Kako je Gospa pod Hrastima postala Gospa Maslinska

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN

U srijedu 15. kolovoza slavi se svetkovina Uznesenja BDM ili Velike Gospe koja se posebno svečano  časti u istoimenoj župi u Zadru na Belafuži. Uoči svetkovine odvija se devetnica od  6. do 14. kolovoza u crkvi  Uznesenja Marijina. Svakog  dana u 19 sati započinje molitva svete krunice, a u 19.30  sati je sveta misa.

Cjelonoćno bdjenje u  svetištu

Jučer se slavila sveta misa,  a u 20.15 sati bio je blagoslov  vozača i automobila. Misa  bdjenja u čast Velike Gospe  održava se danas, u utorak  14. kolovoza. U 20 sati je  molitva svete krunice, a potom u 20.30 sati misa te cjelonoćno bdjenje u svetištu.

 Svete mise na svetkovinu  Velike Gospe u srijedu 15.  kolovoza su u 6, 7, 8 i 9 sati.  Misno slavlje u 10.30 sati  predvodi mons. Šime Perić. U  18.15 sati započinje pobožnost svete krunice, a  svečanu koncelebriranu svetu misu s početkom u 19 sati  predvodi zadarski nadbiskup  mons. Želimir Puljić. Prilika  za svetu ispovijed bit će od 6  do 12 sati i od 17 do 20 sati.  Svetište Uznesenja BDM  ubraja se među najveća mjesta hodočašća u Zadarskoj  nadbiskupiji i višestoljetno je  stjecište brojnih hodočasnika  koji mole Marijin zagovor i  pomoć. Čudotvorna slika Gospe Maslinske na poseban  način je predmet štovanja  vjernika koji na njezinu svetkovinu ophode oko lika svoje  zagovornice i pomoćnice.  Župa Uznesenja BDM na Belafuži utemeljena je 21. studenog 1968. godine, podjelom župe Srca Isusova na  Voštarnici. Župna crkva na  Belafuži sagrađena je u 12.  stoljeću i obnovljena 1970.  godine.

U blizini stare crkve, 1998.  godine je sagrađena i posvećena nova velika župna crkva, na terenu kojega je darovao Niko Bučić iz Belafuže.  Bogata je povijest svetišta  Gospe Maslinske. Prema  poznatim izvorima, u srednjem vijeku spominje se uz  crkvu na Belafuži, i samostan  redovnika pustinjaka. U ispravi iz 1188. godine crkva se  naziva "Sancta Maria ad  Quercus" - "Gospa pod Hrastima", zbog toga jer je nekada  bila okružena hrastovima.  Zanimljivo je i to da se svetište Gospe Maslinske nalazilo i u dubovoj šumi, pa se  isprava iz 1188. godine povezuje i s imenom Gospe u  Dubovima. Tijekom povijesti, nakon što se posjekla dubova i hrastova šuma oko svetišta, zasadili su se vinogradi i  masline. Odatle dolazi i podrijetlo naziva "S. Maria Olivarum" - "Gospa Maslinska" i  sam naziv svetišta. U prilog  tome govori i natpis na kamenom pragu crkve: "Kao  bujna maslina u polju", što  upućuje na plodnost i bogatstvo Gospina štovanja kroz  povijest. Povijesni izvori  svjedoče kako je prva crkva  najvjerojatnije uništena  1202. godine za vrijeme mletačke opsade Zadra, dok se  1215. godine spominje njezina obnova. Crkva je kroz  povijest obnavljana i preuređivana prema tadašnjim  stilovima gradnje i arhitekture, izvana i iznutra, kao i u  novije vrijeme.

 Crkveni povjesničar mons.  dr. Eduard Peričić u svojoj  knjizi "Čudesnost marijanskih hodočašća" opširno je  predstavio povijest svetišta  Gospe Maslinske. Tako navodi kako je crkva na Belafuži  za vrijeme baroka produžena  i proširena te opremljena štukaturama i grbom obitelji  mletačkog kapetana Marca  Bellafuse, velikim raspelom i  oltarom. Kako autor dr. Peričić ističe u knjizi, Marco  Bellafusa darovao je za svetište veliki križ, a među pukom se svetište zove još i  "crkvom u Bellafusi". Stoga  je, prema obitelji Bellafusa,  ovaj predio Zadra i dobio naziv Belafuža. Povijesni izvori  spominju kako je generalni  providur L. Foscolo, 1646.  godine dao crkvicu prebjezima iz zadarskog zaleđa. Zvonik je podignut 1735. godine,  a novi mramorni oltar i župnu  kuću dao je izgraditi generalni providur Querini.

Pokradeni zavjetni darovi

 Znamenita je i dragocjena  čudotvorna slika Gospe s  Djetetom, rad mletačkog slikara Paola Veneziana iz 1350.  godine, izrađena tehnikom  tempere na drvu. Štovanje  Djevice Marije i njezine  čudotvorne slike naročito je  bilo izraženo u teškim povijesnim trenucima Donatova grada. U prilog ovoj činjenici govori i podatak da se  slika Gospe Maslinske od  1855. godine štuje kao znak  spašavanja grada od kolere.  Svetište krasi i bunarski vijenac s grbom gradskog kanonika Mateja Sturaria, koji  se nalazi u župnom dvorištu.  Vrijedno je reći da je spomenuti kanonik popravio i  proširio crkvu. Crkva Gospe  Maslinske ima sakristiju i dva  oltara. Glavni oltar baroknog  stila potječe iz 1742. godine,  a dao ga je izgraditi providur  G. Querini. Slika Bogorodice  čini središnji dio glavnog oltara. U crkvenoj lađi je mramorni oltar s velikim Propećem.  

 U knjizi "Čudesnost marijanskih hodočašća" stoji i podatak kako su po nalogu mletačkih vlasti za vrijeme kandijskog rata srušene sve zgrade u najbližoj okolici, kao i  stabla kako ih ne bi koristili  Turci i tamo se zadržali. Crkva na Belafuži i kuća njezinog kapelana bile su  sačuvane i dane na privremenu uporabu prebjezima iz  zadarskog zaleđa. Gospina  slika je zbog teške povijesne  situacije premještena na sigurnije mjesto u gradu.

 Svetište Gospe Maslinske  je 1876. godine pokradeno.  Zadrani su neprestano bdjeli  nad svojim svetištem i vodili  brigu o njemu te su dali darove za popravak. Nakiti i  brojni darovi čuvali su se na  sigurnijem mjestu. Zavjetni  darovi pokradeni su 1876. godine uz srebrne oplate, koje  su poklonjene 1732. i 1777.  godine. Kako je poznato, kanonik Karlo Friedrich Bianchi, upravitelj svetišta, dao je  već 1876. godine napraviti  drugu oplatu.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno