Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Tko želi biti milijunaš?

Autor: Nenad Vertovšek

12.10.2009. 22:00
Tko želi biti milijunaš?


Biti optimist u doba recesije i za to imati i argumente! – možda bi se najkraće mogao opisati dojam što ga u razgovoru o perspektivama znanja, socijalnim i gospodarskim promjenama, svjetskim trendovima u etici i gospodarstvu, te mogućnostima i sposobnostima hrvatskih poslovnih ljudi steknete s prof. Draganom Salarićem, potpredsjednikom Cotrugli Business School. Riječ je o optimizmu s pokrićem, reklo bi se ukratko, temeljenom na dugogodišnjim iskustvima i kontaktima s vodećim poslovnim ludima i predavačima iz Europe i svijeta. U današnjoj situaciji kada je pesimizam gotovo službena „religija”, zvuči li ovo kao „nemoguća misija”?
– Gledajte, moramo poći od suvremenih okolnosti, a to je u prvom redu globalna kriza. Problemi svijeta uistinu su bez presedana – naglasio nam je Dragan Salarić – zaboga, pa ljudi danas koriste 1,3 ukupnih potencijala planeta Zemlje. Ali, zapravo jedino za što u smislu globalne krize većina ljudi zna – to je pogoršanje stanja okoliša (ekološka kriza), tj. degradacija ambijenta u kojem  živi naša biološka vrsta, ali u kojem žive i druge vrste životinja i biljaka,  u kojem se odvija praktički sav život na Zemlji. Međutim, osnovna značajka globalne krize je njena sustavnost, tj. tijesna povezanost i međusobna uvjetovanost pojedinačnih problema, makar na prvi pogled dalekih jedan od drugog. U takvoj situaciji ljudska odgovornost mora biti jača nego ikad, a kad govorimo o menadžerima i liderima suvremenog svijeta, oni su ti koji moraju najviše „povući”. Ali pazite, bez obZira na sve crne scenarije, raste svijest među onima koji vode da je suradnja na globalnoj razini imperativ prevladavanja situacije – naime, sve što danas činimo ili ne činimo ima globalne posljedice, pa su tako znanje, obrazovanje i odgovornost ključne poluge promjena…
Međutim, uobičajena percepcija jest da obrazovani i/ili oni koji se zauzimaju za interes zajednice, a ne samo za svoj vlastiti, gube utrku, a u gospodarstvu, a običan čovjek kao da raspoznaje uglavnom korupciju i afere?
– Nerazumijevanje i prepreke su također globalna pojava, naravno. Kao i inzistiranje na negativnom. Mediji u tome imaju svoju značajnu odgovornost, no to je druga priča. Ali, istaknimo pozitivni primjer, dokaz da se može dobro i pametno raditi – iskustvo naše Cotrugli Business School to potvrđuje. Mi smo u samo par godina postojanja stekli reputaciju najbrže rastuće poslovne škole u jugoistočnoj Europi, a kao jedina škola na svijetu, nakon tek pet godina postojanja postali smo poslovna škola s međunarodno priznatim MBA programima, jedina na našim prostorima. To smo iznimno značajno priznanje dobili od AMBA – međunarodne asocijacije koja okuplja 150 poslovnih škola svijeta, i to nakon pomne i dubinske provjere u kojoj posebno mjesto imaju ocjene polaznika. Od našeg osnutka 2003. godine ukupni broj polaznika koje je škola do sada okupila u svom portfelju programa poslovne edukacije iznosi preko 5 tisuća. Od čega 600 u šest generacija EMBA. Tko je to mogao zamisliti prije 7 godina?
Iako još na žalost ne možemo reći da u Hrvatskoj edukaciju shvaćamo kao ulaganje u budućnost, pa u vrijeme recesije odmah prvo „režemo” troškove obrazovanja, ipak raduje činjenica da je sve veći broj pojedinaca, a osobito ljudi odluke, koji žele raditi na sebi, održati korak s vremenom. Takvi ljudi se odlučuju za MBA studij, najviši standard poslovne edukacije. Vrlo je važno da se napokon počinje i razlikovati kvaliteta školovanja, u čemu Cotrugli Business School na našim prostorima nema premca. Cotrugli je prepoznat kao upravo idealan komunikacijski kanal za tvrtke i pojedince koji žele ostvariti vrhunski osobni razvoj i kvalitetan međunarodni networking u pozitivnom i inspirativnom okružju institucije i ljudi kojima vjeruju.
Što se tiče hrvatske realnosti, istraživanja pokazuju da za ulaganja u edukaciju hrvatske tvrtke troše tek 0,1 posto dobiti, dok je to u EU 1,2 posto, SAD-u 1,6 posto, te 1,9 posto u Japanu. Ili – što reći da CRO menadžeri na edukaciju prosječno odvajaju jedan dan godišnje, u EU je to 10 posto vremena, 15 ili čak 20 posto u SAD-u, odnosno Japanu?
– Da, to je problem koji smo nastojali riješiti kvalitetnim odnosom s tvrtkama. Približili smo im se na način da smo im predstavili ponudu vrhunskih svjetskih programa, u izvedbi najuglednijih svjetskih predavačkim imena, po cijenama koje su višestruko niže od onih vani, te bez troška putovanja i smještaja u inozemstvu. Osim tvrtkama, takav pristup je omogućio i velikom broju zainteresiranih pojedinaca vrhunsku svjetsku poslovnu edukaciju, a to nam je i bio cilj. Nije nevažno spomenuti da smo poslovnu edukaciju uspjeli učinili i atraktivnom medijskom temom, jer se radi o nečem od šireg interesa i interesa novih generacija. Iako ova godina zbog štednje uzrokovane krizom ne daje prave pokazatelje, mislim da mogu reči da se situacija mijenja nabolje i da tvrtke sve više i sve pametnije ulažu u edukaciju. Uopće, u poslovnim krugovima u kojima se krećem svijest o nužnosti ulaganja u vrhunska profesionalna znanja, u permanentno obrazovanje ključnih ljudi sve je naglašenija – riječ je o ljudima koji dijele našu ideju o Hrvatskoj i regiji kao društvu očuvanog okoliša, koje zna realizirati potencijale svojih građana, u kojem ljudi žive zdrav, intelektualno stimulativan i emocionalno ispunjen život utemeljen na principima znanja i društvene odgovornosti organizacija, na održivom razvoju, rastućoj vrijednosti ljudskog kapitala i «neopipljivih vrijednosti», te osobnom i duhovnom razvoju.
Svjetska iskustva upućuju na nužnost ubrzane, ali i „produbljene”, te humane komunikacije. U Vašoj Školi to je stvaranje pozitivne mreže polaznika i predavača, odnosno Alumni potencijal svih koji nastavljaju komunikaciju i povezivanje i nakon studiranja na CBS?
– Poslužio bih se riječima Margaret Wheatley koja ističe da kvalitetna komunikacija omogućuje kolektivnu mudrost u organizaciji. A takva mudrost pak omogućuje profesionalnu izvrsnost, razgovore koji su temelj akcije, dublji smisao i svijest o cjelini, moralnu, etičku i socijalnu odgovornost, te osobnu potvrdu i jačanje svijesti o sebi. Ukratko, komunikacija je najvažnije umijeće i ključni preduvjet da ljudi mogu živiti i raditi zajedno. Ona je kao krvotok – omogućite slobodnu komunikaciju u svojoj organizaciji (obitelji, društvu…) i omogućit ćete novi život svom kolektivu. To je zapravo vrlo jednostavno – organizaciju, projekt, bilo koji pothvat, obitelj, posao – čine ljudi. Mudri lideri i poslodavci znaju da samo sretni ljudi proizvode uspjeh. Zato bi svaki menadžer morao biti svjestan svoje odgovornosti da svojim zaposlenicima jasno prenese svrhu i smisao onoga što rade. Svrha i smisao su najvažniji pokretači u ljudskom životu. Ne profit. Ili, kako je Peter Senge lijepo rekao – „samo ako mislite da je smisao života disanje, onda stoji teza da je smisao poslovanja profit”
I upravo taj Peter Senge, jedan od najvećih mislilaca u povijesti, bio je nedavno gost vaše škole u Zagrebu – i tad je upozorio da obujam današnje krize daleko nadilazi sve dosadašnje povijesne i gospodarske krize, te da shodno tomu traži nezaobilaznu i veliku promjenu u korištenju prirodnih i ljudskih resursa…
Da, Senge je bio centralni predavač na velikoj konferenciji na temu Kriza – prijetnja ili šansa. To je bila vrlo značajna posjeta, riječ je o jednom od najvećih teoretičara menadžmenta u povijesti i uistinu je bila posebna čast slušati ga uživo. Potrebni su nam takvi ljudi, i ovdje u Hrvatskoj i regiji jugoistoka Europe, da prenesu svoje neizmjerno znanje i iskustvo i ukažu na značaj i neophodnost promjena. Među mnogim istinama koje nam je Senge rekao je i ona koja kaže da je kriza zapravo počela prije pet tisuća godina kada smo otprilike pomislili da je priroda tu a bi nam dala sve što mi poželimo. Tako da, recimo, i šuma danas više nije šuma, odnosno život, već samo – resurs… Stvarno, krajnje je vrijeme da se zamislimo nad sobom i nad onim što činimo budućim generacijama.
Vaše predavanje, zakazano za četvrtak u 11.30 u zadarskoj Županijskoj komori, nosi zanimljiv naslov „Tko želi biti milijunaš?” što bi moglo navesti na pomisao da se nudi puki marketing još jedne poslovne škole. Međutim, po onome što nam je poznato o Vama i CBS načelima, riječ je o nečem drugom?
– „Tko želi biti milijunaš ili Zablude društva znanja” je naslov uvodnog predavanja nakon čega će biti predstavljeni programi Cotrugli Business School, a slijedi i razgovor s gostima. Cilj predavanja o znanju je zapravo ukazati na apsurdan položaj znanja u našem „Društvu znanja”, što je naziv koji tako veseli prosvjetne političare i pedagoge, sveučilišne reformatore i povjerenike EU. Oko nas, nažalost, znanje kao društvena vrijednost gubi na značenju, pojam poput opće kulture gotovo da je zaboravljen. Milijunaš je ovdje upotrijebljen kao vrlo realna slika društva u kojem je svaka informacija jednako (bez)vrijedna – posljednja „misao” Paris Hilton ili poznavanje smisla Šekspirove drame… Riječ je afirmiranju stanja kolektivne neobrazovanosti kao nužnoj posljedici kapitalizacije duha – mi mislimo da je takvo stanje potpuno neprihvatljivo i želimo promovirati prave odgovore na njega. Cotrugli Business School je mjesto na kojem se može odabrati između mnogih izvrsnih opcija. Koristim priliku da pozovem što veći broj poslovnih ljudi i onih koji razmišljaju o poslovnoj edukaciji da nam se pridruže u četvrtak – bit će vrlo zanimljivo.


Tko je Bernard Kotruljević?


Benedetto Cotrugli (1416 – 1469), bio je svestrani čovjek mislitelj, dubrovački trgovac, gospodarstvenik, znanstvenik, diplomat i humanist. Najveći dio svog života proveo je na napuljskom dvoru, odakle i dolazi njegovo italijanizirano ime. Njegovo ugledno djelo „Del arte della Mercatura” (1458) zapravo je prva knjiga u svijetu na temu praktičnih znanja i spoznaja o gospodarstvu. Raspravlja i razvija koncept dvojnog knjigovodstva po kojim načelima se i danas radi u cijelom svijetu, a osobito je zapaženo da već tada posebnu pažnju posvjećuje osobnom razvoju i etičnosti u poslovanju.