Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Koliko god se stanova u Zadru izgradi – sve se proda

13.10.2021. 11:52


Iako su za nama dvije teške pandemijske godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo najprije u 2020. snažno palo, da bi se ove godine pomalo neočekivano brzo i jako ponovno dignulo, čemu bitno pridonosi i iznenađujuće uspješna turistička sezona i posezona, tržište nekretnina kroz svo to razdoblje brodi vrlo stabilno. Agencije za promet nekretninama koje posluju u cijeloj Hrvatskoj navode kako se najskuplji stambeni kvadrati i dalje nalaze u gradovima diljem obale, a pritom prednjači Dubrovnik kojem je Opatija već lagano za stopama, kao i obično slijedi ih Split, a zbog snažne stanogradnje u Zadru je kvadrat nešto jeftiniji od ovih gradova.
– Ponuda i potražnja na tržištu nekretnina u Zadarskoj županiji je praktično u neprekidnom usponu, ali se ne radi o postocima koji bi ukazivali na streloviti uspon. Ipak, zaista je ohrabrujuća okolnost da ni korona nije spriječila ni dovela do bitne stagnacije izgradnje nekretnina te ponude i potražnje za njima, govori Nikica Begonja, predsjednik Strukovnog udruženja agencija za promet nekretnina HGK- ŽK Zadar, vlasnik agencije Nina dom.


Stanogradnja pokretač gospodarstva
Dodaje kako je dobro stanje s izgradnjom i tržištem nekretnina vrlo važno za hrvatsko gospodarstvo čiji je jedan od pokretača te pomaže da izađemo iz koronakrize. Ipak, treba reći, ističe Begonja, kako je u zadnjem razdoblju došlo do povećanja troškova izgradnje nekretnina i to zbog poskupljenja cijene materijala, energenata, goriva pa su materijali poput čelika i željeza poskupjeli 200 posto. Navodi kako je također došlo i do povećanja cijene radne snage.
– Htio bih naglasiti kako je i stav hrvatske Vlade da se građanima subvencionira kupnja stanova čime ona daje doprinos potražnji, podsjeća Begonja.
Ipak, državne subvencije povećavaju cijene stanova, upozorava Zoran Marasović, suvlasnik zadarske agencije za promet nekretninama, Dalmatis.
– Kad se u javnosti najavi da ponovno počinje državno subvencioniranje kredita i kad kupci krenu tražiti stanove koji su u prodaji, to ima efekt na način da cijene nekretnina počnu rasti. Ipak, poticaji su dobra stvar jer ožive tržište. Moram priznati kako trenutačno na tržištu vlada dosta velika potražnja za stanovima. Koliko god se gradi novih stanova, oni se uspijevaju prodati. Surađujemo s jednim investitorom koji već godinama na jednom zadarskom predjelu gradi stambene zgrade, a u projektu su mu sada nove dvije zgrade s oko 100 stanova. Naša agencija već ima potpisane ugovore za 60 posto svih stanova u tim zgradama koje se još nisu izgradile, priča Marasović koji kupce stanova može većinom podijeliti u dvije glavne kategorije.


Višak novca ulažu u nekretnine
– Imamo ljude koji imaju višak novca jer štedeći u banci već godinama od toga nemaju neki ozbiljniji prihod, stoga su se okrenuli kupnji nekretnina kao najboljem i najkvalitetnijem ulaganju. Ovi kupci procjenjuju da im je najbolje kupiti stan manje površine od 30, 40 metara četvornih s jednom spavaćom sobom i onda takve stanove iznajmljuju. Za rentu im se najviše isplati manji stan, budući da za njega mjesečno uprihode 3000 – 3500 kuna, dok nešto veći stan površine 50, 60 kvadrata ne prati i toliko veća razlika u cijeni iznajmljivanja, ističe ovaj nekretninski agent dodajući kako u ovu skupinu građana uvrštava i one koji imaju neku svoju nekretninu, a iznajmljivanjem dodatnog stana otplaćuju eventualnu ratu kredita koji su za njega podignuli. A cijena stana raste u kontinuitetu.
– Druga kategorija kupaca su bračni parovi koji kupuju stanove površine od 60 – 80 kvadrata, ovisno od toga s koliko novca za kupnju raspolažu i koliko im je velika obitelj. Velika većina njih kupuje na kredit. Naši ljudi više vole imati nekretninu nego plaćati podstanarstvo, budući da mjesečna rata kredita ili mjesečni najam stana dođe na isto, govori Marasović.




Kupci vole novogradnju
Govoreći o tome za kojom vrstom stanova preteže potražnja na tržištu njegov kolega Nikica Begonja kaže kako kupci više traže novogradnju, dok starogradnja zahtijeva određeno, uglavnom ne baš malo, ulaganje.
– Manje kreditno sposobni se odlučuju za starogradnju. Mladim bračnim parovima je pri donošenju odluke o lokaciji za kupnju stana bitno da su u blizini dječji vrtić, škola i druga infrastruktura. Zbog toga se najviše cijeni ono što mi nazivamo pješačka zona, a tu kupci obično navode Voštarnicu, Relju… Budimo realni, pozicija stana je najvažnija pa onda njegova kvaliteta, kao što je stupanj izgrađenosti i opremljenosti. Traže se već uvedeno centralno grijanje, podizači temperature i slično. U tom slučaju su kupci spremni platiti i nešto veću cijenu po kvadratu veću od standarne, npr. 2.400 eura, naglašava Begonja, a da su hrvatski kupci pobornici stana u novogradnji potvrđuje i Zoran Marasović.
– Kupci cijene individualiziranje njihovih potreba u gradnji. Bitna im je zgrada s najboljim energetskim certifikatima, potom da kupuju stan od tvrtke koja ga je gradila jer su onda oslobođeni plaćanja poreza na promet, kao i da imaju riješen parking, dok zgrade koje su se nekada gradile to nemaju, zaključuje Marasović dodajući kako se cijene kvadrata stana prosječno kreću od 2.100 – 2.300 eura.
Strani državljani kupuju kuće
Prema nekim informacijama u Hrvatskoj je udio stranih državljana u kupoprodaji nekretnina već narastao na petinu ukupnog prometa, a najviše kupaca je iz Slovenije, a potom iz Njemačke i Austrije. Ipak, ove brojke ne vrijede za zadarsko područje, potvrđuje Nikica Begonja koji kaže kako stranci uglavnom u nas kupuju ljetne apartmane.
– Iako u Zadru nema velikog prometa s kupoprodajom kuća, za njihovu kupnju uglavnom se odlučuju strani državljani koji hoće luksuz. Financijski su moćniji nego domaći ljudi. Što kuća ima veću cijenu bude brže prodana. Traže se vile s bazenima koje uz apartmane nose dobit na tržištu. U 75 posto slučajeva su kupci stranci, a ostatak su naši ljudi, povratnici, govori Begonja, s čijim iskustvima se slaže i Zoran Marasović koji kaže kako za kupnju kuća na obali postoji velik interes Slovenaca, Nijemaca i Austrijanaca.
– Slovenci dosta gledaju nekretnine na otocima. Kupuju kuće, starine, terene za gradnju, već po željama. Većinom se radi o kućama koje treba uređivati ili o kućama uređenim u starinskom stilu.