Sve traženije knjige o financijama i investiranju

Sve više se traže knjige iz područja zdravlja i popularne medicine. Ljude zanima kako se pravilno hraniti, vježbati – općenito život učiniti kvalitetnijim. Ovoga ljeta podizale su se knjige o odgoju djece, kako pripremiti dijete za školu, a dobro je išla i pravnička literatura, kaže informator Darko Blažević
Gradsku knjižnicu  Zadar, poznato  je, iz dana u dan  posjećuju mnogobrojnih korisnici, a njihov  broj nije opadao ni tijekom  proteklih vrućih ljetnih mjeseci. Iako se mogao zabilježiti  manji broj studenta od uobičajenog, čitanost se nije  smanjivala, budući da je za  uživanje u zanimljivim knjigama, kaže nam informator  Darko Blažević, godišnji odmor iskoristila zaposlena populacija, kao i učenici koji su  obaveznu lektiru zamijenili laganijim ljetnim štivom. Također, pored onih redovnih, i  ovoga ljeta, nezaobilazni su  bili i “sezonski” posjetitelji  knjižnice, zadarski turisti – tzv.  vikend-čitači, a teme koje su  čitatelje interesirale kao i uvijek bile su uistinu raznolike.
Kako se pravilno  hraniti
– Nepisano pravilo je da se  ljeti najviše čita beletristika,  ali to se posljednjih godina sve  više mijenja. Interesa je, naime, sve više i za novim, drugačijim sadržajima, pa se tako  nerijetko traže knjige iz područja zdravlja i popularne  medicine. Ljude zanima kako  se pravilno hraniti, vježbati –  općenito život učiniti kvalitetnijim. Ovoga ljeta podizale su  se knjige o odgoju djece, one  koje govore o tome kako pripremiti dijete za školu, a dobro je išla i pravnička literatura. Zanimljivo je da ljudi  sve više traže knjige i o investiranju novca, osobnim financijama i slično, kaže Blažević, izdvajajući među naslovima takve tematike knjigu  “Inteligentni investitor”  Benjamina Grahama ili pak  djela Roberta Kiyosakija “Bogati otac, siromašni otac”, te  “Vodič u investiranje.”
Kada je o samim autorima  riječ, podjednako se, doznajemo, čitaju i domaći i strani  pisci. Štoviše, ako se pogleda  top lista beletristike, dva su  domaća autora na istaknutim  mjestima. Među ovoljetnim  hitovima beletristike na prvom se mjestu našla Cecilia  Ahern s naslovima “Da me  barem možeš vidjeti”, “Na kraju duge” i “P.S. volim te”. Na  drugom je mjestu “Brida” Paula Coelha, trećem knjiga “Tri”  Drage Glamuzina. Damir Karakaš s “Kinom Lika” zauzeo je  četvrto mjesto, dok je na petom “Anđeoska ljubav” autorice Susan Elizabeth Phillips.
Ukus čitateljske publike,  potvrđuje Blažević, u velikoj  mjeri određuje i utjecaj medija, pa nije rijetkost da i u  zadarsku knjižnicu korisnici  dođu tražeći naslove ponuđene na top-listama raznih televizijskih emisija, istaknute u  novinskim člancima ili pak,  preporukama časopisa. A ponuda je uistinu uvijek aktualna, te se svaki novi naslov u  knjižnici nađe vrlo brzo.
Bogata zbirka  stripa
– Kada izađe neka nova knjiga, za dvadesetak do mjesec  dana je i kod nas na polici, a  neke, kaže Blažević, uspijevamo nabaviti i istovremeno.  Fond je dakle, uvijek aktualan  i prate se trendovi nakladnika,  no i pored onoga što se promovira u medijima, djelatnici  knjižnice uvijek će rado predložiti i nešto što nije možda  trenutno nije na vrhovima ljestvica čitanosti, ali je isto tako  vrijedno i zanimljivo.
– Upravo u tome je snaga  naše informacijske službe –  nastojimo čitatelje upozoriti  ne samo na trendovske autore, nego i na one koji možda  stoje po strani, a kvalitetni su.  Slučaj je to na primjer s norveškim piscem Larsom Christensenom i njegovim djelom  “Polubrat” ili, pak, naslovom  “Samoća u mreži” poljskoga  pisca Janusa Leona Wisniewskog. Oni, kaže informator,  nisu bili posebno promovirani, ali su upravo zahvaljujući  preporukama knjižničara korisnicima postali interesantni.
– Čitatelji jako vole komunicirati i razmijeniti s nama  dojmove o onome što su pročitali. Često se pri tom oslanjaju na naše preporuke i  cijene naše mišljenje. To govori da je odnos knjižničara i  čitatelja dijalog, što je dobro  jer se ljudi osjećaju ugodno i  mogu nas pitati za najrazličitije savjete. I to ne samo  osobno, već i putem telefona,  te sve više i internetom.
U tom cilju preporuke i savjetovanja, u knjižnici je već  postalo uobičajeno i održavanje tematskih ponuda i izložbi,  pa je ovoga ljeta na red došao  “mediterantski kutak.” Sve  izložene knjige, ponuđene čitateljima, bez obzira na autore  i jezik na kojem su napisane,  tematski su bile vezane za mediteranski krug – od pisaca,  putovanja, turističkih vodiča  pa sve do kuharica.
Trenutno su, pak, priređene  dvije tematske izložbe, jedna  vezana za međunarodni dan  pismenosti (8. rujna), a druga  uz poticanje čitanja s nizom  priručnika za roditelje i njihovu djecu koja kreću u školu.
I također, kao čitateljima  vrlo zanimljivu, Blažević je izdvojio bogatu zbirku stripa,  koja je naišla na veliko odobravanje i interes korisnika, a  koja se posebno proširila u  posljednjih dvije godine, prateći svjetske trendove i povratak sve većeg zanimanja za  stripove.