Vraća li nam se vinski turizam?!

Značajan, pa i iznenađujući, povratak turizma tijekom drugog dijela srpnja, sa totalnom ludnicom u dosadašnjem dijelu kolovoza, povod je da obiđemo i čujemo se sa ovdašnjim vinarima, odnosno vlasnicima kušaona ili konoba u sklopu vinogradarskog i vinarskog posla, dakle nositeljima vinskog turizma.

T. Škaulj, Vinarija Škaulj: Nedostaju grupe
Tomislav i Šime Škaulj nezaobilazna su točka za ovaj upit jer su i prvi u ovom kraju otvorili kušaonu, najprije manju, a potom i sadašnju koja može opslužiti i više autobusa. Prvi su koji su i ugostili kraljevski par. Pod Nadinskom su glavom i nad Nadinskim vinogradima.
– Bolje je nego 2020. ali nismo se još približili 2019. godini. Individualci dolaze, ili spontane grupe također. No, mi smo prethodno imali ugovorene ture i grupne posjete autobusima, sa nizom subjekata i agencija, a također smo imali i grupe sa kruzera, a taj se dio još nije vratio, kazuje nam Tome.
Naravno da grupa ima, ali je riječ o društvima koja se sama okupe ili standardnim mahom domaćim kompanijama, a prednjače spontani dolasci. Naravno uvijek se nešto proba, okrijepi i nešto proda:
– Bolje je ali čekamo grupe i organizirane dolaske putem agencija. Općenito sa vinom prilike jesu bolje ali nismo se još vratili. I mjere su te koje sprječavaju veća okupljanja, a koja je pratila i potrošnja vina. Kada je u pitanju isporuka ka ugostiteljima tu osjetimo živost i povratak potrošnji, zaključuje Tomo.

R. Bobanović, PZ MasVin: Treba stalno obogaćivati sadržaj
– Kako je bilo lani, odlično, makar još nije sve došlo na staro normalno. Mi smo otvoreni za namjernike i dolaske bez najave, od 8 do 18 ili 19 sati. Van toga ostajemo ili smo na raspolaganju prema dogovoru. To iscrpljuje i traži organizaciju, ali i daje rezultate. Naša je prednost blizina šire biogradske rivijere ali i to što je vinarija i kušaona u sred imanja u 60 hektara posvećenima maslinama, lozi i smokvama. Imamo konje, pse, mačke, a moramo i razmisliti dodatno o jednoj igraonici za spravama za djecu. Evo sad vidite, ljudi su došli sa 10-tak djece. Trebamo prostor gdje će se djeca opustiti dok su roditelji na kušavanju i druženju, ističe Radoslav Bobanović na imaju MasVina pred Polačom i Tinjem.
– Grupe su obično već poznate ili su po preporuci, a individualci dolaze spontano ili po najavi. Nešto se kušava, i uvijek nešto proda. Taj segment prodaje na licu mjesta nam je dijelom naknađivao izostanak većih slavlja, druženja i sl. okupljanja, zabranjenih ili bitno smanjenih zbog Corone. Bolje je, a moramo se i dodatno brendirati kao vinski kraj i obogaćivati svoju ponudu.

D. Šulentić, Degarra: Na 80-90% prometa 2019.
– Dobro, štoviše odlično. Posjeti našem objektu nad Bokanjcem su svakodnevni. Mi nismo ni bili okrenuti masovnim organiziranom dolascima već manjim grupama, društvima i individualnim posjetama. Tada se i najbolje može posvetiti ljudima i stvoriti relaciju. Blizu smo 2019. rekao bi 10, možda 20% slabiji, ali kreće sve bolje. Nakon prethodne corona godine to i nismo očekivali pa kažem odlično jer nam je ugodno iznenađenje. Najčešće su kod nas 2 ili 4 osobe eventualno nešto veće društvo, a posebno su dragocjeni gosti koji po dolasku, ovdje svrate da se opreme vinom za boravka, a kod odlaska za odvesti sebi ili za poklone, prenosi nam Dane Šulentić iz Degarre, a koja je davno izišla iz garaže u pravi i vinogradarski i vinski hram.

Z. Pantalon, Kraljevski vinogradi: Bolje, ali 2019. još čekamo
Zoran Pantalon iz Kraljevskih vinograd nad Petrčanima i Punta Skalom kazao nam je da su između 2020. i 2019. s tendencijom povratka ali još uvijek usporenog:
– Vjerojatno su se i navike promijenile. Istina je da je sad sve smještajno puno ali ovdje je ipak prethodno sezona bila puno duža. Znate da je naša ponuda u konobi standardna, da je objekt u srcu vinograda, s impresivnim pogledom i da uz vinske probe imamo i klasične ponude hrane. Gostiju ima, bolje su prilike ali ne još kao prethodno kad nam je taj segment bio najbrže rastući. No, svakako pomaže u situaciji kad se masovna okupljanja i slavlja još ne vraćaju, a uz njih je ipak vezana i potrošnja vina.

​Mario Fiolić, Vina Fiolić: Za sad tek naznake povratka
​Mario i Dario Fiolić konobu manjih dimenzija ali iznimno slikovitu i simpatičnu otvorili su na Puntamici u srcu turističkog dijela Zadra, ali ipak:
– Nismo se probližili prethodnim rezultatima, iako gostiju ovdje ima. Očekivali smo više, no moguće je da su ljudi i promijenili navike, a i da se struktura gostiju nešto promijenila. No, svakako ćemo ostati vjerni ovom vidu plasmana, kazuje nam Mario.
​Sve u svemu, optimizma ima, najbolji način prodaje, uz obogaćivanje ovdašnje turističke ponude, se vraća, jer ipak govorimo o tisućama posjetitelja i desecima tisuća prodanih litara, ali i prenijetih priča o ovdašnjim vinima, tradicijama i krajolicima.

Udruga Vina Dalmacije u traganju za brendiranjem obišla Kotare
Novoizabrano vodstvo udruge Vina Dalmacije predvođena Leom Gracinom sa angažiranim uglednim talijanskim vinskim konzultantom i menadžerom Giancarlom Vettorellom, prošlog je tjedna obišao Dalmaciju, krenuvši od Zadarske županije put juga do Konavala.
Tomislav Glavić predsjednik Udruge vinara Zadarske županije bio je domaćin ovdašnjeg obilaska, kao i Zoran Pantalon u Kraljevskim vinogradima, Nadinjani posebice Šime i Tomislav Škaulj u svojoj vinariji i kušaoni, Radoslav Bobanović u PZ MasVin.
– Dobri odnosi sa novim vodstvom i predsjednikom od strane naše Udruge, koja je i bila za ovaj izbor, međusobna informiranost i aktiviranje na definiranju i brendiranju naše vinske regije Dalmacije zahtjevna je zadaća. Riječ je o velikom prostoru bitno različitih karakteristika i sortimenta, prethodno nepovezanih, i gdje smo se svi nastojali definirati se u užem krugu, različitim sortama i sl, a sadašnja podjela ide za tim da se brendiramo kao Vina Dalmacije ili Dalmatinska vina. Istovremeno je to prostor iznimne raznolikosti. Angažman jednog istaknutog vinskog menadžera koji bi nakon ovog obilaska dostavio smjernice u smislu tog brendiranja i pravaca kojima nam je ići svakako može biti dragocjen, kazao nam je Glavić nakon obilaska.
Ovdje su obišli Kraljevske vinograde, potom Nadinsko blato i vinariju Škaulj, Korlat Vinarije Benkovac odnosno Badela 1862, te PZ MasVin i stekli uvid u potencijale, pa i raznolikost i u samom ovom prostoru.
Novom podjelom Hrvatske na četiri vinske regije ide se ka okrupnjavanju, no za razliku od Istre, pa i Slavonije, Dalmacija tradiciju zajedničkog nastupanja osim kroz Sabatinu Zadružnog saveza Dalmacije i nema. Novi zakon predviđa i regionalne vinogradarske i vinske organizacije u ovom slučaju udrugu Vina Dalmacije. Štoviše Ministarstvo je takvim udrugama u iduće četiri godine osiguralo po 490.000 kuna godišnje za razvoj u pravcu u kojem se upravo ide. Uz to potrebno je stvoriti odnose zajedništva i povezanosti vinara navedenog prostora, brendiranje i istupe ka tržištu.