kredite, promjenjive koje u bazi imaju Nacionalnu referentnu stopu, koja i dalje još i pada, te na sve nove kredite s fiksnom stopom, nema razloga da ih poskupljuju s obzirom na ogromnu količinu likvidnosti kojom već raspolažu i koju ćemo im od kolovoza tek osloboditi, pojasnio je guverner, ogradivši da to vrijedi ako ostale stvari ostanu jednake, odnosno ako ne bude nekog dodatnog većeg potresa na tržištu.

Već sada banke raspolažu s oko 60 milijardi kuna likvidnosti, HNB im u da navrata spušta stopu obvezne pričuve, na samo 1 posto do prosinca, što je dodatnih 34 milijarde kuna likvidnosti, no ono što će ih znatno resteretiti je ukidanje minimalno potrebnih deviznih potraživanja gdje će im se osloboditi čak 5 milijardi eura.

Sve zajedno je to likvidnost od preko 131 milijardi kuna. Sada kada svi zatežu uvjete financiranja, a i HNB će nešto dizati samu kamatu, banke u Hrvatskoj praktički dobivaju ogromnu injekciju likvidnosti i input u vidu smanjenja troškova, što im omogućava da klijente, stare i nove poštede rasta ili bar onolikog rasta koliki je vani.

Značajno povećao projekciju rasta BDP-a

To je izravna posljedica i benefit od našeg ulaska u eurozonu, poentirao je Vujčić, koji je značajno povećao u projekciju rasta BDP-a za ovu godinu. HNB u 2022. očekuje rast od čak 5,5 posto, čak i dvostruko više od nekih drugih očekivanja i analitičara, dok u 2023. očekuje rast od 2,5 posto.

Kaže da ono što najviše može poremetiti projekciju rasta za iduću godinu, odnosno čak i otvoriti pitanje recesije je stanje na tržištu energenata. Kada bi došlo do embarga na uvoz ruskog plina, u Njemačkoj bi se to jako osjetilo, a onda bi se to prenijelo i na nas. pojasnio je.

No, za sada stanje nije takvo, štoviše, očekuje se rast u 2022. od 5.5 posto: značajno je rastao prvi kvartal, drugi još više, a treći će naravno biti pod pozitivnim utjecajem prije svega turizma.

– Očekujemo rekordnu turističku sezonu, bolju od one iz 2019., ne toliko po dolascima, nego po financijskom rezultatu, jer su se znatno povećale cijene turističkih usluga i smještaja, za 30 ili čak ponegdje i 40 posto, stoga očekujemo značajan rast prihoda od turizma, poručio je guverner.

Četvrti kvartal bit će, očekuje se slabiji, no ne toliko da “pokvari” skor iz prva tri. Vujčić očekuje i daljnji rast inflacije, u lipnju će, prognozira, stopa inflacije biti viša od 11 posto. Tu bi se inflacija trebala zadržati cijelo ljeto, a onda prema kraju godine smanjivati. Prosječna godišnja inflacija u 2022. bit će 9,6 posto.

Zbog značajnog rasta inflacije imat ćemo ove godine prvi puta nakon niza godina pad realnih neto plaća, za dva do tri posto. Plaće se inflaciji više prilagođavaju u privatnom sektoru, misli guverner.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno