Svečana misa u 11 sati

Blagdan Svete Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, slavi se u subotu 15. siječnja kada su svete mise u zadarskoj prvostolnici u 7, 8 i 9 sati, a svečano koncelebrirano misno slavlje u 11 sati predvodi zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić. Koncelebriranu svetu misu u 18 sati predvodi mons. Ivan Milovan, porečko-pulski biskup. Svečana Večernja u čast svete Stošije je u petak 14. siječnja s početkom u 18 sati. Blagdanu je prethodila devetnica od 6. siječnja tijekom koje su u katedralu Sv. Stošije hodočastile župe grada Zadra.
Blagdan Svete Stošije (Anastazije), mučenice u Zadru slavi se od početka 9. stoljeća kada je biskup Donat donio njezine moći u Zadar, koje mu je u znak zahvalnosti za posredovanje mira Bizanta sa Zadrom, odnosno mira između Bizanta i Franaka kojima je tada vladao car Karlo Veliki, darovao bizantski car Nicefor I. Zadarski biskup Donat pohranio je relikvije (pepeo) svete Stošije u mramorni sarkofag s latinskim natpisom. U sarkofagu je olovna kutija s moćima svete Stošije, srijemske mučenice, a nalazi se u lijevoj lađi katedrale. U čast zadarske zaštitnice Stošije sagrađen je i mramorni reljef svetice na odru.
Sv. Stošija (Anastazija), prema poznatim podacima, porijeklom je iz rimske patricijske obitelji iz druge polovice 3. stoljeća. Stošija je novcem i svim svojim materijalnim dobrima pomagala kršćane, kojima je bila zabranjena javna služba. Mučeničkom smrću u Srijemskoj Mitrovici kada je carevom naredbom spaljena na lomači, potpunom žrtvom u njoj su se ostvarile Kristove Riječi: “Ako pšenično zrno, pavši na zemlju ne umre, ostaje samo; ako li umre donosi obilat rod.” Stošijin muž Publije protivio se Stošijinom svjetonazoru i njezinom druženju s kršćanima, pa ju je držao i u kućnom pritvoru. Međutim, po carskom nalogu, Publije je otišao u Perziju, gdje je nakon tri mjeseca umro. Stošija se nakon toga još više dala u službu siromaha i kršćana u Rimu, podijelivši im nesebično i velikodušno cijeli svoj imetak.
Sv. Krševan (Chrysogonus), rimski vitez, bio je Stošijin duhovni vođa s kojim je surađivala hrabreći progonjene kršćane te se s njime savjetovala, najprije usmenim putem, a kad je carevom odredbom Krševan bio zatvoren – pismima.
Papa Aleksandar III., 1177. godine pohodio je grob sv. Stošije u zadarskoj katedrali, a papa Ivan Pavao II. poklonio se pred katedralom Sv. Stošije za svog pastirskog pohoda Zadru u lipnju 2003. godine.