Školarine se ukidaju, a uvode ocjene od A do FX

Visoka učilišta mogla bi tražiti plaćanje upisnine, ali bi ona bila zakonski ograničena. Novi sustav ocjenjivanja omogućio bi usporedivost ocjena sa studenatima iz EU
Hrvatski studenti neće morati plaćati školarine ni na jednoj razini studija – od preddiplomske, preko diplomske do poslijediplomske; administrativni troškovi koje će studenti morati plaćati fakultetu biti će zakonski ograničeni, a njihov uspjeh na ispitu se više neće ocjenjivati dosadašnjim ocjenama od 1 do 5, nego slovima od A do FX. Ovo su samo neke od značajnih promjena koje će se dogoditi u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja budu li kroz nekoliko mjeseci usvojeni nacrti prijedloga zakona što ih je jučer na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Radi se o nacrtima prijedloga tri zakona – Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o sveučilištu i Zakona o znanosti.
Na dovršavanje ovih prijedloga zakona, pogotovo Zakona o Sveučilištu, čeka se već jako dugo – izrada novog zakona o sveučilištu bila je obećana još tijekom posljednjih studentskih prosvjeda, prije godinu dana.
U MZOŠ-u tvrde kako žele spriječiti “potpuno nekontrolirano i neopravdano ‘divljanje’ cijena školarina”, koje se na hrvatskim visokim učilištima sada kreću od 3.500 do 52 tisuće kuna, i stoga predlažu ukidanje školarina u cijelosti na svim razinama studija. Predviđa se, međutim, da visoka učilišta mogu tražiti plaćanje upisnine, ali bi ona bila zakonski ograničena na 60 posto prosječne mjesečne plaće za prijediplomski studij i jednu prosječnu mjesečnu plaću u Hrvatskoj za poslijediplomski studij – prema podacima Državnog zavoda za statistiku o plaćama, najviša bi upisnina iznosila 3.200 kuna. Studentima koji uspješno obavljaju obveze u punoj nastavnoj satnici, naglašavaju u MZOŠ-u, pokrivat će se troškovi upisnina.
Sustav ocjenjivanja od sedam ocjena, od A do FX, mijenja se u skladu sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, a radi omogućavanja usporedivosti ocjena studenata hrvatskih visokih učilišta s ocjenama studenata u europskim zemljama.
MZOŠ predlaže uvođenje Sveučilišnog vijeća kao novog najvišeg upravljačkog tijela sveučilišta. U njegovu bi sastavu bilo devet članova, od kojih bi pet bilo predstavnika sveučilišta, a četiri bi – “u skladu sa srednjeeuropskom akademskom tradicijom i praksom”, kažu u MZOŠ-u – imenovala država kao osnivač javnih sveučilišta. Primjenom ovih zakona bi se promijenilo i financiranje sveučilišta, koje bi se u budućnosti uređivalo “programskim ugovorima”. Ovim ugovorima bi se, kroz pregovore sveučilišta i države, “utvrdile strateške odrednice rada tih ustanova za višegodišnje razdoblje, kao iznos njihova financiranja”.
 

 PUHOVSKI: POTIČE SE REGRUTACIJA MLAĐIH KADROVA

U izradi novih zakonskih prijedloga sudjelovao je i Žarko Puhovski, koji kaže da se njima donosi “jako puno novih i dobrih stvari koje do sad nismo imali”.
– Ukida se državno određivanje znanstvenih i nastavnih pozicija, nego se ostavlja pojedinim institucijama da propisuju kriterije za pozicije docenta, suradnika ili profesora. Na taj način potiče se jačanje kriterija i konkurencija među ustanovama te spriječava olako napredovanje i model po kojem netko čitav život provede u jednoj ustanovi. Uveli smo piramidalni model, po kojem izvanrednih profesora mora biti za trećinu manje od docenata i tako za svaki slijedeći stupanj, čime se potiče regrutacija mlađih kadrova.