Blokirana 271 tisuća računa građana i tvrtki

U Fini potvrđuju da je zbog tako velikog broja predmeta i opterećenja sustava došlo do tehničkih poteškoća, no kontinuirano ih otklanjaju, te blokade sustava nema
Broj ovrha temeljem dugovanja građana i tvrtki povećao se na ukupno 730 tisuća temeljem čega je s jučerašnjim datumom u blokadi ukupno 162.204 računa građana i još 109.237 računa tvrtki, brojke su to koje je jučer potvrdila Financijska agencija. Ukupno je dakle riječ o čak 271.441 računa koji su blokirani temeljem ovrha za koje u Finu iz dana u dan kontinuirano pristižu nalozi. U Fini pojašnjavaju da im je 1. siječnja pristiglo oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje, no kako neke osnove za plaćanje sadrže više predmeta, ukupan broj predmeta u obradi sada tako prelazi 730 tisuća. Dodaju da uz spomenute zaprimljene predmete kontinuirano zaprimaju i velik broj novih. Toliki broj predmeta navodno jedva stižu obraditi obzirom na veliko opterećenje sustava koji se tehnički još uhodava. U Fini su potvrdili da su se zbog tako velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava dogodile određene tehničke poteškoće u radu za koje međutim kažu da ih kontinuirano otklanjaju, te poručuju da nikakvog kaosa, ni blokade sustava nema.
Inače, temeljem novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu početkom ove godine Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, i to prema OIB-u fizičkih ili pravnih osoba. Rezultat je da se već prvog dana provedbe Zakona, u Finu slio veliki broj zahtjeva za ovrhama koji su pristigli iz sudova, od javnih bilježnika, banaka i drugih vjerovnika. U tom prvom valu naloga praktički je bila riječ o zaostalim predmetima koji su onda od Nove godine u velikom broju zapljusnuli Finu. U Fini vele da na ovom projektu radi više od 300 Fininih zaposlenika u dvije smjene, a posebna se pozornost radi osjetljivosti i tajnosti podataka posvećuje zaštiti ovršenika i ovrhovoditelja te kontroli podataka. Kažu i da što više pojedinačnih slučajeva klijenata nastoje riješiti i u izravnoj komunikaciji.
Uz ove promjene, koje se tiču i Fine i banaka, od 1. siječnja banke prilikom odobravanja kredita moraju poslovanje uskladiti i s novim Pravilnikom o obliku i sadržaju zadužnice kao instrumenta osiguranja koji se po novom Ovršnom zakonu mora solemnizirati što poskupljuje javnobilježničke troškove klijenata. Sve ove promjene imaju svoj smisao, no zbog nagle provedbe i manjkavosti dosadašnje prakse, dijelom su rezultirale zastojima u poslovanju što se kod banaka odrazilo na dinamiku odobravanja kredita.