Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nove lijekove pacijenti plaćaju sami

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

12.11.2012. 23:00
Nove lijekove pacijenti plaćaju sami

Foto: PIXELL



Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama, no stručnjaci upozoravaju kako i dalje postoje manjkavosti u liječenju i rutinskom screeningu opake bolesti
Hrvatska je proteklog tjedna zauzela 8. mjesto u indeksu koji uspoređuje prakse screeninga, liječenja i tretmana hepatitisa među 27 članica Europske Unije, Švicarskom i Norveškom. Europski hepatitis indeks pokazao je da Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama, no stručnjaci upozoravaju kako i dalje postoje manjkavosti u liječenju i rutinskom screeningu ove opake bolesti.
Kao posljedica tih manjkavosti, velik dio infekcija otkrije se prekasno, kad je bolest uznapredovala, a povećava se i mogućnost nesvjesnog prenošenja virusa drugim osobama.
– Osmo mjesto Hrvatske u Europskom hepatitis indeksu je sjajan rezultat, ali može se shvatiti isključivo kao potvrda da smo napravili osnovne korake u borbi protiv hepatitisa. Pred nama je još mnogo posla – kaže Tatjana Reić, predsjednica krovne europske udruge pacijenata s oboljenjima jetre (European Liver Patients Association – ELPA). Nedostaje nam, kaže, strateška koordinacija. Hrvatska ima dobre liječnike i ustanove, ali oni ne liječe onoliko pacijenata koliko bi mogli jer ne postoji učinkovit screening kojim bi ih se na vrijeme moglo otkriti.
Prvo mjesto u Euro hepatitis indeksu zauzela je Francuska, a slijede Slovenija i Njemačka. Vodeća pozicija Francuske, veli Reić, djelomično je posljedica nacionalne strateške koordinacije. Francuska je, naime, jedina zemlja u Europi koja je razvila nacionalni plan za poticanje svih aspekata zaštite od hepatitisa. Škotska je razvila sličan plan, pa se tako mogu objasniti značajne razlike među regijama Ujedinjenog Kraljevstva.
Manjkavosti u screeningu
Europski hepatitis indeks izradila je švedska nezavisna agencija Health Consumer Powerhouse (HCP) u ime i uz financijsku potporu udruge ELPA. Sukladno rezultatima indeksa, Hrvatska je uspješna u prevenciji s rutinskim cijepljenjem novorođenčadi, čime se postiže kvota zaštićene djece veća od 90 posto. Međutim, samo neke od najvećih rizičnih skupina cijepe se rutinski, na primjer zdravstveni djelatnici, osobe koje žive u istom kućanstvu s oboljelima od hepatitisa B i ovisnici. Vrijeme čekanja zaraženih osoba na pregled kod specijalista iznosi u prosjeku četiri tjedna, a djecu se liječi na posebnim odjelima. Lijekovi najnovije generacije nisu dostupni hrvatskim pacijentima, a oni koji jesu subvencioniraju se iz zdravstvenog osiguranja.
Prema indexu, evidentne su manjkavosti u screeningu populacije. Iako zdravstveni sustav to plaća, nije lako pronaći besplatno i anonimno testiranje te savjetovanje, upozoravaju iz udruge Hepatos. Rutinski screening, kako tvrde, ne provodi se sistematski, kako u općoj populaciji tako ni među pripadnicima rizičnih skupina.
Svrstavanje Hrvatske među prvih deset od ukupno 30 zemalja u kojima je analizirana kvaliteta pristupa oboljelima od kroničnog virusnog hepatitisa pozitivna je vijest, ističe Irena Hrstić, hepatologinja i voditeljica Odjela za interne bolesti Opće bolnice Pula koja je sudjelovala na predstavljanju međunarodnog hepatitis indexa u Bruxellesu.
– Iz kliničke prakse mogu posvjedočiti da je u posljednjih 10-ak godina učinjeno jako puno pozitivnih pomaka u Hrvatskoj. Najveći pomaci učinjeni su u nekoliko segmenata: bržoj dijagnostici, dostupnosti liječenja i pravodobnoj prevenciji hepatitisa B uvođenje cijepljenja u novorođenačkoj dobi – kaže Hrstić, koja smatra da se zasluge za ovu relativno dobru pozicioniranost Hrvatske mogu pripisati zajedničkoj suradnji liječnika i udruge bolesnika.
Udruga oboljelih od kroničnih hepatitisa u Hrvatskoj godinama je vrlo aktivna i njihovom upornošću, u suradnji s liječnicima, lijekovi koji se koriste u liječenju su prije pet do šest godina stavljeni na listu posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Time je liječenje postalo dostupno svakom oboljelom, neovisno o mjestu stanovanja u Hrvatskoj, veli Hrstić. Ovim poziciniranjem lijekova, dodaje, skratilo se vrijeme čekanja na liječenje na minimalno moguće.
Dobra edukacija
Iako su pomaci pozitivni, postoje područja u kojima bi se protiv ove podmukle bolesti moglo učiniti i mnogo više, smatraju liječnici. Novi lijekovi protiv hepatitisa još uvijek nisu na listi lijekova HZZO-a, već ih pacijenti moraju plaćati sami. Probir na virusni hepatitis u rizičnim skupinama mogao bi, priznaju, biti i intenzivniji, kako je to predviđeno Nacionalnom strategijom u borbi protiv virusnog hepatitisa.
– Skrining ili probir oboljelih u Hrvatskoj je zadovoljavajući. Više godina se provodi edukacija kroz medije, ali i edukacija primarne zdravstvene zaštite o tome koju skupinu bolesnika je potrebno pravovremeno testirati na eventualno postojanje kroničnog hepatitisa B i/ili C. S obzirom na to da se radi o kroničnoj bolesti koja nema simptoma odnosno postoji i “bez najave” sve rizične skupine trebaju biti testirane na postojanje virusa. Skupina pojedinaca koji su primili transfuziju krvi ili krvnih pripravaka do 1993. godine, najrizičnija je skupina i uglavnom je dobro pokriveno njezino testiranje – ističe dr. Hrstić. Problem su, kaže, bivši ili aktivni ovisnici o opojnim drogama koji su nepovoljna skupina jer u pravilu ne žele surađivati u programima aktivnog probira na postojanje virusa. A upravo oni danas predstavljaju najveći rezervoar virusa u općoj populaciji.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU


Od posljedica zaraze godišnje umre 125 tisuća ljudi


Hepatitis je upala jetre koju najčešće uzrokuje virusna infekcija. U Hrvatskoj nema objavljenih epidemioloških studija i stoga se ne zna točan broj oboljelih od kroničnog hepatitisa B i C. Prema procjenama, Hrvatska spada u zemlje niske prevalencije, s manje od 2 posto kroničnih nositelja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), godišnje se prijavi oko 200 novooboljelih od hepatitisa B i isti broj kroničnih nositelja, te još toliko za hepatitis C. Procjenjuje se da je prevalencija hepatitisa C u općoj populaciji malo iznad jedan posto.
Virusom hepatitisa kronično je zaraženo 23 milijuna građana diljem Europe, a 125.000 ljudi godišnje umre od posljedica te zaraze. Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje brojku zaraženih u svijetu na dvije milijarde ljudi, a više od 350 milijuna ljudi ima kronične infekcije jetre kao posljedicu hepatitisa. Još 150 milijuna ljudi pati od kroničnog hepatitisa C. Ako se ne liječe, obje vrste mogu dovesti do ciroze jetre i raka te mogu uzrokovati ozbiljna sekundarna oštećenja.