Recepti za zdravlje i ljepotu iz 16. stoljeća

Slika korisnika admin
magarci
Arhiv
Za obnovu kožnih stanica preporučuje se svježe pomuzeno magaričino mlijeko sa šećerom

Moda oživljene povijesti, koja se prikazuje kroz veliki interes za događaje iz prošlosti, kao što su viteški turniri, dvorski balovi, oživljavanje starih zanata i vještina, manifestacija tipa "Kaj su jeli naši stari" ili Dioklecijanovih gozbi u Splitu te rekonstrukcija nekadašnje mode i kostima, nije zaobišla niti interes za postupke kojima su naši preci čuvali svoje zdravlje. Mnogo starih recepata izašlo je na svjetlo dana, prikupljaju se postupci i običaji nekadašnjih narodnih ljekara i travara, a posebna se pozornost posvećuje izučavanju prakse vračeva i šamana i dalekih zemalja, bilo da je riječ o Južnoj Americi, Sibiru ili Africi.

Studij u Padovi

U Zadru je, međutim, još uvijek nedovoljno poznato da je upravo u našemu gradu u 15. i 16. stoljeću živio veliki autoritet za medicinu i diplomirani liječnik i astrolog, a k tome i filozof te matematičar, Federico Grisogono de Bartholaczi, koji je svojedobno imao velikih uspjeha kao liječnik, ali i kao inženjer, jer je u izgradnji luka primjenjivao svoja saznanja o Suncu i Mjesecu.

Federico, odnosno Fridrik je rođen u Zadru, najvjerojatnije 1472. godine. Sam Grisogono u oskudnim autobiografskim spisima navodi da je s pet godina ostao siroče kad mu roditelji podlegoše nekoj zarazi koja je tad harala Dalmacijom. O njemu i njegovo dvoje braće i sestara, skrb je preuzeo stric. Sa sedamnaest godina odlazi, na poziv svojih rođaka, Jerolima i Donata, u Padovu i upisuje studij prava, negdje oko 1490. godine. No, uskoro ga, po vlastitom priznanju, sve više počinje privlačiti matematika i prirodne znanosti, ali i želja za putovanjima. Priključuje se vojsci i sudjeluje u bezbrojnim ratovima koji su tada harali Italijom i Europom. Oko 1500. godine boravi u Rimu pa povjesničari pretpostavljaju da je možda služio i u vojsci čuvenog Cesara Borgije. Ipak o tom dobu svog života Grisogono veli da unatoč ratnim skitnjama nikad nije prestao slijediti uzvišeni nauk Platona i Pitagore.

Rasprave o groznici

I nije ostao samo na riječima; 1501. vraća se u Padovu i ponovno upisuje studij na Fakultetu filozofije i medicine, gdje se tada kao jedna od najvažnijih disciplina predavala i danas prezrena i omražena astrologija. Diplomiravši krajem 1506. ostaje u Padovi kao profesor astrologije i matematike. Bez ikakve je sumnje da je Fridrik poznavao Nikolu Kopernika koji u Padovi studira iste predmete u isto vrijeme (diplomirao je 1504.). Nažalost, kako je teklo druženje ta dva velika čovjeka možemo danas tek nagađati. Zato je svoje prijateljstvo s Grisogonom potvrdio Duns Scotus koji u jednom svom djelu iz 1506. objavljuje Fridrikove stihove na latinskom. Na svojoj katedri, pak, nasljeđuje Grisogono Bartolomea Vespuccija, rođaka čuvenijeg Ameriga. Zabilježeno je, također, kako su Fridrikova predavanja bila izuzetno omiljena kod studenata, a rado ih je slušao i firentinski knez.

Iza Grisogona su ostale dvije objavljene knjige, "Astronomsko zrcalo" iz 1507. godine i drugo astromedicinsko djelo dugačkoga naslova, koje se obično danas skraćeno navodi kao "De modo colegandi" ili još kraće "Rasprave".

To mu je djelo tiskano u Mlecima 1. travnja 1528., a Gašpar Salamoni iz Imole u stihovanom epigramu, kao svjevrsnom uvodu, o ovome djelu kaže:

"Sjaji se, eto, knjiga vrednija od žutoga zlata

Vjekovi drevni njoj sličnu ne dadoše još

Koliko liječniku vrijedi predvidjet utjecaj neba

Čudesnom knjigom tom Grisogono otkriva sad."

Perunika protiv kašlja

U svojoj knjizi Grisogono govori prije svega o različitim načinima dijagnosticiranja i liječenja groznica, raspravljajući s najvećim autoritetima povijesti kao što su Aristotel, Avicena ili Galen i iznoseći svoja mišljenja do kojih je došao temeljem proučavanja, a jedan dio knjige je posvećen i proučavanju plime i oseke, po čemu se posebno proslavio po čitavoj tadašnjoj Europi. Osim teoretskih astromedicinskih rasprava o položaju i odnosu planeta u horoskopu bolesnika, Grisogono navodi i mnoge farmaceutske pripravke toga doba koji svakako mogu biti i danas zanimljivi.

Tako za one koje muči kašalj on preporučuje "božanski i provjereni lijek" koji se spravlja tako da se uzme perunike i miloduha te tucanjem dobro usitni u prah, zatim to stavi da uzavre u pjenušavu medu pa onda ujutro uzme onaj koji kašlje. Isto tako on preporučuje za iste svrhe i mirtinu vodu začinjenu ružinim sladorom starim dvije do tri godine.

 Za obnovu kožnih stanica preporučuje se svježe pomuzeno magaričino mlijeko sa šećerom, a ovu terapiju kombinirati sa sokom od jednakog omjera kopra, kamilice i ljubičica.

Mnoge recepture za čuvanje ili oporavak srca sastoje se od supstancija koje se danas teško pa i nikako ne mogu nabaviti, kao što je tada mnogo spominjana "perzijska trifera", što je zapravo biljni koktel koji je u europsku medicnu stigao preko Arapa. Vjerojatno ga je i onda bilo teško nabaviti, jer Grisogono navodi alternative za one koji u nabavi ne uspiju, a to su kombinacije soka od žutenice te uvarak od valerijane, rusomače i pelina. On hvali i sok od nevena koji je tad bio naširoko u uporabi u Rimu.

Opijum za laku noć

Za čišćenje organizma preporuka je: "Uzmi 15 sjemenki božurka, samelji ih u prah i skuhaj u dvije unce vode pčelinje metvice te tako toplu tekućinu neka bolesnik uzme ujutro. To će izazvati znojenje koje čuva glavu i srce od otrova." Zanimljivo je da protiv nesanice zadarski liječnik preporučuje populenovu mast u koju se doda pola grama opijuma.

Premda će današnjim liječnicima i farmaceutima Grisogonovi lijekovi vjerojatno djelovati priprosto, upravo se iz njegove knjige vidi da je sumnjičavost sadašnjosti prema prošlosti bila uvijek jednaka. Pa tako kaže:

- U tijeku nekoliko zadnjih godina, prigodom našeg putovanja po svijetu, vidio sam razne ljudske operacije i razne metode liječenja. Bilo je slučajeva kada su priproste bakice, služeći se raznim lijekovima, uspješno liječile pleuritične bolove tako da su praškom od nekakva korijena za nekoliko sati potpuno uklonile apostem i sasvim iskorijenile groznicu.

Zanimljivo je i kad Grisogono, kao izuzetno zdrav napitak koji čuva od mnogih bolesti, navodi ovčje kiselo mlijeko i to posebno naglašava "iz Dalmacije" i još napominje kako "u Italiji ne znaju vještački kiseliti mlijeko kao u cijeloj Dalmaciji". Očito je u zadarskome kraju nekad ovog proizvoda bilo u izobilju, dok je danas skoro pa sasvim nestalo pa nije zgorega kazati i kako ga se čini: ako bi netko htio imati izvorno ovo mlijeko, neka uzme krušni kvasac i neka ga stavi u toplo mlijeko i ono će se ukiseliti u jedan dan.

Djela Federica Grisogona de Bartholaczija, pri čemu u ovom potonjem mnogi vide talijanizirani oblik prezimena Bartolačić, sadržavaju i mnoge druge mudrosti i zanimljivosti, a odendavna su i oba prevedena na hrvatski (izvorno su pisana na latinskom). Ipak, ono o čemu on najviše piše su astrološke rasrpave kojima pristupa studiozno i znanstveno, kako ovoj kraljici znanja i priliči. Da mu se opet prošetati Zadrom vjerojatno bi ga čak i više od nestanka kiseloga ovčjeg mlijeka, zapanjio odnos kakav danas imamo prema astrologiji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno