Bojišnica na kojoj je stradalo najviše Hrvata u povijesti

Slika korisnika martinazd
Na Danu otvorenih vrata održano predavanje dr. sc. Tade Oršolića »Dalmatinci u Prvom svjetskom ratu«
Strateški plan talijanske vojske, nakon potpisivanja Londonskog ugovora, bio je zaposjedanje Istre i gotovo cijele dalmatinske obale. To je stimuliralo mobilizirane Dalmatince i Slovence, ali i ostale Hrvate da onemoguće prodor prema Zagrebu i Budimpešti
Vedran SITNICA
Predavanje je održao ravnatelj Zavoda dr. sc. Tado Oršolić

 Jučer je u Zavodu za povijesne znanosti u Zadru, upriličen Dan otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osim zgrade HAZU-a u Zagrebu, javnosti je jučer otvoreno njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Sočansko bojište s njegovih dvanaest bitaka

Posebno zanimljivo bilo je u Zadru gdje održano predavanje ravnatelja Zavoda dr. sc. Tade Oršolića »Dalmatinci u Prvom svjetskom ratu od 1914. do 1918.« Oršolić je naglasio kako je na prvoj crti bojišnice stradalo najviše Hrvata u povijesti, ali da o tome ne postoji niti jedan znamen, kamoli spomen ploča.

- Uvijek se za neku Austriju pod žuto-crnom zastavom govorilo da su se Dalmatinci borili za njen račun. No, ovdje moramo govoriti o kontekstu povijesnih zbivanja. Dalmacija se tad nalazila u postojećoj državi, dijelu Austro-Ugraske. Dalmacija se branila upravo na jugozapadnom talijanskom bojištu. To bojište poznatije je po nazivu Sočansko bojište s njegovih dvanaest bitaka. Treba znati da je strateški plan talijanske vojske, nakon njenog ulaska u rat u svibnju 1915. i potpisivanja Londonskog ugovora, bio zaposjedanje Istre i gotovo cijele dalmatinske obale. To je stimuliralo mobilizirane Dalmatince i Slovence, ali i ostale Hrvate da onemoguće prodor prema Zagrebu i Budimpešti i presijecanje Austro-Ugarske na dva dijela. Tome se u linijskoj obrani suprotstavilo ukupno pet pješačkih pukovnija iz Dalmacije. Samo 22. dalmatinska pješačka pukovnija Grof Lacy je imala preko 50.000 vojnika Dalmatinaca, rekao je na početku Tado Oršolić kojemu će knjiga o ovoj pukovniji uskoro izići iz tiska.

Zadarski povjesničar naglašava da danas nemamo pouzdane podatke o ukupnom broju poginulih Dalmatinaca u Prvom svjetskom ratu. No prema nepouzdanim podacima, samo u spomenutoj 22. pukovniji, bez sumarne 1918. 7.200 i 7.800 Dalmatinaca. Svega 15 posto gubitaka Dalmatinci su imali na Balkanskom ili tzv. Srpskom frontu. Sve ostalo na talijanskoj bojišnici. Manji dio Dalmatinaca je poginuo i na Južnom Tirolu.

- Na bojišnici je sudjelovala i 23. sjevernodalmatinska domobranska pješačka pukovnija - Zadar te 37. domobranska pješačka pukovnija - Gruž. Tu su bile i dvije pukovnije tzv. pučkog ustanka sastavljena od vojnika najstarijih godišta. Nažalost, nemamo točan broj poginulih na razini kako ovih pukovnija tako i na razini cijele Hrvatske. Jedino postoje podatci za Istru jer je iz tih krajeva bilo relativno malo vojnika pa se znanstvenim metodama moglo u određenom vremenu doći do točnih podataka. No mi smo pokrenuli projekt da na temelju lista gubitaka koje su nam poznate, istražimo broj poginulih za cijelu Dalmaciju. No prema mojoj procjeni, najmanje 15.000 Dalmatinaca je poginulo u Prvom svjetskom ratu. Za ilustraciju, u Domovinskom ratu je na bojišnici poginulo oko 8.000 hrvatskih vojnika. O stradavanju Dalmatinaca u Velikom ratu, nigdje u Zadru i cijeloj Dalmaciji nema spomena. Jedino u Schwarzenbergparku u Beču u kripti maršala i grofa Lacya postoji ploča ispod križa koja na njemačkom govori da je postavljena u čast poginulim Dalmatincima iz 22. pukovnije, rekao je između ostalog Tado Oršolić.

Na jučerašnjem otvorenom danu upriličeno je i predavanje dr. sc. Grozdana Franov-Živković i Danijele Deković, prof., pod nazivom »Uvod u glagoljicu«

Posjetiteljima je predstavljena Prošlost i sadašnjost Akademijina Zavoda u Zadru uz razgledavanje Pomorske zbirke. Organizirana je i izložba izdanja Zavoda u Zadru od 1954. do 2019. uz mali besplatni antikvarijat izdanja Zavoda u Zadru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno