FINALIZACIJA PILOT PROJEKTA Dokazali da se konoplja može uspješno uzgojiti u našoj županiji

Ovih dana, na poljoprivrednom imanju Marija Lončara nedaleko od Smilčića u tijeku je žetva industrijske konoplje na polju površine 15 hektara. To je završna faza pilot projekta uzgoja industrijske konoplje. Sjetva je obavljena sredinom mjeseca svibnja ove godine, a ovih dana završava se žetva. Poslije žetve biljka odlazi na sušenje u specijaliziranu sušaru gdje se suši dvadesetak sati u kontroliranim uvjetima pod temperaturom od 40 stupnjeva Celzijusevih, pojasnio nam je jučer Goran Perović Mungos, dugogodišnji poljoprivrednik i jedan od sudionika u ovom pilot projektu prilikom predstavljanja rezultata projekta. Riječ je naime o projektu kojim se žele ispitati mogućnosti i uvjeti sadnje industrijske konoplje na području zadarskog zaleđa te vidjeti bili takav projekt bio isplativ. A pokazalo se itekako isplativo uzgajati industrijsku konoplju na našem području jer imamo toplu klimu s mnogo sunčanih dana te bi konoplja mogla imati i dva ciklusa sadnje godišnje.

’Izniklo’ u SDP-u
– Sama ideja o mogućem uzgoju industrijske konoplje iznikla je u Savjetu za poljoprivredu SDP-a Zadarske županije. Kako se radi o visoko dohodovnoj biljci koja po svim pokazateljima ima dobru mogućnost da se može nesmetano uzgajati na većem dijelu Zadarske županije, spomenuti Savjet prionuo je poslu u realizaciji uzgoja konoplje. Bili smo svjesni kako bez pomoći službi Zadarske županije, kao što je Agencija za ruralni razvoj i njena ravnatelja Vlade Kovačevića kao i Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo i otočni razvoj na čelu s gospodinom Danijelom Segarićom ne bismo bili u stanju projekt dovesti do finalnog proizvoda, ispričao nam je kako je sve počelo Goran Perović Mungos. Pojasnio je kako je pod pokroviteljstvom AGRRE Zadarske županije 18.veljače 2020. godine održan stručno – znanstveni skup o uzgoju, preradi i mogućnostima uzgoja industrijske konoplje na području Zadarske županije. Tom prilikom, rekao je, svoja stručna izlaganja iznosila je znanstvenica i sveučilišna profesorica Mirela Holy, koja je govorila o svjetskom napretku u uzgoju kako industrijske tako i medicinske konoplje, naglašavajući segment o uporabi konoplje u preko 25.000 proizvoda u svim sferama industrije. Nadalje, o svojim dostignućima u proizvodnji i preradi industrijske konoplje govorio je poznati proizvođač industrijske konoplje gospodin Marko Cerjan, naglašavajući i ekonomsku isplativost uzgoja i prerade industrijske konoplje, a koji je partner i u ovom projektu. On će u konačnici i otkupiti svu proizvedenu konoplju iz Smiličića.

Ekološka proizvodnja traži sredstva
– Ovaj pilot projekt sa sobom je nosio mnogo izazova i nepoznanica. Radilo se i o preprekama vezanim za zatvaranje financijske konstrukcije, tehničkih prepreka poput sušare, stroja za žetvu, specijalnog traktora velike snage pa do nerazumno skupog priključka električnu energije. Ipak, stručnim pristupom AGRRE Zadarske županije i njihovom ulogom u projektu stvoren je novi preduvjet za suradnju, depolitiziran i okrenut najširem broju zainteresiranih subjekata od poljoprivrednih proizvođača do prerađivača, rekao je Perović i nastavio – Pošto se radi o ekološkoj proizvodnji za koju se koriste i ekološki pripravci u obliku ekološkog sjemena, gnojiva i slično, projekt je zahtijevao povećana financijska sredstva. Dio potrebnih novčanih sredstava osiguran je iz vlastitih izvora, a drugi dio sredstava osiguran je ugovorom o kooperaciji. Svaka ekološka proizvodnja zbog svojih standarda znatno povećava i same troškove u proizvodnji. Tako i ova ekološka proizvodnja industrijske konoplje zahtjeva i veća financijska ulaganja. Imali smo nedostatak financijskih sredstava u završnom dijelu pripreme za žetvu i zbog neplaniranog visokog troška za privremeni priključak trofazne električne energije. Da bismo osigurali nedostatak financijskih sredstava za završni dio žetve potražili smo moguće potencijalne ulagače za daljnja ulaganja ne samo u proizvodnji sirovine nego i ulaganja u visoko sofisticiranoj preradi. Ipak, ovo nismo uspjeli realizirati te smo po narodnoj »uzdaj se u se i u svoje kljuse« s osjetnim zakašnjenjem, osigurali potrebna sredstva i započeli sa žetvom. Još jedna neplanirana financijska prepreka, kao što sam već napomenuo je i visoka cijena za privremeni priključak trofazne električne energije. Naime, za nepunih mjesec dana uporabe električne energije, priključak je trebao iznositi petnaest do dvadeset tisuća kuna. Da ne bi došlo do nesporazuma visoko profesionalnu uslugu pružili su djelatnici HEP-a, ali jednostavno po pravilniku HEP-a tako visoki iznos je potrebno platiti za takav privremeni priključak trofazne električne energije, ispričao nam je Perović brojne prepreke i izazove na koje su bili naišli tijekom pokretanja ovog vrijednog pilot projekta. Ovim putem apelirao je na Vladu Republike Hrvatske da se pozabave ovim problemom i da ovakve slučajeve tretiraju posebnim zakonom, gdje bi omogućili nižu cijenu za priključak trofazne električne energije. Pojasnio je kako su struju uspjeli dobaviti na način da su unajmili odgovarajući elektro dizel trofazni generator.

Zadarska županija bi mogla biti centar
– Uz sve poteškoće i porođajne muke projekt uzgoja industrijske konoplje u Zadarskoj županiji uspješno je priveden kraju. Dokazali smo da postoje mogućnosti za uzgoj industrijske konoplje u Zadarskoj županiji. Nadam se i daljnjoj suradnji svih zainteresiranih koji žele da Zadarska županija postane jedan od centara u Republici Hrvatskoj za uzgoj ne samo industrijske nego i medicinske konoplje, zaključio je Goran Perović Mungos. Dodao je kako već ima zainteresiranih kolega koji bi se okušali u uzgoju industrijske konoplje na našem području. Također, naglasio je kako, ukoliko bude interesa AGRRA planira izgraditi i centar za otkup i preradu industrijske konoplje čime bi se otvorio put za nove investicije.
 

Od čaja do automobilske karoserije

Znate li da je automobilska tvrtka Ford prvu karoseriju napravila od industrijske konoplje i nije bilo bojazni da će se karoserija oštetiti? Samo ovaj detalj govori o raznovrsnosti proizvoda koji se mogu od nje napraviti. Biljka je ovo koja se može koristiti za proizdovnju preko 25.000 različitih proizdova. Tako se stabljike mogu koristiti za izradu briketa za ogrijev, za papir ili primjerice užad, dok se iz sjemenki može raditi ljekovito ulje, čajevi i slično. Ova biljka u Kini je poznata već 10.000 godina i upravo ta država najveći je proizvođač industrijske konoplje u svijetu, iznio je naš sugovornik Perović neke zanimljivosti u vezi ove gotovo pa čudesne biljke.