NOVO VRIJEME Dr. Grgurović: UpToDate portal izjednačava liječnike na Molatu i u Zagrebu

Slika korisnika mkvanja
Internet u medicini - revolucionarni alat u dijagnostici
Do jučer, kad bi neka farmaceutska kompanija nakon godina istraživanja i kliničkih ispitivanja izbacila na tržište novi lijek za neku bolest, ta bi informacija putovala godinama do svih liječnika po svijetu. To bi se objavilo ili u specijaliziranim stručnim časopisima ili na stručnim kongresima na koji su pristup imali uglavnom privilegirani profesori i liječnička elita. Do liječnika širom zemlje, te informacije bi, da nema interneta, putovale godinama i desetljećima, ističe dr. Grgurović
Siniša KLARICA
Dr. Dražen Grgurović je od početka liječničke karijere ukazivao na važnost informatizacije u zdravstvu

Je li internet u medicini revolucionarni alat u dijagnostici za mnoge liječnike još je uvijek kontroverzno pitanje. Internet i informatika općenito su u medicini, ali i u svim drugim područjima ljudskih aktivnosti, donijeli revoluciju u pogledu brzine, cijene, kvalitete usluga, a u ovom slučaju i u pogledu dostupnosti tih za život važnih informacija. Za nekadašnjeg dogradonačelnika Zadra i liječnika obiteljske medicine Dražena Grgurovića nema dileme da se radi o alatu bez kojeg je danas nemoguća efikasna i brza medicina. Grgurović je od početka liječničke karijere ukazivao na važnost informatizacije zdravstva. Sudjelovao je u izradi nekoliko informatičkih platformi u zdravstvu i izradi medicinskih aplikacija. No, rasprave o internetizaciji zdravstva slične su raspravama o cijepljenju ili ne. Tako su i u medicinskoj populaciji podijeljena mišljenja o tome trebaju li se liječnici u potpunosti osloniti na internet koji u sebi zaista krije i velike zamke.

2050. godine životni vijek 120 godina

- Na sreću, živimo u doba kad je očekivani životni vijek iz godine u godinu sve veći. U samo 100 godina od 1900. do 2000. godine, ljudski vijek se u zemljama zapadne civilizacije produljio s 45 na gotovo 80 godina, dakle gotovo za duplo. Procjenjuje se da bi se 2050. godine to povećalo na čak 120 godina. Mnoge do jučer smrtonosne bolesti su iskorijenjene, najviše zbog programa masovnog cijepljenja, ali isto tako i zbog sve naprednijih metoda dijagnostike i liječenja. Farmaceutske kompanije jureći za profitom i boreći se s konkurencijom u slobodnim, konkurentskim ekonomskim sustavima, donose na tržište sve novije i učinkovitije lijekove. Druge pak kompanije iz istih pohlepnih razloga istražuju i proizvode dijagnostičke uređaje koji omogućuju sve ranije i efikasnije otkrivanje bolesti. Budući da i u dijagnostici i u liječenju bolesti nove informacije dolaze praktički svakodnevno u nezamislivim količinama, postavlja se pitanje:kako liječnici uopće to više mogu pratiti i kvalitetno liječiti svoje pacijente. Naravno, to je nemoguće bez pomoći računala i kvalitetnih programa tj. internetskih portala koji takve informacije skupljaju i obrađuju, ističe dr. Dražen Grgurović.
Do jučer, nastavlja zadarski liječnik, kad bi neka farmaceutska kompanija nakon godina istraživanja i kliničkih ispitivanja izbacila na tržište novi lijek za neku bolest, ta bi informacija putovala godinama do svih liječnika po svijetu. To bi se objavilo ili u specijaliziranim stručnim časopisima, poput New England Journal of Medicine ili JAMA, ili na stručnim kongresima na koji su pristup imali uglavnom privilegirani profesori i liječnička elita na vrhuncu moći i pred kraj karijere. Do provincija, kao što je u znanstvenom i medicinskom smislu Hrvatska i dan danas, i do liječnika širom zemlje, da nema interneta te bi informacije putovale godinama i desetljećima.

Sintetiziranje najnovijih medicinskih podataka

- Nije bilo interneta, nije bilo portala tj. tvrtki koje se bave i zarađuju na prodaji pristupa tim dragocjenim podacima. Opet na sreću, danas već imamo brojne takve tvrtke čije usluge koristi većina liječnika na svijetu. Budući da se danas naravno svi rezultati istraživanja objavljuju na internetu, tehnološki gledano je lako obraditi podatke npr. svih onih studija koje su se zadnjih deset ili više godina bavile pitanjem koja je najbolja kombinacija lijekova za krvni tlak, ili diabetes ili sl. Najveća i najpoznatija takva tvrtka je UptoDate. Više od 6.900 svjetski poznatih autora liječnika, urednika i recenzenata koristi stroge metode kako bi se sintetizirali najnoviji medicinski podaci u pouzdane preporuke utemeljene na dokazima. Više od 50 milijuna puta mjesečno gotovo 1.2000.000 liječnika pregledava različite teme koje pokrivaju 25 specijalističkih grana, govori dr. Grgurović naglašavajući da je i u Zadru, još 1997. prilikom razmjene liječnika između zadarske i nekoliko američkih bolnica, došao prvi u Hrvatskoj CD UpToDate-a i od tada se svakodnevno koristi u nekoliko ordinacija i odjela.

Informacije na dohvat ruke

Grgurović zaključuje kako liječnik na Molatu ili Lastovu, ako ima pristup internetu i npr. UpToDate-u može svog pacijenta liječiti na najbolji način i s najboljim lijekovima i metodama. Jednako kao i najeminentniji profesor u najboljoj svjetskoj klinci u npr. New Yorku. Svakako bolje nego bilo koji profesor s neke hrvatske klinike koji npr. ne prati svakodnevno UpToDate ili slični portal. Mladi liječnici, tj. oni koji ne završe u Njemačkoj ili Švedskoj, imaju bolje preduvjete da se koriste tim novim tehnologijama u liječenju pacijenata.
Ipak, i mnogi sredovječni i stariji pred mirovinu liječnici koriste računalo u svakodnevnoj praksi. Doduše, uglavnom u administrativne svrhe prilikom slanja elektronskih recepata i uputnica internetom, upisivanja podataka u elektronski zdravstveni karton i sl. Za nadati se kako će sve više liječnika biti motiviran oda se koristi UpToDate-om ili sl. liječničkim internetskim portalom kako bi donosili najbolje odluke bazirane na najnovijim informacijama koje su tu, na dohvat ruke.
- Mnogi su stari autoriteti s medicinskih fakulteta i klinika vjerojatno s gađenjem svjedočili kako njihovo cjeloživotno učenje i iskustvo gubi na tržišnoj cijeni i da ga prestiže ta tehnologija koja sve liječnike izjednačava i pretvara u najbolje moguće stručnjake. Parafrazirajući western filozofiju 18. i 19. stoljeća, dolaskom jeftinog i dostupnog pištolja na scenu, nije više mišićavi i agresivni snagator mogao nekažnjeno gnjaviti žgoljavca. Svi su postali jednaki, uspostavio se red i donekle mir u kojem je i taj žgoljavac mogao živjeti i razvijati se, zaključuje dr. Grgurović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno