Sanader: Nisam uzeo mito, časno sam služio

Jadranka Kosor naložila je 4. siječnja 2010., dan nakon što sam izbačen iz HDZ-a, USKOK-u i državnom odvjetništvu kazneni progon, kazao je
Retrogradna primjena inkriminacije za ratno profiterstvo protiv mene ruši jedan od temeljnih postulata zapadne civilizacije – »Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali«, započeo je jučer svoju obranu na suđenju za uzimanje mita od Hypo banke i Mola bivši premijer Ivo Sanader.
Parafrazirajući klasično pravničko načelo prema kojemu se nikome ne može suditi za kazneno djelo koje zakon nije poznavao u vrijeme njegova počinjenja, Sanader je dosta vremena posvetio opovrgavanju pravne utemeljenosti suđenja za ratno profiterstvo, za što je inkriminiran u dijelu optužnice za uzimanje mita od Hypo banke. »Samo se meni u Hrvatskoj sudi za ratno profiterstvo. U pravničkim krugovima taj zakon zovu »lex Sanader«, jer je usvojen samo kako bi se mene gonilo po političkom nalogu«, kazao je. Precizirao je tko ga i otkad, po njegovu mišljenju, progoni: Jadranka Kosor naložila je 4. siječnja 2010., dan nakon što je izbačen iz HDZ-a, USKOK-u i državnom odvjetništvu kazneni progon Ive Sanadera. »S indignacijom odbijam optužbu da sam ratni profiter. Možda nisam najzaslužniji za nezavisnost Hrvatske, ali ratni profiter sigurno nisam.
On će se danas braniti od optužbe da je od Mola trebao primiti 10 milijuna eura mita. »Strana mi je bila i pomisao da bih uzeo proviziju. Uvijek sam se vodio uvjerenjem časnoga služenja Hrvatskoj«, tvrdi. Kazao je kako je u pregovore o kreditu od Hypo banke uključen potkraj studenoga 1994., kada ga je ministar vanjskih poslova Mate Granić, »bez kojega se ništa nije moglo«, zamolio da pregovara s predsjednikom uprave Hypo banke Wolfgangom Kultererom i njegovim suradnikom Guentherom Striedingerom. Granić ga je ovlastio samo da potvrdi već dogovorene uvjete, definirane u dokumentu koji je Hypo banka dostavila Graniću 31. kolovoza 1994. »USKOK je propustio pribaviti taj dokument, koji ide meni u prilog«, prigovorio je Sanader, požalivši se da ga nije uspjela nabaviti ni obrana. Kazao je kako je na sastanku s Kultererom i Striedingerom potkraj studenog bio spreman prekinuti pregovore i otkazati posao jer su Austrijanci tražili da Hrvatska plati dodatnih 250 tisuća šilinga konzorcijske naknade, ali da nikakvu proviziju nije tražio. Nastavio je tvrdnjom da su mu Kulterer i Striedinger kazali kako će proviziju od pet posto – uobičajeno za istočnu Europu – dobiti Eugen Laxa, hrvatski emigrant kojega je, po Sanaderovim tvrdnjama, Graniću predložio osobno Franjo Tuđman. Suradnja Hypo banke i Eugena Laxe nastavljena je i nakon što je sporni kredit realiziran, objašnjavao je Sanader, iznoseći komplicirani tijek novca preko nekoliko tvrtki i banaka u Dublinu i Londonu, gdje navodno živi Laxina kći. »Gdje sam tu ja?!«, snebivao se. »Pola države odlučuje o kreditu, a ja sam trebao dobiti proviziju?!«, komentirao je vlastitu tvrdnju da su odlučivali Franjo Tuđman, vlada, Mate Granić, HNB i Privredna banka Zagreb koja je za državu jamčila vraćanje kredita, ali nikako ne i on. »Smiješno je i apsolutno mimo realnosti da proviziju prima netko tko, da kažem na novohrvatskom, uopće nije »decision maker«, uspio se čak i našaliti. Priznajući kako je »provizija očito isplaćena«, zaključio je tvrdnjom kako je »cijeli niz mogućih primatelja provizije, ali to nisam ja«.
Sudac Ivan Turudić još nije objavio kada će objaviti presudu.

Turudić: Ježić svjedok, a ne okrivljenik

Neslavno je propao spektakularni prijedlog Sanaderove obrane da sud sasluša Mariku Tomljanović-Kiprijanovski. Iskaz Tomljanović-Kiprijanovski sudac Turudić nazvao je »nevažnim«, a odbio je i prijedloge obrane da se utvrdi kako je Robert Ježić potrošio spornih pet milijuna eura. »Trag novca s Cipra i Robert Ježić nisu predmet ovoga postupka. Ježić je svjedok, a ne okrivljenik«, objasnio je Turudić.

Kosor: Nisam tražila ni da se nekog progoni, ni da se nekog poštedi

Nekadašnja premijerka Jadranka Kosor rekla je da je iznimno ponosna da u vrijeme dok je ona vodila Vladu nije bilo nikakvih političkih pritisaka na hrvatsko pravosuđe.
– Niti sam tražila da se bilo koga progoni, niti mi je isto tako padalo na pamet da tražim da se nekoga ne progoni, rekla je Kosor odgovarajući na navode njenog prethodnika Ive Sanadera da je ona potaknula njegov kazneni progon. Dodala je da je uvijek imala stajalište da se borba protiv korupcije i kriminala mora voditi bez obzira na nečije ime i prezime ili dužnost, te da sve mora biti provedeno u okviru hrvatskih zakona. Kosor je naglasila da je njena Vlada »otvorila široki politički prostor za nesmetan rad hrvatskog pravosuđa«, te »stvorila dodatni zakonski okvir«. (Z. C.)