SUZBIJANJE SIROMAŠTVA Pomoć za 300 siromašnih samaca i 270 potrebitih obitelji

Druga faza projekta zadarskog Caritasa pod nazivom Suzbijanje siromaštva u Zadarskoj županiji podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći uspješno je privedena kraju, a Ivica Jurišić, ravnatelj zadarskog Caritasa na konferenciji za medije najavio je kako se nada sredstvima iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije te nastavku provođenja ovog projekta i treću godinu za redom.
Narušeno zdravlje, socijalna isključenost, beskućništvo
Uz zadarski Caritas na provođenju 4,9 milijuna kuna vrijednog projekta pomogli su Fond europske pomoći za najpotrebnije i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, odnosno djelatnici zadarskog Centra za socijalnu skrb. U sklopu 2. faze projekta vrijednog 4,9 milijuna kuna čija je provedba prolongirana za još mjesec i pol od prvotno planiranog roka, pomoć je dobilo 570 korisnika – 300 samaca i 270 obitelji. Mirjana Tadić, zamjenica ravnatelja zadarskog Caritasa, istaknula je kako Caritas ima zadatak u svom djelovanju da se bori protiv siromaštva, socijalne isključenosti i socijalne nejednakosti.
– Siromaštvo se pokazuje na različite načine, a najupečatljiviji je nedostatak financijskih sredstava za stanovanje, školovanje djece i općenito za život. Naši korisnici su uglavnom u takvim problemima, a poznato nam je da nedostatak financijskih sredstava dovodi do narušavanja zdravlja, socijalne isključenosti, beskućništva. Mi kroz niz projekata nastojimo to smanjiti i pomoći koliko možemo, kazala je Tadić iznoseći podatak kako u Hrvatskoj živi oko 20 posto siromašnih obitelji te da je još njih oko 24 posto u riziku od siromaštva. Tadić je istaknula kako su zahvaljujući novčanim sredstvima u najvećem dijelu iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, korisnicima Pučke kuhinje osigurali obilnije i kvalitetnije obroke, ali i pomogli obiteljima u školovanju djece, plaćanju studentskog ili đačkog doma, kod troškova liječenja i niz drugih potreba koje oni sami nisu mogli ostvariti kroz sustav socijalne skrbi, a na provedbu ovog važnog projekta osvrnula se i voditeljica Danijela Stipanić Graf.
– Naši su korisnici višečlane obitelji, samohrani roditelji, umirovljenici bez podrške obitelji, samci čiji prihodi nisu dostatni za podmirenje svih potreba i obveza. Neki od njih su zaposleni, a neki od njih rade, ali primanja im nisu dovoljna za sve njihove potrebe, rekla je Stipanić Graf napominjući kako su u projekt morali unijeti i popratne mjere koje se odnose na rad s odraslima te da su za to angažirali dvije socijalne radnice i jednu financijsku savjetnicu.
Novi natječaj za treću fazu
One su se susrele s ovih 270 obitelji kojima smo podijelili pakete s hranom i 300 pojedinaca kojima su osigurani gotovi obroci, a tiskali smo i 600 letaka koje smo korisnicima dijelili. Angažirali smo i pedagoškog stručnjaka koji se susreo s 85 djece koja su sudjelovala u podjeli školske opreme i u tu svrhu je tiskano 100 brošura. Ministarstvo je najavilo da će u rujnu objaviti novi natječaj za treću fazu. Mi ga čekamo i nadamo se radi naših korisnika da ćemo ga proći te nastaviti provoditi projekt, poručila je Stipanić Graf, a socijalna radnica Maja Pavković, koja je s kolegicom Majom Škifić bila angažirana na projektu, ukazala je na cilj njihovog posla.
– Cilj mjere za koju smo bile angažirane je bio da kroz individualni pristup korisnicima projekta utvrdimo uzroke siromaštva kako bi osim podjele hrane, paketa, gotovih obroka utjecali na suzbijanje siromaštva. Područje primjene je bilo područje grada Zadra i okolice, Benkovca i okolice te Kistanja u Šibensko-kninskoj županiji, rekla je Pavković ističući kako su korisnike, među ostalim, ove mjere kroz razgovore pokušavali motivirati i osnažiti u traženju izlaza iz situacije u kojoj su se našli i poboljšanju životnih uvjeta. Kazala je kako su neki od korisnika u probleme upali radi kredita, neredovite isplate plaća, nezaposlenosti ili preniskih primanja. Upozorila je na opasku korisnika ove mjere na pristupačnost, odnosno razliku u mogućnostima između građana koji žive na području grada i onih u okolnim mjestima.
– O tome bi trebalo voditi više računa jer oni što žive u okolnim mjestima nemaju iste mogućnosti. Povratne informacije koje smo dobili od naših korisnika vezanih uz ovaj projekt su jako dobre. Istaknuli su zadovoljstvo te kazali kako im je sva pomoć koju su dobili bila od koristi. Kao odgovor na pitanje gdje vide izlaz iz problema odgovarali su da je to bolja informiranost, pristup zapošljavanju, stručnom osposobljavanju ali i primjerene plaće za svoj rad, navela je Pavković te je dodala kako se kao veliki problem pokazalo plaćanje podstanarstva na koje korisnicima mjera iz ovog projekta odlazi veći dio kućnog budžeta.