Kazna treba utjecati na osuđenika, ali i na društvo

Kazna sama po sebi ima tri osnovne funkcije. Prva je da odgojno djeluje na kažnjenu osobu, da preventivno djeluje na ostale članove društva i da u određenom vremenskom razdoblju dok je osoba lišena slobode zaštiti društvo od te osobe. Naravno da kazna nije adekvatna ako se ti elementi ne poštuju, ističe zadarski psiholog Mladen Mavar
Intenzitet i posljedice nasilja među mladima koje posljednjih godina nedvojbeno predstavlja problem u društvu rezultirali su s nekoliko smrtnih slučajeva, ali i velikim brojem, kako lakše, tako i teško ozlijeđenih mladih osoba.
To potkrjepljuju informacije koje dolaze iz policije, no ono što zabrinjava jest činjenica da izostaje kazna koja bi bila poruka nasilnicima. Upravo to dogodilo prije dvadesetak dana na zagrebačkom Općinskom sudu za mladež.
Naime, više od dvije godine tom je sudu trebalo da donese presudu trojici huligana koji su 1. lipnja 2008. godine brutalno pretukli 17-godišnjeg Luku Ritza, nakon čega je mladić, koji je u Hrvatskoj postao sinonim za žrtvu nasilja, 12 dana kasnije i preminuo. Postupak protiv prvooptuženog napadača je obustavljen jer se on već nalazi u odgojnom zavodu zbog drugog kaznenog djela, drugooptuženi je osuđen na godinu dana zatvora, dok je treći dobio samo odgojne mjere. S obzirom da je ta presuda još uvijek nepravomoćna, stručan komentar na njen ishod nismo mogli dobiti, no ogorčenje kod Lukinih roditelja, prijatelja, znanaca i šire hrvatske javnosti koja je svjedok eskalacije nasilja među mladima diljem zemlje, dovoljno govori sama za sebe.
Treba tražiti pomoć
Lukina majka, Suzana Ritz, vođena idejom kako svatko od nas, kao pojedinac, ipak nešto može promijeniti, nakon sinovljeve smrti pokrenula je u Zagrebu savjetovalište koje je i otvoreno krajem prošlog mjeseca.
– Ideja je da ovo bude mjesto gdje se djeca, mladi i njihovi roditelji s povjerenjem mogu javiti za stručnu pomoć i to ne samo kada je u pitanju nasilje. Kroz naše programe nastojimo djeci i mladima pružiti neke sadržaje, naučiti ih nekim istinskim vrednotama i osmisliti njihovo slobodno vrijeme – kaže Suzana Ritz koja je u savjetovalištu za rad s osobama koje im se obrate s problemima okupila cijeli niz stručnjaka – volontera. Ističe kako im se telefonom, osobnim kontaktom ili kroz programa “online” mogu javiti osobe iz svih dijelova Hrvatske te da svakome od njih garantiraju diskreciju i uistinu stručnu, a potpuno besplatnu pomoć.
– Žrtvama nasilja i njihovim roditeljima ukoliko je riječ o malodobnim osobama poručujem da ne šute ukoliko im se nešto dogodi. Nije sramota tražiti pomoć, već je to velika hrabrost – poručuje Suzana Ritz, ujedno apelirajući na širu javnost za suosjećanje prema problemima drugih ljudi čega je, ističe, sve manje u ovo novije, potrošačko vrijeme. Kaže kako se sve češće događa da ljudi jednostavno na ulici okreću glavu umjesto da priskoče u pomoć primjerice djetetu kojega tuče grupica druge djece jer se to sutra već može dogoditi bilo kome od nas. Po njenom mišljenju svatko od nas može doprinijeti da nam svima zajedno bude kvalitetniji život, a prevenciju nasilja treba provoditi od predškolske dobi te ju pojačati u vrijeme adolescencije.
S njezinim mišljenjem slaže se i poznati zadarski psiholog Mladen Mavar, koji smatra kako se ključ problema eskalacije nasilja među mladima nalazi u više različitih čimbenika, kako onih vanjskih, tako i unutarnjih.
– Psiholozi, sociolozi, pedagozi, ali i ostali stručnjaci koji se bave ovom problematikom vezuju istu, kako uz promjene u društvu općenito, tako i uz promjene u obitelji, školi i drugim socijalnim sredinama. Sam problem pojavnosti nasilja među mladima dijelom leži u obitelji koja se nedovoljno bavi mladim osobama, dijelom i zbog pogrešaka u odgojnim postupcima, a dijelom i u promijenjenom utjecaju škole na mlade i reklo bi se nedovoljno jakom autoritetu koji obitelj, škola ali i društvo, na mladu generaciju. Zasigurno su takvoj situaciji uvelike pridonijeli i mediji, posebice filmovi koji potiču takvo ponašanje, smatra Mavar.
Nemaju kontrolu u ponašanju
– Sve to, ističe dalje, ali vjerojatno i niz drugih elemenata koje nosi moderan život, dovode do toga da mladi nemaju kontrolu u svom ponašanju, da ne vode računa o mogućim posljedicama te na taj način i sebe i druge izlažu opasnostima – kaže Mavar, dodajući kako osim navedenoga problem nasilja kod mladih treba gledati i kroz prizmu njihove nezrelosti i nedovoljno razvijene ličnosti, prevelikoj količini napetosti i nezadovoljstva, osjećaja inferiornosti, nedovoljnosti, manje vrijednosti i niza sličnih. Sve se to kod jedne mlade osobe, ističe Mavar, potom kanalizira i usmjerava prema nečemu što se tada ne uklapa u nekakve norme, kalupe i slično, te naizgled i na beznačajne povode, najčešće dolazi do intenzivne agresije kada se u potpunosti gubi kontrola i kada se ne razmišlja o posljedicama. Kada je riječ o kazni kao sankciji za takvo ponašanje, Mavar ističe kako kazna sama po sebi ima tri osnovne funkcije.
– Prva je da odgojno djeluje na kažnjenu osobu, da preventivno djeluje na ostale članove društva i da u određenom vremenskom razdoblju dok je osoba lišena slobode zaštiti društvo od te osobe. Naravno da kazna nije adekvatna ako se ti elementi ne poštuju. Međutim, postoje i principi kojih se sudac mora držati u određivanju visine kazne, a koji su bitni da kazna ima adekvatan utjecaj na tu osobu, ali i društvo u cjelini – pojašnjava Mavar, naglašavajući kako je prevencija izuzetno važna pa da stoga rad s mladima treba započeti još od vrtića, pa kroz školovanje.
Da bi sve to u konačnici rezultiralo uspjehom rad treba biti kontinuiran i adekvatan te provođen prvenstveno primjenom niza preventivnih programa koji uključuju podizanje samopoštovanja kod mladih osoba, prevenciju ovisničkog i destruktivnog ponašanja, kao i niza socijalno patoloških pojava u koje može ući mlada osoba.
– Pozitivan utjecaj mlade generacije na osobe sklone, općenito, svim socijalno patološkim pojavama, također može imati vrlo pozitivne rezultate – kaže Mavar dodajući kako se to najlakše može organizirati kroz uvođenja niza sadržaja u njihovo slobodno vrijeme.
Crni zadarski niz
Posljednji slučaj nasilničkog ponašanja na zadarskom području koji samo pukom srećom nije završio kobno za 17-godišnjeg Zadranina, učenika trećeg razreda Strukovne škole Vice Vlatkovića, dogodio se prošli tjedan na Željezničkom kolodvoru u Zadru. Mladića je zbog prethodne bezazlene prepirke 18-godišnjak udario sjekirom po glavi. Kako se uspio izmaknuti, tek ga je okrznuo po uhu, nakon čega je napadač uhićen te je protiv njega podnijeta kaznena prijava zbog ubojstva u pokušaju.
Isti dan napadnut je i 16-godišnjak iz Biograda, učenik Matematičke gimnazije Franje Petrića u Zadru. Mladića je nedaleko škole najprije verbalno, a potom i fizički napala skupina vršnjaka koje nije niti poznavao. U bolnici su mu utvrđene lakše ozlijede, a za počiniteljima policija još uvijek traga.
Crni niz maloljetničkih sukoba dao bi se nastavljati u nedogleda, a prema evidenciji policijske uprave zadarske samo od početka ove godine 16 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda počinile su maloljetne osobe, a pet mlađi punoljetnici. Od toga, dvije ozljede koje su okarakterizirane kao teške nanijele su maloljetne osobe, a čak sedam mlađi punoljetnici. Zbog nasilničkog ponašanja policija je u prvih deset mjeseci ove godine prijavila ukupno dva maloljetnika i šest mlađih punoljetnika, dok je jedan 19-godišnjak prijavljen i zbog ubojstva iz nehata.
Riječ je o tragediji u Škabrnji koja se dogodila u veljači ove godine, u kojoj je zbog opasne i nespretne igre vatrenim oružjem smrtno stradala 14-godišnja djevojčica. Tijekom protekle, 2009. godine, policija je zbog nanošenja teških ozljeda kaznila šest maloljetnika i 4 mlađa punoljetnika, a zbog nasilničkog ponašanja jednog maloljetnika i jednog mlađeg punoljetnika. Maloljetnici se nerijetko pojavljuju i kao počinitelji razbojništava, a prema evidenciji policije zbog tog kaznenog djela ove su godine prijavljena dvojica maloljetnika i jedan mlađi punoljetnik, a prošle godine četiri maloljetnika i i tri mlađa punoljetnika. Najmlađi razbojnik imao je svega 13 godina, a uhvaćen je nakon što je naoružan pištoljem pokušao opljačkati dvije trgovine na Poluotoku.

Student u Rijeci pretučen na smrt

U prosincu prošle godine u Rijeci je na sred ulice pretučen student Aleksandr Abramov. Ničim izazvana trojica huligana brutalno su ga pretukla i ostavila da izdahne na ulici. Vijest o njegovoj smrti mediji su prenosili kao “riječki slučaj Ritz.” No Lukina majka Suzana Ritz poručuje javnosti kako svako to dijete ili mlada osoba, žrtva nasilja, imaju svoje ime i slučaj su za sebe koji nije ni manje, ni više opasan i tragičan, nego što je onaj njezina pokojnog sina.

SUDSKA PRAKSA

Prema našem Zakonu starijim maloljetnicima za počinjena kaznena djela kao sankcije izriču se odgojne mjere i maloljetnički zatvor ako je propisana kazna veća od pet godina, dok se mlađim maloljetnicima koji su u vrijeme počinjenja djela imali više od 14, a manje od 16 godina, mogu izreći samo odgojne mjere. Za nasilničko ponašanje i teške tjelesne ozljede propisane su kazne od tri godine dok je za teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom propisana kazna od jedne do 10 godina.

Preventivne mjere u Karlovcu

Karlovačko Gradsko vijeće prošli je tjedan izglasovati vrlo hrabru, represivnu mjeru koja prema kojoj će se izrijekom s najmlađim Karlovčanima, “zabraniti konzumiranje, nošenje i posjedovanje alkoholnih pića na javnim gradskim površinama.” Maloljetnika koji se prvi put zatekne u kršenju nove gradske odluke neće se odmah kažnjavati već će o tome biti obaviješteni njihovi roditelji. Drugi prekršaj prekršaju ići će se korak dalje pa će o incidentu biti obaviješten Centar za socijalnu skrb, dok će protiv svih koji u opijanju u nekom od karlovačkih parkova budu zatečeni treći put, biti pokrenut prekršajni postupak i primjena odgojnih mjera. Također, starijima od 16 godina predviđena je i novčana kazna od tisuću kuna. Te mjere uvedene su kako bi se smanjilo pijančevanje mladih, ali i nasilničko ponašanje koje je usko povezano s njim.