Duševne bolesti na drugome mjestu!

Slika korisnika admin
labura
Foto ARHIV
Dr. Labura pokrenut će na stručnom kolegiju i Upravnom vijeću inicijativu da se Psihijatrijskoj bolnici Ugljan promijeni ime

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje u više od stotinu zemalja širom svijeta. Riječ je o jedinstvenoj kampanji na svjetskog razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme mentalnog zdravlja.

Duševno zdravlje i prevencija

Mentalno, duševno ili psihičko je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja pojedinca, ali i zajednice. Ono predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelj i naciju. Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije i često kroničnog tijeka, kao i početka u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju jedan od prioritetnih javno-zdravstvenih problema. Mentalno zdravlje je stanje dobre čuvstvene i socijalne prilagodbe, a njegovo oštećenje uzrokuje i poremećaje u socijalnim odnosima, koje klinička psihijatrija, zajedno sa socijalnom, istražuje te se istovremeno bavi i prevencijom mentalnog zdravlja o čemu smo razgovarali s poznatim zadarskih psihijatrom dr. Darkom Laburom, ravnateljem Psihijatrijske bolnice Ugljan.

- Mentalno zdravlje označava širok pojam koji obuhvaća pozitivno mentalno zdravlje kao i probleme odnosno poremećaje, vezane uz mentalno zdravlje. Tako pozitivno mentalno zdravlje uključuje dobar osjećaj o samom sebi, svijest o svojim pravima, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja uz svjesno razumijevanje i prihvaćanje mogućih psiholoških problema. Isto tako pozitivno mentalno zdravlje podrazumijeva sposobnost prepoznavanja, prihvaćanja i iskazivanja misli i osjećaja, svjesnosti o drugima, stvaranja i održavanja prijateljstava te dobrih odnosa s ljudima, navodi dr. Labura.

- Također pod pozitivnim mentalnim zdravljem smatra se sposobnost prihvaćanja životnih promjena i djelotvornog sučeljavanja sa stresnim događajima, te korištenje stresa kao dijela psihološkog procesa osobnog osnaživanja, govori dr. Darko Labura, te nastavlja kako poremećaji mentalnog zdravlja uključuju psihološke patnje vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme, česte mentalne poremećaje, teške mentalne poremećaje, poremećaje ličnosti koji hendikepiraju pojedinca i druge te progresivne organske bolesti mozga odnosno demencije.

Procjenjuje se da više od 20 posto odrasle populacije u EU pati od nekog psihičkog problema ili poremećaja mentalnog zdravlja. U adolescenata se procjenjuje da je pojavnost tih problema podjednaka. Od teških oblika mentalnih poremećaja, kao što je shizofrenija i ostale psihoze, boluje jedan do dva posto ukupne populacije.

Prema riječima dr. Labure visoka prevalencija i često kroničan tijek mentalnih poremećaja, kao i početak poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi dovode do direktnog ekonomskog opterećenja društva. Vjerovatno je podjednako, ako ne i veće, navodi dr. Labura, indirektno ekonomsko opterećenje zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih.

- Osobe s mentalnim zdravstvenim problemima imaju povećani morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa, smetnje srčanog ritma, tromboembolije malignog neuroleptičkog sindroma... U osoba s mentalnim poremećajima povećan je i broj suicida koji je približno jednak broju cestovnih prometnih nesreća. Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju bolesnika i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih, ali i njihovih obitelji i okoline, navodi dr. Labura, te ističe kako narušeno tjelesno zdravlje u djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj i starijoj životnoj dobi može utjecati na emocionalno zdravlje i osjećaj blagostanja dok ozbiljne mentalne bolesti i poremećaji kao što su depresija i anksioznost često rezultiraju zanemarivanjem ozbiljnih tjelesnih bolesti kao što su rak, srčane bolesti, šećerna bolest, artritis i dišne bolesti, zbog čega treba poticati razvoj svijesti i razumijevanja kako su dobro tjelesno i mentalno zdravlje vrlo značajni za uspješan rast i razvoj u svakoj životnoj dobi.

