Loša fotosinteza pobrala masline na otocima

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
MASLINA JE SKLONA ALTERNATIVNOJ RODNOSTI - Davorin Pamić iz šibenske Savjetodavne službe obilazi maslinare otoka Ugljana

Maslinari koji nisu uspjeli pravovremeno pobrati masline s nestrpljenjem gledaju u nebo nadajući se konačnom prestanku kiše kako bi berbu priveli kraju.

Međutim, mnogi maslinari ove godine nisu ni ušli u svoje maslinike.

Mladenka Mašina, upraviteljica poljoprivredne zadruge „Drobnica" iz Preka govori kako ove godine očekuje preradu od preko 100 tona maslina samo iz Sutomišćice i Poljane, dok je prošle godine preradila svega 40 tona, ali je zato preklani 120 tona. Preko je lani dalo rekordnih 180 t, a ove godine se ne očekuje više od 60 tona.

Ove godine dolazi nam i rekorder ubranih plodova sa jednog stabla iz Sutomišćice. Radi se o Branku Antišinu povratniku iz Amerike koji je na jednom stablu sorte Oštrica ubrao 380 kg!

I tako se godinama izmjenjuju dobra i loša godina. Slična situacija je i na drugim otocima, ali i na kopnu. O čemu se radi i kakve su šanse da svaka godina bude dobra?

U godini jakog roda ne zameću se cvjetni pupovi, jer nedostaju produkti fotosinteze odnosno nedovoljan je priliv ugljikohidrata kao produkta fotosinteze iz lišća u korijen, pa sljedeće godine izostane rod. Plodovi masline imaju jaku moć zadržavanja produkata fotosinteze (ugljikohidrata), pa u korijen odlazi samo višak koji se ne utroši na rast plodova.

Fotosinteza i periodična rodnost

Ukoliko fotosinteza nije dovoljno intenzivna, dolazi do deficita ugljikohidrata u korijenu. Rast korijena slabi, pojačavaju se procesi starenja i kutinizacije u apsortivnoj zoni korijena. Tako se smanjuje apsorpcija iz tla u vrlo važnoj fazi vegetacijske sezone, kad počinje diferencijacija cvjetnih pupova.

Radi nedovoljne sinteze aminokiselina ne može doći do diferencijacije odnosno do razvrstavanja cvjetnih pupova. Čini se komplicirano, a zapravo je vrlo jednostavno. Jednostavnim rječnikom bi rekli kako je radi ishrane brojnih plodova sva ostala aktivnost osim ishrane samih plodova u stablu masline zaustavljena ili pak svedena na minimum.

Tu pojavu zovemo alternativna ili periodična rodnost.

Rezidba i razvrstavanje pupova

Inhibitorno djelovanje plodova na zametanje cvjetnih pupova nije karakteristično samo za maslinu nego i za jezgričave voćne vrste (jabuka, kruška i dunja), dok je kod koštičavih najizraženija na šljivama.

Alternativna rodnost može se ublažiti kemijskim ili ručnim prorjeđivanjem plodova u godini jake rodnosti kod jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta, dok u maslinarstvu ono nije našlo primjenu.

Ona se kod masline svodi na najmanju moguću mjeru ukoliko pravovremeno obavimo sve potrebne agrotehničke zahvate u masliniku, a prvenstveno se to odnosi na rezidbu i gnojidbu.

S rezidbom maslinari ne bi trebali počinjati prije nego završi proces diferencijacije ili razvrstavanja pupova koji se odvija prije vidljivog početka kretanja vegetacije, dakle, dok je maslina na „zimskom odmoru". U toj fazi maslina se buni na sve što joj u tom snu i miru smeta. Za naše prilike to se događa sredinom veljače, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba, koja dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitka grančica, može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.

Izostanak organske gnojidbe

Dobra opskrba hranjivima osnovni je preduvjet za zametanje cvjetnih pupova. Iako su potrebna sva hranjiva, naročito značenje se pridaje dušičnim i fosfornim gnojivima, koja djeluju pozitivno na metabolizam korijena i time povećavaju sintezu aminokiselina koje su potrebne za diferencijaciju cvjetnih pupova.

Najvažniji čimbenik u ishrani masline je organsko gnojivo, jer ono poboljšava strukturu tla i mikrobiološku aktivnost, a uz to obogaćuje tlo mnogim mikroelementima. Izostanak organske gnojidbe u mnogim razvijenim maslinarskim zemljama doveo je slabije rodnosti, žućenja i opadanja lišća, sušenja izboja i dr. Nužno je unositi u tlo organsku tvar i to po načelu „što više, to bolje".

Stajnjak i biostimulatori

Stajnjak (goveđi, ovčji ili kozji) mora biti zreo (nakon 3-4 mjeseca je poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci zreo). U prosjeku stajnjak sadrži; vodu i makroelemente i to 75% vode, 0,5 % dušika, 0,3% fosfora i 0,6 % kalija, 0,07-1,0 % kalcija, te 0,06 -0,3% magnezija; te mikroelemente mangan (30-50 ppm Mn), cink (10-20 ppm Zn), bor (3-5 ppm B), bakar (1-3 ppm) i molibden (0,1 -0,2 ppm Mo).

Stajnjak ima produženo djelovanje i to 3-4 godine, s dinamikom korištenja od 50% u prvoj godini, 30% u drugoj i 20% u trećoj godini. Stoga je potrebno svake 3-4 godine unijeti u tlo organsku tvar, po mogućnosti stajnjak u gnojidbenim dozama od 20 do 40 tona po hektaru (u vrtu to odgovara količini od 200 -400 kg/m2). Ukoliko ga primjenjujete svake godine doze su niže (10-25t/ha). Dubina zaoravanja stajnjaka ovisi od svojstava tla, jer na težim i vlažnim tlima stajnjak se zaorava na dubinu od 30 cm, a na lakšim tlima pliće.

Posljednjih godina pozitivne učinke na maslinama ima primjena biostimulatora, proizvoda na bazi alga. Pokusi koji su vršeni u više maslinarskih zemalja, a i kod nas pokazuju kako se primjenom biostimulatora ujednačeniji prinosi.

Uz pravovremenu rezidbu i gnojidbu vrlo je važno da u periodu mirovanja u prosincu, siječnju i veljači srednja dnevna temperatura ne prelazi 7°C, odnosno za neke sorte iznad 10°C. Ako su temperature veće, tada je cvatnja slabog intenziteta, odnosno slabije diferenciranje cvjetnih pupova, a u konačnici znamo kako to pretpostavlja slab urod.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno