Iskorijenio gušavost u Hrvatskoj

Inicirao je donošenje Zakona o jodiranju soli 1996. godine, kojim je propisana veća količina joda u soli, te je u posljednjih 15 godina potpuno istrijebljena gušavost
Predsjednici HAZU-a u novije su vrijeme bili mahom iz redova društvenih i humanističkih nauka, no ovo nije prvi put da je na čelno mjesto izabran liječnik. Dapače, jedan od najagilnijih i najcjenjenijih predsjednika HAZU-a bio je doktor Andrija Štampar, suorganizator Svjetske zdravstvene organizacije, kojemu se netom izabrani novi predsjednik Zvonko Kusić divi zbog velikog doprinosa javnom zdravstvu. I on je sam učinio mnogo za javno zdravstvo. Iako zakonska obveza jodiranja soli postoji od pedesetih godina, 1996. godine inicirao je Zakon o jodiranju soli kojim je propisana veća količina joda u soli, te je u posljednjih 15 godina potpuno istrijebljena gušavost u Hrvatskoj.
Čestitke sa zapada
– Gušavost nije malen problem, ta bolest uzrokovana manjkom joda u prehrani, koja se najviše javlja kod školske djece, ima razorne posljedice za psihomotorni razvoj u pučanstvu. Rješenje tog problema je dalekosežan uspjeh javnog zdravstva, na tome nam čestitaju i razvijenije zapadne zemlje poput Njemačke i Belgije koje taj problem još uvijek nisu uspjele učinkovito riješiti, kaže Kusić.
Novi predsjednik HAZU-a odlučan je u nakani da Akademiju učini dostojanstvenom institucijom koja predstavlja najviši autoritet, ne samo u znanosti i umjetnosti nego i u svim pitanjima društva, čak i morala, onako kako je to slučaj s akademijama u zapadnim zemljama.
– U nas, utjecaj akademije na konstituiranje društvene svijesti nije dostatan, iz više razloga. Jedan od njih je taj što najviša znanstvena i društvena dostignuća ne pronalaze put do javnosti kroz medije, kako bi trebala, jer većinu pažnje odnose dnevne senzacije kojima se mediji opsesivno bave i time podilaze, kako se kaže, najširim masama, ističe Kusić.
Iako ne gaji iluzije da se mediji mogu “preodgojiti”, natjerati da služe civilizacijskom i kulturnom napretku društva, Kusić će nastojati smanjiti buku u komunikacijskom kanalu između Akademije i javnosti. Prije svega, poticat će rasprave o velikim, strateškim problemima Hrvatske.
Otvaranje prema javnosti
– Znanstvenici imaju što reći o energetici, o pravosuđu, o gospodarstvu – a to su najveći problemi ovog društva, poručuje Kusić i najavljuje kako će u velike rasprave o tim problemima uključiti ne samo članove HAZU-a nego i druge stručnjake u tim područjima. Tako će se Akademija otvoriti prema van (a upravo je njezina tvrdoća, zatvorenost, stalni prigovor njezinih kritičara) i istovremeno zadržati ozbiljnost i dubinu svojih nastupa. Cilj je doprinijeti rješenjima velikih problema kroz formuliranje znanstveno utemeljenih sudova.
– Danas svi o svemu govore i u sve se petljaju, ironično primjećuje Kusić, napominjući da Akademija nema nakane spuštati se na tu razinu, pa i po cijenu da nastavi dobivati prigovore kako se ne trudi oko javne prepoznatljivosti. Novi se predsjednik zaklinje i u nadilaženje dnevne ideologije i svake pristranosti, strastveno se opire mogućnosti da se Akademija oklizne o dnevnopolitičke začkoljice.
 

Dugogodišnji dekan na zagrebačkoj Medicini

Školovan na najuglednijim sveučilištima, poput Weissa u Londonu i Cornella u New Yorku, novi predsjednik HAZU-a specijalist je nuklearne medicine te radioterapije. Predstojnik je Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” u Zagrebu od 1990. godine, a dugo je godina bio dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Potpredsjednik je nacionalne Zaklade za znanost, u HAZU-u je već 18 godina, a njegovo usko medicinsko područje je štitnjača.