Tri tisuće kuna mjesečno za neuređene fasade i okućnice

Slika korisnika admin
PIXSELL

Iz Vlade su put Sabora jučer izašla tri nova zakona ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš, koja bi, moguće već od početka iduće godine, trebala ubrzati postupak ishodovanja dozvola za gradnju, pojeftiniti ga, ubrzati investicije, ali i bespravnu gradnju suzbijati u samom njenom začetku. Riječ je o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji te Zakona o građevinskoj inspekciji koja će, primjerice, dobiti puno veće ovlasti u obračunu s bespravnom gradnjom, ali i »pojačanje«. Dio poslova građevinske inspekcije odsad će preuzeti komunalni redari, koji će moći ulaziti na gradilište, fotografirati i snimati radove, ali i gradnju zaustavljati.

Stižu e-dozvole

Kako kažu novi zakoni, lokacijsku dozvolu ubuduće će trebati samo rijetki projekti, većina pak samo građevinsku i, kasnije, uporabnu dozvolu. Po lokacijsku će dozvolu, primjerice, morati investitori zahvata koji traže izvlaštenje, oni koji eksploatiraju mineralne sirovine, velikih zahvata u etapnoj izgradnji, dok će primjerice za gradnju pontona u lukama općenito trebati samo lokacijska, ne i građevinska dozvola.

Na već dostupnim internet kartama općina i gradova bit će javno dostupan, i svakome vidljiv podatak o tome što se, i da li se, na nekoj parceli planira graditi, je li za neku građevinu u tijeku postupak izdavanja dozvola, ili je ona već izdana. Općenito, ukoliko investitor referentima u uredima županija i gradova, zaduženima za izdavanje dozvola, donese svu potrebnu dokumentaciju, i prepreka za izdavanje dozvola nema, na dozvolu se više neće čekati, najavila je ministrica. Ako je sva dokumentacija uredna, dozvola će moći biti izdana istoga dana, dok se zakonom uvodi i pokretanje stegovnih postupaka, kao i novčanih kazni, za referente koji dozvolu, iako su za nju ispunjeni svi preduvjeti, ne izdaju, izdaju ju protivno prostornom planu ili neopravdano odbiju zahtjev za izdavanjem. Od Nove godine, najavljuje ministrica, u cijeloj bi Hrvatskoj trebale profunkcionirati e-dozvole, čije će izdavanje ići puno brže i efikasnije.

»Ukoliko se u upravnom postupku otkrije da je neki referent, od njih 900 koji rade u 53 ureda za izdavanje dozvola po županijama i gradovima, izdao dozvolu protivno planu, ili ju nije izdao a trebao je, mi ćemo direktno moći tražiti da se protiv njega pokrene stegovni postupak. Ukoliko postupak ne bude pokrenut, pročelnik tog ureda plaćat će kaznu od 5.000 kuna«, objavila je ministrica. Kako kaže, i do sada su se, bez ovakvog zakonskog rješenja, pisala pisma županima i pročelnicima, samo je lani bilo dvadesetak prijedloga da se pokrene stegovni postupak, no odgovarao nije nitko. To se sada mijenja.

Da se investitori ne bi više financijski iscrpljivali na plaćanju visokih komunalnih doprinosa i vodnih naknada da bi uopće dobili građevinsku dozvolu, odnosno zbog toga ostajali bez novca za samu gradnju, Zakonom o gradnji sad će građevinsku dozvolu moći dobiti i prije nego što plate te doprinose, no potvrdom će najkasnije osam dana prije početka gradnje morati dokazati da su sve te obaveze podmirili. Svaka gradnja morat će biti započeta najkasnije u roku od tri godine od izdavanja građevinske dozvole, dok će fasada i dvorište na novogradnjama morati biti dovršeni i uređeni u roku najviše pet godina za obiteljske kuće, odnosno deset godina u slučaju ostalih gradnji. Investitor koji u tom roku ne stavi fasadu, odnosno općenito ne uredi pročelje, i ne uredi okućnicu, svakog će mjeseca plaćati kaznu i do tri tisuće kuna. Postojeće gradnje, nastale prije nego što novi Zakon o gradnji stupi na snagu, taj zakon ne »dira«.

U slučaju novogradnji, također, bit će dozvoljeno odstupanje od dozvole do tri posto, odnosno do pola metra, ali ne prema susjednim međama.

Komunalni inspektori

Zakonom o gradnji predviđa se i to da sve zgrade i kuće koje je država gradila za stradalnike Domovinskog rata ne idu u postupak legalizacije, već će sve dobiti uporabnu dozvolu bez toga, kako bi tim nekretninama dalje mogli slobodno raspolagati.

Komunalni inspektori, kojih je trenutačno 680 u 556 općina i gradova do kraja godine će proći edukaciju kako bi mogli preuzeti dio poslova građevinske inspekcije. Inspektora je u državi, naime, premalo, radije odlaze u banke kao procjenitelji nego u državnu službu, zbog čega će ubuduće i komunalni redari moći obavljati lakši dio njihovog posla. Makar je riječ o »završenim« frizerima, kuharima, vodoinstalaterima, strojnim tehničarima i tako dalje, svi će oni proći obuku zahvaljujući kojoj će moći ulaziti na gradilište i nalagati, primjerice, uklanjanje manjih zahvata poput ograda, nadstrešnica i slično. Čak će i za veće zahvate u prostoru, temeljem fotografija ili videosnimaka, nadležnim uredima moći podnositi optužne prijedloge ili kaznene prijave. Kako je, međutim, i Ministarstvo zaštite okoliša najavilo da će komunalni redari pratiti provođenje novog Zakona o otpadu, odnosno pregledavati sortiraju li građani otpad, postavlja se pitanje kako će tako malobrojna služba od prosječno 1,2 komunalna redara po gradu/općini, stići obavljati toliko posla. Ministrica Mrak-Taritaš kaže da će biti novih zapošljavanja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno