Ne nadajte se da smo usporili klimatske promjene: Globalna karantena samo je kratkoročno “očistila” zrak i more

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
UGROŽENA PLANETA
Da bi se ograničio porast globalne temeperature za manje od 1,5 stupnja Celzija potrebno bi bilo smanjenje emisije ugljičnog dioksida kakvo je izazvala pandemija – tijekom čitavog desetljeća
Ilustracija

Još uvijek prisutan koronavirus, koji uzima nove zamahe, u fokusu je već izvjesno vrijeme, a svjetska je javnost, po svemu sudeći, zaboravila na ostale goruće probleme. Jedan od tih problema zasigurno su klimatske promjene i osvješćivanje ekološke nužnosti djelovanja, o kojima se mnogo govorilo prošle godine uslijed velikih požara u Brazilu, Australiji, no i na “akcije” mlade švedske ekološke aktivistice Grete Thörnberg.

Iako su na samome početku pandemije kad je nastupio svjetski lockdown, svijet obišle fotografije raznih dijelove svijeta koje su pokazivale određene pozitivne promjene vidljive u okolišu, poput čistoga mora, neba oslobođenog od smoga i slično, što je izazvalo sveopći optimizam, ipak, čini se da pandemija nije dugoročno usporila klimatske promjene. Štoviše, posljednje vijesti koje stižu iz UN-a, WMO-a, kao i zaključci Europske komisije jasno pokazuju da su i dalje potrebne konkretne akcije usmjerene na održavanje čistog i zdravog okoliša, kao i osvješćivanje činjenice o nezaustavljivome ljudskom djelovanju na njega, te potrebnu pažnju, a sam okoliš ima neosporan utjecaj i na opće zdravlje europskog, no i svjetskog stanovništva.

Alarmantan znak

Ovih dana objavljeno je da, iako su se emisije ugljikova dioksida smanjile tijekom globalne karantene koja je imala značajan i trenutačan učinak na emisiju stakleničkih plinova, koncentracija onih dugotrajnih plinova u atmosferi zapravo je počela rasti, što je svakako alarmantan znak.

Studija “United in Science” u kojoj su sudjelovali razni stručnjaci iz međunarodnih organizacija kao što su UN i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) razdoblje od 2016. do 2020. godine opisala je kao petogodišnji period u kojem će biti najtoplije od početka mjerenja, stoga je jasno kako utjecaj klimatskih promjena ne stagnira, već i dalje raste.

Ta studija pokazuje da je svjetska karantena imala učinak na emisiju stakleničkih plinova čija je dnevna emisija u travnju ove godine pala za 17 posto u odnosu na prošlu godinu. S prestankom održavanja karantene i povratkom ljudi na posao, emisija plinova opet je porasla te je u konačnici bila pet posto manja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom na situaciju s virusom te prognoze do kraja ove godine, očekuje se pad emisije stakleničkih plinova na godišnjoj razini od 4 do 7 posto.

Stručnjaci upozoravaju da, iako se očekuje blagi pad emisije, stanje je i dalje zabrinjavajuće. Nakupljanje ugljičnoga dioksida (CO2) u atmosferi traje stoljećima, pa dodavanjem samo male količine znatno se povećava potencijal zagrijavanja za sve plinove koji su se godinama i desetljećima nakupljali.

Nova studija pokazuje da se upravo to dogodilo na nekoliko punktova koji su svojevrsne mjerne jedinice za praćenje stanja u atmosferi. Opservatorijski punkt Mauna Loa na Havajima izmjerio je u uzorcima zraka kako povećanje količine ugljikova dioksida s 411 čestica na milijun, prošle godina od srpnja, na 414 čestica, do srpnja ove godine. Slično pokazuje i mjerna jedinica na Tasmaniji, odnosno povećanje na tri čestice na milijun, što jasno ukazuje, napominju stručnjaci, na uzlazni smjer kretanja koncentracije.

U studiji se navodi i što bi bilo trebalo učiniti da bi se spriječio daljnji porast globalnih temperatura: do 2030. trebao bi smanjiti emisiju koja odgovara »proizvodnji« tih plinova u šest zemalja najvećih zagađivača, ako želi imati izglede da ograniči porast globalne temperature za manje od 1,5 stupnja Celzija. Da bi se to ostvarilo potrebno bi bilo smanjenje emisije ugljičnog dioksida kakvo je izazvala pandemija – tijekom čitavog desetljeća, prenijela je Hina navode iz studije.

Onečišćenje i buka

I Europska komisija ovoga se tjedna oglasila o temi klimatskih promjena i njihovog utjecaja na zdravlje populacije, te iznijela podatak Europske agencije za okoliš (EEA) koji se ubrzo pretvorio u “bombastične” naslove na internetskim portalima: čak 13 posto smrtnih slučajeva u Europi povezuje se s lošom kvalitetom okoliša! Onečišćenje zraka i dalje je glavna prijetnja za okoliš i zdravlje u Europi, pri čemu je više od 400.000 preranih smrti u EU-u svake godine prouzročeno onečišćenjem zraka. Na drugom mjestu je zagađenje bukom, koje je uzročnik 12.000 preranih smrti, a slijede učinci klimatskih promjena, prvenstveno toplinski valovi, upozorava se u priopćenju Europske komisije.

U izvješću Europske agencije za okoliš pod nazivom “Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe” (“Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi”), na koju se Europska komisija poziva u svome upozorenju da su uzroci lošeg zdravlja u Europi onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena kao što su primjerice toplinski valovi te izloženost opasnim kemikalijama, navodi se kako nezdravo ponašanje, demografske promjene i trendovi te socijalna deprivacija utječu na zdravlje okoliša, a najviše pogođene bivaju one najranjivije osobe. Ta organizacija, oslanjajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o uzrocima smrtnosti i bolesti, navodi u izvještaju i kako veliku ulogu u situaciji s bolesti u Europi ima upravo kvaliteta okoliša čime je on ključan faktor u određivanju našeg zdravlja i dobrobiti.

– Postoji jasna veza između stanja okoliša i zdravlja našeg stanovništva. Svatko mora shvatiti da brigom o svojem planetu ne spašavamo samo ekosustave, već i živote, posebice onih koji su najranjiviji. Europska unija odlučno slijedi taj pristup, a uz novu Strategiju o bioraznolikosti, Akcijski plan EU za kružno gospodarstvo i druge inicijative za buduća razdoblja na dobrom smo putu prema stvaranju otpornije i zdravije Europu za njezine građane i sve ostale, kazao je, komentirajući ove podatke, Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.

Plusevi i minusi lockdowna

Poseban dio izvješća EEA-a bavi se aktualnom temom pandemije bolesti COVID-19 i njezinim utjecajem na okoliš, a time i na zdravlje ljudi. Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, zaključila je kako je “COVID-19 još je jedan znak za uzbunu koji je u nama naglo probudio svijest o odnosu između ekosustava i zdravlja te o potrebi da se suočimo s činjenicama: naš način života, potrošnje i proizvodnje šteti klimi i negativno utječe na naše zdravlje.”

Kako se navodi u izvješću o kojemu je raspravljala Europska komisija, pojava zoonotskih patogena, kakav virus SARS-CoV-2 je jer se, prema spoznajama znanstvenika najprije pojavio kod životinja a zatim se počeo širiti među ljudima, povezana je s degradacijom okoliša. Osim toga, upozorava se, da i čimbenici poput izloženosti zagađenju zraka, ali i socijalni status, utječu na stope prijenosa i smrtnosti. Ključni za prevenciju širenja virusa SARS-CoV-2, a time i bolesti COVID-19, navode stručnjaci EEA-a, su voda i sanitarni i higijenski čimbenici, dok nadzor otpadnih voda postaje učinkovit alat za praćenje cirkulacije virusa.

I u ovome izvješću navodi se da je lockdown, kao mjera za kontrolu prijenosa bolesti COVID-19, imao implikacije na zdravlje okoliša. Smanjenje gospodarskih i društvenih aktivnosti, kao i smanjenje prometa, dovelo je do značajnih smanjenja određenih onečišćenja, prije svega smanjenja koncentracije dušikovog dioksida (NO2), ali i buke, i to prije svega u velikim gradovima. Opseg smanjenja znatno je varirao, napominje se u izvješću, a najveća smanjenja – čak do 70 posto – zabilježena su u urbanim centrima u onim zemljama koje su bile najviše pogođene zarazom u proljeće 2020., osobito u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj. Lockdown je utjecao i na koncentraciju lebdećih čestica PM10, i to također primarno u Španjolskoj i Italiji, a sasvim sigurno imao je izravan utjecaj i na emisije stakleničkih plinova. Koliko je ta emisija stakleničkih plinova smanjila, stručnjaci procjenjuju da će moći u potpunosti kvantificirati tek nakon 2020. godine.

Zatvaranje ljudi u njihove domove i ostale zatvorene prostore imalo je i negativne strane. Prije svega značajno je utjecalo na mentalno zdravlje ljudi. U prednosti su svakako bili oni koji imaju veće stambene prostore te vlastite vrtove i pristup zelenim prostorima u području u kojem žive. U EEA-u zaključuju da su to vjerojatnije imućnija kućanstva koja imaju privatne vrtove i žive u zelenim predgrađima s pristupom parkovima. Iako za sada ima malo pouzdanih podataka, stručnjaci izražavaju i zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe i/ili zlouporabe osobnih dezinficijensa te dezinficijensa koji se koriste u unutarnjim prostorima te napominju da će daljnja istraživanja pokazati je li izloženost toj povećanoj koncentraciji kemijskih sredstava mogla utjecati na zdravlje.

Što i kako dalje?

Svi oni pozitivni učinci na oporavak okoliša bili su kratkoročni. Nakon lockdowna gospodarska i društvena aktivnost pojačava te će vjerojatno uskoro proces biti obrnut, navodi se u izvješću. Zbog toga poboljšanje zdravlja okoliša zahtjeva dugoročne sustavne promjene i pred svima je izazovan zadatak kako povećati održivost i otpornost prije svega urbanih prostora i izbjeći povratak na “predCOVID-19 normalno stanje”.

U Europskoj komisiji kao rješenje vide bolju integraciju politike okoliša i zdravlja i veću zastupljenost zelenih i plavih površina.

“Integriran pristup politici okoliša i zdravlja potreban je i nužan s ciljem ublažavanja rizika za okoliš, zaštite najranjivijih osoba te osvješćivanje važnosti prirodnih resursa, blagodati koje ona nudi i kojima doprinosi zdravlju i dobrobiti populacije.

Zdrava priroda ima ulogu u ublažavanju bolesti i poticanju zdravlja. Zelena rješenja zato imaju trostruku korist i dobrobit – za zdravlje, za okoliš i za društvo. Zelene i plave površine koje su nužne u urbanim područjima potpomažu zdravlju i dobrobiti ljudi, stvarajući prostor za fizičku aktivnost, opuštanje i društveno ostvarivanje. Tijekom toplinskih valova, zelene i plave površine hlade gradove, one ublažavaju posljedice poplava, smanjuju zagađenje bukom i doprinose urbanoj bioraznolikosti. Uloga zelenih i plavih površina posebice je prepoznata u vrijeme COVID-19 bolesti kada te površine dobivaju na značaju i kada se cijeni sam pristup njima jer imaju utjecaj na mentalno zdravlje i opću dobrobit, posebice u urbanim područjima.

Europski zeleni plan tako upućuje na važnu promjenu smjera u europskom političkom programu kojim se uspostavlja održiva i uključiva strategija usmjerena na poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi te brizi o prirodi u skladu s načelom ‘ne zaboravimo nikoga'”, navodi se u zaključcima Europske komisije. (Ervin PAVLEKOVIĆ)

 

Poticaj inovativnim idejama u borbi protiv pandemije

Ukupno 60 milijuna eura za borbu protiv pandemije i krize dodijeljeno je 62 inovacijska projekta i 145 poduzetnika kao rezultat inicijative za odgovor na krizu, objavila je Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade zadužena za Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).
– 60 milijuna eura iz inicijative za odgovor na krizu EIT-a dio je sveobuhvatnog odgovora EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, uključujući znatnu potporu za inovacije. Zahvaljujući EIT-u 62 inovativna projekta i 145 poduzetnika dobili su potporu koja im je potrebna da tijekom pandemije doprinesu konkretnim proizvodima i uslugama. U sklopu njihovih projekata uvode se brza rješenja te omogućuju nove tehnologije za borbu protiv virusa i spašavanje života. Učinkovita mobilizacija zajednice vrijedan je doprinos naporima koje Europa ulaže u borbu protiv ove pandemije, izjavila je Mariya Gabriel.
Projekti koji su dobili poticaj pomoći će u pronalaženju rješenja u raznim područjima, od zdravlja, digitalizacije, pa sve do hrane i mobilnosti, sve s ciljem odgovaranja na izazove u cjelini koje nosi ova kriza. Inicijativa je pokrenuta 14. svibnja ove godine, a prijavilo se gotovo 1.500 inovatora iz 44 zemlje svijeta.

 

Glavni zaključci Europske komisije

1. Onečišćenje zraka i dalje je glavna prijetnja za okoliš i zdravlje u Europi, pri čemu je više od 400.000 preranih smrti u EU-u svake godine prouzročeno onečišćenjem zraka. Na drugom mjestu je zagađenje bukom, koje je uzročnik 12.000 preranih smrti, a slijede učinci klimatskih promjena, prvenstveno toplinski valovi.

2. Teret onečišćenja i klimatskih promjena nije jednak u svim dijelovima Europe, a očite razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Europe. Na nacionalnoj razini, najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu ima Bosna i Hercegovina (27%), a najniži (9%) Island i Norveška.
3. Zajednice u društveno nepovoljnijem položaju obično se bore s trostrukim teretom, odnosno siromaštvom, lošom kvalitetom okoliša i lošim zdravljem. Siromašnije zajednice često su izložene višim razinama onečišćenja i buke te visokim temperaturama, pri čemu već narušeno zdravstveno stanje povećava osjetljivost na zdravstvene opasnosti iz okoliša. Potrebne su ciljane mjere kako bi se poboljšali okolišni uvjeti u kojima žive najranjivije osobe u Europi.
4. Ljudi su u svakom trenutku izloženi višestrukim rizicima, uključujući onečišćenje zraka i vode, zagađenje bukom te kemikalijama, koji se kombiniraju i u nekim slučajevima zajedno utječu na zdravlje. Europski gradovi naročito su osjetljivi na te višestruke prijetnje, a istodobno imaju manje pristupa zelenim i plavim površinama.
5. Aktualnim istraživanjem proučavaju se veze između trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i okolišnih čimbenika. Smatra se da je virus koji uzrokuje bolest COVID-19 »prešao s jedne vrste na drugu«, tj. sa životinja na ljude, što je nepredviđeni ishod pritiska koji sve veća potrošnja čini na naše prirodne sustave. Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti. Prema početnoj procjeni iznesenoj u izvještaju, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnile te interakcije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno