OPG STJEPAN VUČEMILOVIĆ Vina Rabiosa kao vinski projekt i inspiracija svestranog projektanta

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Upravo okrunjen sa dvije šampionske titule na Sabatini
Ovlašteni arhitekt, urbanist, inženjer graditeljstva i projektant spomenika kulturne baštine, inspiraciju i odmak od svakodnevnice našao je u vinogradu i podrumu, te postao šampionski »vinograditelj«
Vedran SITNICA
Kod Stjepana Vučemilovića crno vino mora u drvo

U Cerodolu smo nad cestom ka Ninu gdje već stoljeće odumiru nekad ponosni vinogradi, a gdje je naš domaćin Stjepan Vučemilović posadio 3.000 loza, gdje je loza oduvijek kraljevala:

Zašto je projektant i graditelj postao »vinograditelj«

- Bizantski prostor od poviše Dikla pa put Kožina 960. godine Bizant daje vladarima susjedne Hrvatske, što stoluju u Ninu (Stjepanu Držislavu ili Dmitru Krešimiru), a ono samostanu Sv. Krševana, koje oni dijele na 62 obitelji. Kroz tisuću godina zvao se kraj Valis Rabiosa, ili Cerov dol, odnosno dolina sv. Krševana. Kupio sam tu teren za vinograd kada sam odlučio počupati onaj u Okoši u Diklu, gdje bi vinograde trebalo zabraniti. U tom blatnom nepogodnom tlu sam se mučio i uz drenažu i melioraciju. Ovdje iz kuće stignem za 7 minuta. Dođem ljeti u 4,30 odradim do 6,30 ili 7, vratim se, otuširam i marendam i krenem raditi u projektnom birou pun elana. Većinu od preko 3.000 projekata koje sam odradio sam smislio u vinogradu. On je odmak i inspiracija, prenosi nam Stjepan, inače vjerojatno licencama najsvestraniji projektant u državi:
- Po školovanju građevinar, a kroz 40 godina prakse sam stekao licence: ovlaštenog urbanista, ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera graditeljstva i ovlaštenog projektanta spomenika kulturne baštine, što je jedistveno u Hrvatskoj. Sa istom strašću djelujem u sva četiri posla i u uredu školujem ljude koji uz mene uče sve te aspekte. Sad valjda mogu i nekom nešto pokazati i sa vinom. Kad nešto živiš cijeli dan i noć moraš doći do rezutata, ali ako imaš talenta. Jer da sve ovo ostavim i pođem danonoćno pjevati operne arije ispao bi nula.
U vinogradu su Grk, Malvasija dubrovačka, Maraština, Pošip od domaćih i Chardonnay (napola hrvatski, naglasi, inzistira Stjepan), Sauvingon Bijeli i Voignier,od bijelih te Petit Verdot (zbog kiseline i boje), Cabernet Savignon, Syrah, Merlot, a domaći Tibidrag (Vučemilović inzistira na ovom a ne imenu Crljenak), Babić i Plavina (sitna).

Podrum u Diklu

Spuštamo se u Diklo gdje je vinarijica i podrum u minijaturi ali projektirana pravilima struke: prilaz za vozilo s prikolicom, prerada u hladovini, ulaz u podrum i prostoriju s vinifikatorima za crna, sljedeća s inoksom za bijela, s bitno nižim temperaturama. Pa u donji ukopani dio gdje crna vina čeka barrique:
- Jedino u bačve vjerujem. Od bijelog je tu samo Maraština koje ću odraditi sur lie u drvu akacije, ostala je u inoksu. Znaš što mislim o Maraštini, ali »slomit« ću je i napraviti od nje pravo vino. Bačve su na žalost Francuske, i mađarsko-američke, a pokušaji s našima su većinom neslavni. Bačva je živi organizam.Ovdje imam ista vina u dvije različite bačve makar isto paljene a daju različita vina. Od dva šampiona i zlata za prošek (koji ne smijemo tako zvati) ovaj Merlot mi je jedini na Sabatini pao na broncu. Povukao je okus kave a to nije svojstveno Merlotu, makar me bačvar uvjerava da će se okusi uravnotežiti. Dugi su to procesi, a da ne govorim kolika sam vina prolio i koliko bačava položio, kazuje Stjepan.

Kušavanje

Krećemo s bijelim vinima - maraština nova, pa šampionski Pošip, nema ga puno, nisam prodao sve jednom kupcu, iako je tražio, da bi nešto ipak dospjelo do drugih. Pa kupaža Sauvignon Blanac, Vognier, Chardonnay, očaravajući (i Stjepan, kao i mi sad, je bio uvjeren da je ovo šampion, a ne Pošip),.. I za oproštaj od inoksa - Rose od Tribidraga, divno očuvanih kiselina i diskretnih aroma. U barrique sali, Maraštinu sur lie, što se još radi, preskačemo, pa idemo na tu »kavu« od Merlota. Cabernet Sauvignon iz dva različita barriquea, pa mješavina Syraha i Merlota (kombinacija koja je bila šampion u Ludbregu, pokazala mi se dobra) pa probamo i vino od - preševine. Nevjerojatno dobro.
- Nema crnog vina bez bačve. Dobro vino bačva podigne, a ne škodi, a loše sruši, a nijedna bačva neće od lošeg vina napraviti dobro. Za držanje u bačvama nema pravila već probavam i odlučujem po okusu.

Putnik po Francuskoj i vinski pisac

Učiti je uvijek od boljih i najboljih.
- U Francusku idem svake godine od Burgundije do Rhone,.. (knjigom Od Cerodola do Burgundije Vučemilović se upisao u vinske pisce). Ove godine zbog Corone odradio sam domaću Kutinu. I Toskana i Gorička brda,.. su predmeti vinskih putovanja, kao što je - pitati sve što u struci nešto znače, a i pročitati sve što je o vinu napisano.
Dakle 40 godina s vinom, od prije rata sa vinogradom, sad sa 16 sorti, a 3.000 panja. Na tržištu od prije dvije godine, iz inata, jer si mogao stalnim kupcima prodati sve bez da registriraš butelje. Što si ti u vinu, kako bi sebe odredio? Je li to strast. hobi...?
- Ovo je butik vinarija, težim visokoj kvaliteti i količine me ne zanimaju, jer od tog ne živim. Ovdje su pehari Sabatine, Ludrega, Nadina a imam barem 20 drugih mjesta. O srebru sa 92 boda za prošek na Decanteru si pisao. To je više od hobija, preraslo u ljubav. To je meni inspiracija. Sa vinom liježem i budim se. Projektantski posao je prekrasan, ali uz neuređenost države i zakona, ponekad ubija čovjeka i moraš naći balans, otklon od grube stvarnosti da bi mogao funcionirati. To mi je vinograd.

Vina na tržištu - oteta stalnim kupcima

Proizvodnja i prodaja?
- 3.000 l, s ovim odrinama na kojima je Malvasija dubrovačka obilnog roda, za prošek. Plan je do 4.000 l. Stalni klijenti, poslovni ljudi koji cijene vrhunsku kvalitetu mojih vina, uzimaju gotovo sve, za sebe i poklone partnerima. Mali sam proizvođač i na tržište ne moram, ali sam išao zbog promocije, prvenstveno prošeka i borbe za njega. Odbijam stalnim kupcima sve prodati da bi došao do tržišta, a i da još netko kuša što ja to radim.
Dalje od ovog, i ev. nastavljači?
- Samo kvaliteta. Zetovi i sin se odazovu na poziv i naučili su dosta toga. Sad znaju što je pravo vino, a što kupe u diskontu. Bez njih bi se ubio od posla. Ostat ću butik proizvođač i svako moje vino - minijatura.

 

Paleta vina Stjepana Vučemilovića

Vina na tržištu
Rabiosa, Vrhunsko desertno vino (Prošek) (Malvasia dubrovačka, Maraština, Grk, Pošip), 0,375l, 14% alk. - 160 g neprovrelog šećera/l - vrhunsko
Rabiosa, crna kupaža (Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah), 2018., 0,75l, 13% alk. - vrhunsko
U podrumu je u pripremi ili odležavanju još 10-tak vrsta vina koje neće na tržište već se sva prodaju stalnim kupcima:
Merlot; Pošip; Maraština; Syrah/Merlot; posljednje flaše pjenušca od Lasine (međuvremenu počupane); Cabernet Sauvignon; Cuvee Viognier, Sauvignon Blanac i Chardonnay;...

OPG Stjepan Vučemilović
Vina Rabiosa
Put Špetića 16
23000 Zadar
mob.: 098-332-982
e-mail: stjepanvucemilovic@zd.t-com.hr

 

Uporni borac za prošek

Degustaciju moramo završiti s prošekom, kaže Stjepan.
Misliš desertnim vinom?
- Prošekom!
- Oko prošeka kojeg su svi napustili i zapustili vodim borbu već dvije godine. Dok drugi izmišljaju imena ja sam na etiketi, za koju sam iz Zavoda dobio oznaku vrhunsko desertno vino, stavio u zagradu Prošek, makar je zabranjeno i kažnjivo. S onim što sad na tom planu radim za sad ne bi u medije, ali istrajat ću u bitki da ga smijemo zvati prošekom. Zapeo sam jer me boli glupavost i nepravda.
Anegdotalno zvuči da kad je Gotovina došao iz Haga, a okolo ga svi, pa i oni što su ga tamo poslali, salijetali i pitali što želi, kazao - samo dec prošeka. Sestra mu, koja mi je susjeda, ga mu je tad uzela od mene, a jedini ga i radim u Sjevernoj Dalmaciji.
Sušim ga dva mjeseca do Sisvetih i da 10-12% od težine.Tražit ću, nakon što je u EU s Teranom i slovenskom zabranom priča završena, da idemo u bitku za Prošek, protiv talijanske zabrane zbog Prosecco-a, koji nema veze s tim, ističe.
Sjećam se upornosti Vučemilovića da za Ravne kotare, koji su se morali označavati kao vinogorje - Dalmatinska zagora, a gore nigdje, to ispravi i - jeste. Želimo mu isti rezultat.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)