Prednjači shizofrenija

Što se tiče stanja u Hrvatskoj, kod nas je proteklih godina prosječno bilo 39 tisuća hospitalizacija zbog duševnih bolesti i poremećaja koje su nalazile na sedmom mjestu ukupnog broja hospitalizacija. Međutim, u broju hospitalizacija u radnoaktivnoj dobi od 20 do 59 godina, skupina duševnih bolesti i poremećaja izbila je na drugo mjesto, s udjelom 11,5 posto, odnosno 26.500 slučajeva, iza novotvorina, čiji je udio 14 posto. Tako se skupina duševnih bolesti i poremećaja nalazi se na vrhu ljestvice ukupnih dana bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Prema riječima dr. Labure, dvije trećine svih uzroka hospitalizacija iz skupine duševnih bolesti i poremećaja predstavljaju četiri dijagnostičke skupine i to: alkoholizam (23,6 %), shizofrenija (20,6%), depresivni poremećaji (9,7%) i reakcija na teški stres uključujući PTSP (8,9%).

Po broju dana bolničkog liječenja u toj skupini izrazito prednjači shizofrenija s udjelom od 40 posto. Iako skupina duševnih bolesti i poremećaja ne zauzima visoko mjesto u ukupnoj smrtnosti u Hrvatskoj, samoubojstva predstavljaju indikator ugroženosti mentalnog zdravlja. U proteklim godinama zabilježeno je oko 1000 samoubojstava u Hrvatskoj koja su se udjelom od 30 posto, nalazila na prvom mjestu uzroka smrti od ozljeda.

Govoreći o učestalosti duševnih bolesti i poremećaja u Hrvatskoj, dr. Labura osvrnuo se i na ulogu i položaj Psihijatrijske bolnice Ugljan u zaštiti i unapređenju mentalog zdravlja. Podsjetimo, riječ je o specijalnoj bolnici za psihijatriju s 384 kreveta, plus 25 kreveta za potrebe dnevne bolnice, koja djeluje na području tzv. Sekundarne, ali dijelom i tercijarne prevencije u zaštiti mentalonog zdravlja.

- Sekundarna prevencija uključuje skup postupaka radi ranog otkrivanja, dijagnosticiranja i liječenja psihičkih poremećaja.Uspješno liječenje, smanjuje broj relapsa bolesti i dovodi do kvalitetnog funkcioniranja pojedinca, po mogućnosti, na razini prije nastanka bolesti. Danas je suvremena medicina značajno napredovala u iznalaženju što efikasnijih lijekova koji brzo i učinkovito djeluju u smirivanju simptoma duševnih bolesti. To su antipsihotici treće, nove generacije, s malim brojem nuspojava, kojima su zadovoljni pacijenti.

Osim lijekova, primjenjuju se i psihoterapijske metode, grupni i individualni psihoterapijski tretmani, kao i socioterapija, kaže dr. Labura, te pojašnjava kako se u dijagnostici koriste suvremene metode: MR ,CT ,PET i SPECT, koje mogu proniknuti u biološku podlogu pojedinih bolesti i poremećaja .

Što se tiče tercijarne prevencije, ona uključuje rehabilitaciju i resocijalizaciju te osposobljavanje bolesnika za što bolje socijalno funkcioniranje nakon preboljele bolesti što pridonosi stišavanju bolesti i smanjivanju učestalosti relapsa. Kako navodi dr. Labura, Psihijatrijska bolnica Ugljan sa svojim specijaliziranim odjelima, poput onog za liječenje ovisnosti značajno pridonosi liječenju alkoholizma. Forenzički odjel ima zadaću u liječenju i čuvanju agresivnih pacijenata koji su počinili kazneno djelo u neubrojivom stanju dok dnevna bolnica i ambulante, koje su dislocirane u Zadru, dostupnije su stanovnicima Zadra i Zadarske županije. Psihoterapijskim postupcima, obiteljskom terapijom, suportom, pacijenti se liječe od anksiozno-depresivnih poremećaja i reakcija na stres.

Psihijatrija uvijek na repu

- Za psihijatriju se izdvaja, ali ipak ne u dovoljnoj mjeri kao za ostale grane medicine. Psihijatrija je uvijek bila na repu ili na kraju cijelog sustava financiranja u zdravstvu zbog pogrešnog stava kako psihijatriji nisu potrebni skupi aparati i dijagnostika, pa joj ne treba ni previše novca. Međutim, edukacija psihijatara je dugotrajna isložena, osobito po pitanju pojedinih subspecijalizacija te terapijskih postupaka za pojedine poremećaje, primjerice ovisnost, koja zahtijeva cijeli tim stručnjaka za relativno mali broj pacijenata, kaže dr. Labura, te nastavlja kako je u ambulantama opće prakse danas 20 do 30 posto svih tegoba vezano za neki psihijatrijski poremećaj što dovoljno govori da se društvena zajednica mora više posvetiti zaštiti mentalnog zdravlja te više ulagati u edukaciju stručnjaka, kadrova kao i opremljenost bolnica, odnosno ambulanti.

Kao primjer senzibilizacije društva u slučaju tragedije, kada odmah svi skaču na noge, dr. Labura navodi slučaj Voškion. Podsjetimo, riječ je petorostukom ubojici Damiru Voškionu koji je u studenome prošle godine u Puli usmrtio dvoje djece i troje odraslih - malodobne nećake te oca, brata i bratovu suprugu. No, kako bi se preduhitrili takvi slučajevi, dr. Laubra smatra da je potrebno više ulagati u prevenciju i zaštitu mentalnog zdravalja.

- No, i ne moramo spominjati takve esktremne primjere da bismo ukazali na postojeće probleme. Psihoza i shizofrenija su primjeri svih teških duševnih bolesti koje opustoše pacijenta, invalidiziraju ga gotovo sto posto, što je veliki gubitak za samog pojedinca i društvenu zajednicu. Stoga, rješenje je u uspješnom i pravovremenom liječenju koje jedino može osposobiti pacijenta da privređuje za sebe i zajednicu, navodi dr. Darko Labura, zaključujući kako bez mentalnog zdravlja nema napretka nacije jer njegovim izostankom raste agresija, povećava se broj samoubojstava i invalidnosti, zbog čega treba posvetiti veliku pažnju pacijentima i psihijatriji općenito, jer jednog dana i svi mi možemo biti psihijatrijski bolesnici.

 INICIJATIVA ZA PROMJENU IMENA

Psihijatrijska bolnica Ugljan sudjeluje u edukaciji medicinskih sestara i tehničara, kao i liječnika pripravnika, a sve u cilju podizanja razine zaštite mentalnog zdravlja.

- Jedan od najvećih izazova za psihijatriju danas je borba protiv stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika i struke. Stigmatizacija otežava liječenje i rehabilitaciju. Psihijatrijski pacijent je "označen" u društvu, sve su oči uprte u njega, on izaziva pozornost, pokušava ga se izolirati i izdvojiti od društva. Pa i često se zna čuti - njemu je mjesto na Ugljanu, treba ga poslati na Ugljan - ili čak prijetnja - poslat ću ja tebe ne Ugljan. Takve izjave ponekad dolaze i iz liječničkih krugova, ogorčen je dr. Labura, te najavljuje kako će povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja pokrenuti inicijativu za promjenu imena Psihijatrijske bolnice Ugljan.

Zbog stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika, dr. Labura pokrenut će široku debatu na stručnom kolegiju i Upravnom vijeću, kako bi se Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, kao i mnogim takvih ustanovama u Hrvatskoj promijenilo ime. Primjerice, Psihijatrijska bolnica Jankomir promijenila ime u Sv. Ivan, a Popovača u Ivan Barbot. Kako smatra dr. Laubra sam naziv Psihijatrijska bolnica stigmatizirajući je za pacijente, te kao takav utječe na prognozu njihova liječenja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno