ARHEOLOŠKI MUZEJ Izloženo oko 500 predmeta s nekropole rimskog Zadra

Posjetitelji Arheološkog muzeja Zadar, osim stalnih muzejskih postava, među kojima uobičajeno najveće oduševljenje izaziva Antička zbirka, imaju prilike razgledati i zanimljivu izložbu pod nazivom »Pogrebni obredi i običaji starog Rima«.
Izložba, na kojoj je izloženo oko 500 predmeta koji pripadaju grobovima s nekropole rimskog Zadra, postavljena je početkom kolovoza, na vrhuncu turističke sezone, a službeno otvorenje bit će sljedećega tjedna.
Autorice izložbe, kao i tekstova bogato opremljenog kataloga su dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica i Timka Alihodžić, viša kustosica koje su nam rekle nešto više o ovoj izložbi koja izaziva veliku pozornost posjetitelja, posebno turista kojih u Muzeju ima dosta i u posezoni.

Znak vjerovanja u zagrobni život
– Na izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Krista i grob s prijelaza iz 4. u 5. stoljeće tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara), kaže dr. sc. Kornelija A. Giunio, te navodi kako je posebno obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, a opisan je detaljno rimski pogreb i pokapanje u gradu Rimu.
– Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, koštani i metalni predmeti, najčešće oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatološko ili apotropejsko značenje, kaže dr. sc. Kornelija A. Giunio, te pojašnjava kako se apotropejska uloga pripisuje svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali poput jantara, gagata, gorskog kristala, olova, kositra. Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.
Tanatologija, učenje o smrti, bavi se kulturnom antropologijom pojma duše, pogrebnim obredima i običajima ranih civilizacija, položajima groblja, konceptualnim poteškoćama u definiranju smrti, prezentirala je ukratko dr. sc. Giunio pojam smrti ranih civilizacija – Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije.
Na ovoj izložbi se tako, među ostalim, mogu razgledati staklene i keramičke urne, grobovi spaljenih pokojnika iz Zadra iz 1. i 2. st. poslije Krista, grob tesara iz Zadra iz 4. st. poslije Kr., ostaci pogrebnog kreveta iz 1. st. poslije Kr., grobni prilozi iz paljevinskih grobova iz 1. do 3. st. poslije Kr. i brojni drugi zanimljivi predmeti koji svjedoče o pogrebnim starorimskim običajima.

Na prostoru današnje Relje središnja antička nekropola
Posjetitelji ove izložbe, smještene na drugom katu Muzeja, na ulazu u stalni postav prapovijesne zbirke, mogu doznati mnoge pojedinosti o grobovima antičkog Zadra koji su svjedoci pogrebnih običaja toga razdoblja, o čemu viša kustosica Timka Alihodžić kaže:
– U Arheološkome muzeju Zadar čuvaju se zapisi o 2400 grobova koji su na osnovi grobnih priloga datirani od 1. do početka 5. stoljeća, odnosno u vrijeme kada se živjelo i sahranjivalo po rimskim običajima i zakonima, kaže Timka Alihodžić i dodaje da je sam smještaj nekropole izvan grada jasan pokazatelj poštivanja pisanih rimskih zakona, ali i tradicije autohtonoga stanovništva.
Naime, najraniji zabilježeni stanovnici Zadra, Liburni, svoje su mrtve pokapali izvan mjesta stanovanja, a uspostavom rimske vlasti nad područjem Liburnije rimski doseljenici po zakonskoj odredbi Hominem mortuum in Urbe ne sepelito ne urito (»Umrla čovjeka u gradu se ne smije ni pokopati ni spaliti«) također svoje mrtve pokapaju izvan grada.
Antička su groblja formirana uz ceste koje su od Zadra (Jader) vodile prema Ninu (Aenona), Nadinu (Nedinium) i Podgrađu (Asseria). Na sjecištu tih prometnica, na prostoru današnje Relje, nalazila se središnja antička nekropola. Antički je čovjek vjerovao da, što je grob bliže cesti, to će više prolaznika pročitati nadgrobni natpis te makar nesvjesno izgovoriti ime pokojnika i na taj način zadovoljiti njegovu dušu.
– Koje su ritualne radnje obavljane nad pokojnikom od trenutka smrti do sahranjivanja i što su u tim trenutcima činili obitelj i zajednica, nije moguće na osnovi pronađenih grobova u potpunosti rekonstruirati, ističe još Timka Alihodžić, te naglašava kako su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, samo u modificiranome obliku, što svjedoči da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu, te religijskom opredjeljenju.
Izložba će biti svečano otvorena u četvrtak, 19. rujna, s početkom u 19.30 sati.