Oliver Grbić uhodio Mladena Bajića i osam zagrebačkih novinara!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
PIXSELL
Oliver Grbić u vrijeme akcije praćenja bio je na vrhu policijske hijerarhije

Bivši glavni ravnatelj policije Oliver Grbić u drugoj polovice prošle godine, pred same parlamentarne izbore, naložio je tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osam novinara. Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem te izlistima telefonskih kontakata, a formalni razlog Grbić je našao u izvidima oko curenja podataka tijekom istrage nad HDZ-om u slučaju Fimi medija.

Grbić je svojim potpisom na naloge za ovu akciju napravio nešto što se nikada nije dogodilo u modernoj Hrvatskoj. I dok se novinare tijekom ova dva desetljeća još tu i tamo nadziralo, ovo je prvi zabilježeni slučaj da je netko naredio tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika.  Izvješće o ovoj akciji nikada nije predano DORH-u i USKOK-u. Međutim, dijelovi su ipak isplivali u javnost.

Curenje informacija

Prema informacijama našeg lista, koji su potvrđeni s najviših pozicija, sve je počelo nakon 15. srpnja prošle godine, kada je Večernji list objavio transkripte djelova iskaza bivše blagajnice HDZ-a Branke Pavošević. Državno odvjetništvo tada kurtoazno, kao i u nekoliko navrata prije toga, pokreće istragu zbog curenja informacija. No, tu istragu koristi tadašnji ravnatelj policije da za četiri novinarke i samog glavnog državnog odvjetnika zatraži mjere nadzora. Prvo je tražen ispis telefonskih kontakata, za što ne treba nikakav sudski nalog, a nakon toga je Grbić iskoristio pravni manevar i pozivajući se na članak 80. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji omogućava upotrebu tajnog praćenja "ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla". To što nikakve druge radnje nisu niti poduzimane, Grbića nije smetalo. Pod nadzorom su tako, pored Bajića, bile i novinarke Večernjeg lista Marina Borovac, Ivana Jakelić i Martina Zrinjski, koje su bile potpisane pod tekst o iskazu Branke Pavošević. No, pratnju je dobila i Ivanka Toma, također iz Večernjeg lista, koja s tim nije imala nikakve veze, ali joj je polje rada Državno odvjetništvo te pravosuđe u cjelini.

U rujnu te godine tekst s iskazom Branke Pavošević objavljuje i Jutarnji list, nakon čega Grbić mjere nadzora proširuje na još nekoliko novinara i urednika. Iz Jutarnjeg tako pod mjere dolazi glavni urednik Mladen Pleše te novinari Dušan Miljuš i Vanja Nezirović, a priključen im je još jedan član redakcije Večernjeg lista, Josip Bohutinski. Nadzor nad glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem nastavljen je kontinuirano, iako se znalo da takvo što nema uporišta u zakonima. Zajedničko svim nadziranim novinarima i urednicima bilo je to da prate aferu Fimi medija u svojim redakcijama. Za podsjetiti je kako je optužnica protiv Hrvatske demokratske zajednice, Ive Sanadera te još nekoliko članova HDZ-a u slučaju Fimi medija podignuta 9. prosinca prošle godine, znači par dana nakon što je ta stranka izgubila parlamentarnu vlast.

Sanaderov napad

Nakon promjene vlasti ova je akcija "pogubljena" u policijskoj birokraciji. No, na svjetlo dana dijelovi operatvinih zabilješki izlaze krajem rujna ove godine, i to na dva načina. Naime, osobe oko Tomislava Karamarka su Ivi Sanaderu i njegovom braniteljskom timu dojavili famozni podatak o preko 500 telefonskih kontakata novinarke Ivanke Toma i Mladena Bajića. Radilo se o informaciji iskoristivoj za Sanaderove teze kako Bajić protiv njega vodi privatni rat. Te informacije proslijeđene su portalu Index koji ih objavljuje par dana prije intervjua Ive Sanadera kod Aleksandra Stankovića 30. rujna. Sanader je to iskoristio za napadanje Bajića na malim ekranima pozivajući se pri tome na tekst s Indexa za koji je sam proslijedio podatke. Nekadašnji premijer na čuđenje javnosti tada nimalo ne napada Tomislava Karamarka, a sad je jasno da su njih dvojica u ovom slučaju imali i nekih zajedničkih interesa.

Ljudi iz sigurnosnih sustava smatraju kako nije slučajno da je Sanader baš u to vrijeme izašao s djelovima Grbićeve istrage, koja je, jasno, vođena uz znanje Karamarka, tadašnjeg ministra unutarnjih poslova. Naime, 27. rujna, dakle tri dana prije nego li će Sanader nastupiti na Hrvatskoj televiziji, uhićena su dvojica policajaca koji su odavali službene tajne svakome tko je htio i mogao kupiti. Operativna obrada za curenje informacija dolazila je navodno do ljudi jako bliskih Tomislavu Karamarku, što je vjerojatno njegov povod da uđe u kooperaciju sa Sanaderom. Sanaderov intervju je iz medijske pozornosti izbio sve drugo, pa tako i slučaj najopasnijeg prodora kriminalnih skupina unutar sigurnosnog sustava. Zanimljivo je kako se i glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić u komentaru tih dana pitao odakle nekome podaci o broju telefonskih kontakata njihove novinarke i glavnog državnog odvjetnika. Aludirao je tada na mogućnost da netko ilegalno nadzire Ivanku Toma, a ni na kraj pameti mu nije bilo da je pod nadzorom bio i sam Mladen Bajić.

Novinari pred uhićenjem

U Ministarstvu unutarnjih poslova u studenom 2011. godine održan je i radni sastanak na kojem se raspravljalo o mogućnosti uhićivanja nekih od novinara koji su bili pod mjerama nadzora. Time se pred same izbore htjelo baciti pozornost na procesne pogreške u istrazi oko Fimi medije, ocrniti rad Mladena Bajića, vjerojatno odgoditi optužnicu protiv HDZ-a koja je iščekivana tih dana, a sve kako bi im se omogućilo ostajanje na vlasti. Sam Karamarko, koliko je poznato, nije sudjelovao na radnom sastanku, što je na kraju možda bilo i ključno da se odustane od uhićenja novinara. Profesionalci iz policijskog sustava istaknuli su kako ne postoje dovoljne indicije za ikakva uhićenja novinara te da bi time izvrgnuli policiju velikim kritikama, kako u državi, tako i od strane Europske unije. Taj glas razuma je na kraju spasio novinare i urednike privođenja u policijske postaje.

Gdje su danas akteri slučaja

Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista koji je u međuvremenu otišao za glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova posebno je zanimljiv, a u neku ruku i komičan slučaj. Njega su naime po nalogu Grbića pratili u vrijeme dok se s njime ionako stalno nalazila ekipa određena za zaštitu nakon što je bio premlaćen od strane ljudi iz podzemlja. Uglavnom, policajci određeni za praćenje ovog novinara istovremeno su pratili i po dvojicu svojih kolega.

Svi ostali novinari i urednici koji su bili pod nadzorom, dakle, Ivanka Toma, Marina Borovac, Martina Zrinjski, Josip Bohutinski, Mladen Pleše i Vanja Nezirović i dalje se bave svojim poslovima. Oliver Grbić nakon odlaska s mjesta ravnatelja policije je jedno vrijeme bio savjetnik ministra Ranka Ostojića, što je takozvano "groblje slonova". Ta se pozicija, naime, davala ljudima s kojima se nije znalo što napraviti, jer time nisu zakidani u službi, a činili su najmanje štete. Nakon što je odlučeno da ga se preraspodjeli u PU zagrebačku, Grbić je otišao na bolovanje i pokrenuo postupak umirovljavanja.

Tomislav Karamarko nakon odlaska iz MUP-a se izborio za čelno mjesto u HDZ-u te je danas vođa oporbe. S njime je u stranku otišao i njegov provjereni kadar, Milijan Brkić - Vaso, danas glavni tajnik HDZ-a, a u vrijeme ove obrade zamjenik Olivera Grbića. Ivo Sanader je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnog profiterstva i makinacija u Ini. Mladen Bajić i dalje je glavni državni odvjetnik.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika padam
sad će opet HDZ reči da nisu znali, da to nisu oni naredili.. pa koga vraga su onda radili...za sav kriminal nisu znali.. debilni ljudi u debilnoj stranci...