Studenti su bolju zdravstvenu zaštitu imali prije 20 godina

Rješenje problema zdravstvene zaštite studenata je osnivanje mreže zdravstvenih ustanova namijenjenih studentima. To bi bili domovi zdravlja za studente s polivalentnim djelatnostima. U manjim sveučilišnim centrima, kao što su Zadar ili Pila, potrebno je osnovati studentske poliklinike, kaže dr. Zvonko Mišlov
O pitanjima vezanim za zdravstvenu zaštitu studenata i o hitnoj medicinskoj intervenciji na otoku Pašmanu jučer se raspravljalo na konferenciji za novinare koju su održali Milka Blagdan dopredsjednica ŽVŽO HNS-a, Zvonko Mišlov, predsjednik Interesnog odbora za otoke i Ružica Jakšić predsjednica odbora HNS-a u Vrgadi.
Dvostruko pravo
Zvonko Mišlov dao je kratki osvrt na zdravstvenu zaštitu studenata kazavši da danas postoji niz problema koje treba rješavati, a koji se tiču studenata kako na Sveučilištu u Zadru tako i u cijeloj Hrvatskoj, počevši od studentskog smještaja, prehrane, standarda, uvjeta edukacije pa tako i zdravstvene zaštite studenata.
– Unatoč činjenici da je jedan od osnovnih ciljeva Republike Hrvatske povećati stopu visokoobrazovanih u ukupnom broju stanovnika, gdje danas na tragu takve strategije imamo oko 170.000 studenata na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima, moramo konstatirati da u Hrvatskoj nije riješeno pitanje zdravstvene zaštite studenata, zapravo ne postoji mreža zdravstvenih ustanova namijenjenih zdravstvenoj zaštiti studenata, kazao je Mišlov.
Na konferenciji je aktualiziran vrlo čest problem studenata koji se upišu kod liječnika na području privremenog boravišta.
– Kako će student u Zadru, ako je iz Osijeka ili Dubrovnika ostvariti pravo na pregled, lijekove, uputnice, previjanje, stomatološku zdravstvenu zaštitu za vrijeme studiranja u Zadru? Odgovorni kažu da se student upiše u neku ambulantu primarne zdravstvene zaštite u Zadru. Postavlja se pitanje što će se dogoditi kad student ode na dva ili tri tjedna u mjesto prebivališta pa te iste usluge mora koristiti tamo. Tada dolazimo do situacije nedostupnosti cjelokupne zdravstvene zaštite u mjestu prebivališta što, naravno, nije dobro, pojasnio je Mišlov.
Osvrnuvši se na stanje u zdravstvenoj zaštiti studenata prije 20 godina, Mišlov je pojasnio da su u to vrijeme studenti imali svoje studentske ambulante pa čak i domove zdravlja u većim studentskim centrima. Na taj način imali su “dvostruko pravo” na primarnu zdravstvenu zaštitu, a isto tako i zajamčenu cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u mjestima svog prebivališta.
– Rješenje problema zdravstvene zaštite studenata je vratiti se na pozicije od prije dvadesetak godina, točnije osnovati mrežu zdravstvenih ustanova namijenjenih studentima. To bi bili domovi zdravlja za studente s polivalentnim djelatnostima. U manjim sveučilišnim centrima, kao što su Zadar ili Pula, potrebno je osnovati studentske poliklinike namijenjene pružanju zdravstvene zaštite studentima, koje bi uključivale liječnika opće medicine, stomatologa i liječnika školske medicine, dodao je Mišlov.
(Ne)povezanost otoka
Što se tiče financiranja zdravstvene zaštite studenata, Mišlov je kazao da je dovoljno odrediti prioritete i to je li za gradove bitnije kupiti dva, tri “polovna” igrača ili omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za hrvatske studente.
S obzirom da je u tijeku rekonstrukcija mosta koji povezuje otoke Ugljan i Pašman, haenesovci su aktualizirali problem hitne medicinske intervencije na otoku Pašmanu u idućih šest mjeseci koliko će trajati radovi na mostu.
– Ambulantno vozilo Hitne medicinske pomoći, koje je nadležno za oba otoka, stacionirano je u Preku. Postignut je dogovor da vozilo ima pravo prometovati preko tehnološkog nasipa u slučaju hitne intervencije. Naš je prijedlog da se na otoku Pašmanu formira punkt hitne pomoći kako bi medicinska usluga bila brža i kvalitetnija, rekao je Mišlov.
Milka Blagdan ukazala je na poguban utjecaj na gospodarstvo kao produkt zatvaranja mosta preko kanala Mali Ždrelac.
– Rekonstrukcija mosta je potrebna, ali očito da se nije mislilo na detalje vezane za prometnu povezanost oba otoka, koji su godinama jedan drugome život značili. Pitanje je kako će u idućih šest mjeseci poslovati obrtnici ili zaposlenici u Psihijatrijskoj bolnici na Ugljanu. Hoće li biti primorani preseliti se u Zadar i svakodnevno putovati u Preko? Pontonski most zasigurno bi omogućio prijelaz vozila te bi na taj način ublažio probleme prometne povezanosti Ugljana i Pašmana, zaključila je Blagdan.