PROMOCIJA KNJIGE Prema odlasku iz grada otvoreniji su mladi koji imaju više kulturne aspiracije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
"Klasika, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali"
Predstavljena knjiga "Klasika, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali" Željke Tonković, Krešimira Krole i Svena Marcelića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba. Istraživanje je provedeno među gimnazijalcima završnih razreda u šest najvećih obalnih gradova - Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, koji su u zanemareni zbog svojevrsne centralizacije, ali su i u specifičnim uvjetima zbog procesa poput turistifikacije
Recenzentica Jaka Primorac i autori Željka Tonković, Krešimir Krolo i Sven Marcelić

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru danas je predstavljena knjiga "Klasika, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali" Željke Tonković, Krešimira Krole i Svena Marcelića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba. Uz autore na promociji su sudjelovali recenzentica dr. sc. Jaka Primorac s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Kulturne silnice sa Sredozemlja

Bez obzira što Odjel za sociologiju nije među većima na Sveučilištu, istaknuo je Faričić, istaknut je po svojim postignućima u znanosti i nastavi, o čemu govori i predstavljanje ove knjige.

- Naslov je intrigantan i otkriva važan dio sadržaja, iako se u knjizi ne radi samo o tome. Naša jadranska obala stoljećima je kontaktni prostor i pročelje ovog dijela Europe, putem kojega su dolazile razne kulturne silnice sa Sredozemlja, osobito s Apeninskog poluotoka - Venecije, ali i drugih talijanskih središta poput Firenze. Utjecaji su dolazili i iz srednjoeuropskog kulturnog prostora, a tektonski pomaci dogodili su se u vrijeme osmanlijskih osvajanja, nakon čega se u ovom prostoru ukrštaju mnogi kulturni areali. Autori knjige sada su proveli istraživanje koje nam pokazuje aktualni trenutak među pripadnicima mlađeg naraštaja te utvrdili moguće trendove za budućnost, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Faričić.

Kao veliku kvalitetu knjige istaknuo je dane preporuke za javne politike na nacionalnoj i regionalnoj razini, odnosno prijedloge što je potrebno učiniti kako bi se kulturna slika učinila boljom.

Svih troje autora prije pisanja knjige sudjelovali su u različitim lokalnim aktivnostima vezanim za nezavisnu kulturnu scenu, pri čemu su uvidjeli da ne postoji dovoljan broj analiza iz kojih bi se vidjelo kakve su kulturne potrebe različitih publika.

Glazbena ljestvica ukusa

Istraživanje je provedeno među gimnazijalcima završnih razreda u šest najvećih obalnih gradova - Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, koji su u zanemareni zbog svojevrsne centralizacije, ali su i u specifičnim uvjetima zbog procesa poput turistifikacije.

- Jedno od ključnih pitanja je odnos kulturne potrošnje i klasa, odnosno veza između kulturne potrošnje roditelja i učenika. Utvrdili smo kako bez obzira na generacijsku razdvojenost postoji podudarnost, transmisija kulturnog kapitala s roditelja na djecu, ponekad čak i u obrnutom smjeru, kada roditelji dobiju neke uvide u suvremenu ponudu. Također smo utvrdili povezanost urbanih resursa pojedinih gradova koji usmjeravaju razvoj kuturnih potreba, interesa i profila kod mlađe populacije, oblikujući njihov kulturni afinitet, rekla je autorica Željka Tonković, ističući kako postoji razlika Istre i Kvarnera s jedne, te Dalmacije s druge strane, ali ona nije baš tako jasno specificirana.

Jedan od zanimljivijih detalja široj javnosti bit će ljestvica glazbenih ukusa, koju je ukratko predstavio Krešimir Krolo. Glazbeni ukus, utvrdili su, može poslužiti kao indikator drugih segmenata koji su važni za kulturni identitet. Drugi je vezan za istraživanje o namjeri za odlaskom iz grada u kojemu mladi žive. Pokazalo se da su prema odlasku najotvoreniji oni koji više sudjeluju u kutlurnoj potrošnji, imaju više kulturne aspiracije, obrazovanije roditelje, otvoreniji su prema suvremenim i manjinskim trendovima, dok ostaju oni kojima je bliža tradicionalna popularna kultura.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)