Banke podržale Linića

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
U Vladi vjeruju da će se telekom operateri ohladiti - ministar financija Slavko Linić

Iako im je ministar financija Slavko Linić najavio teške dane, banke su spremne na suradnju i dogovor s Vladom oko spašavanja pojedinih poduzeća, pogotovu onih u proizvodnji, koja su zapala u krizu i ne mogu otplaćivati svoje obveze. Vidljivo je to iz reakcije Hrvatske udruge banka koja je jučer komunicirala uime bankarskog sektora, ali i iz riječi pojedinih bankara s kojima smo neslužbeno razgovarali. Naši sugovornici iz Vlade nisu iznenađeni takvim stavovima banaka koje su poruke iz Vlade o teškim danima primile puno hladnije nego mobilni operateri ponovno uvođenje poreza od šest posto. U Vladi tvrde da su s bankama već razgovarali o svom planu, a vjeruju i da će se telekom tvrtke "ohladiti".

- Glasni su jer im je to dobar alibi za otpuštanja koja su i sami najavili i to u trenutku kad su bili oslobođeni tog poreza, kaže naš sugovornik iz Vlade uz opasku da Vlada na prijetnje mobilnih operatera neće odgovarati dok se ne vidi kakvi će im biti sljedeći potezi, ali da od poreza neće odustati.

Dogovor s Vladom

Linić je objasnio da od banaka očekuje da u dogovoru s Vladom otpišu dio potraživanja, kako bi poduzeća mogla preživjeti, a kako se doznaje plan je i reprogram kredita čiji je povrat izgledan, kao i njihovo pretvaranje u vlasničke udjele. Banke su na dogovor o restrukturiranju potraživanja spremne, iako iz bankarskog sektora ne žele komentirati sam Zakon o financijskom poslovanju koji bi trebao regulirati to područje, jer im detalji nisu poznati.

- Banke podržavaju sve one reforme koje služe jačanju sigurnosti financijske industrije te oporavku i osnaživanju gospodarstva. Zasigurno nas očekuje godina u kojoj ćemo u dijalogu s Vladom uložiti dodatne zajedničke napore u restrukturiranje i poticanje pokretanja rasta gospodarstva, a u sklopu kojih treba razraditi model kako restrukturirati dio postojećih potraživanja, ne samo banaka već i svih drugih vjerovnika, poručili su iz HUB-a. Time su jasno rekli da su spremni na dogovor s Vladom, ali i ostalim vjerovnicima, kako bi se poduzećima koje muči dug, a imaju budućnost, omogućio predah i dala prilika za oporavak. Naši sugovornici iz bankarskog sektora potvrđuju da su već razgovarali s Vladom na temu konsolidacije pojedinih poduzeća koja  ne plaćaju svoje obveze, ali bi uz olakšanje tog bremena mogla nastaviti proizvoditi.

Ljuljanje sustava

- Nisu ministrove izjave o teškim danima za  banke nikakva prijetnja, mi smo svjesni da dolaze teži dani. Ne možemo vječno vući nenaplative kredite moramo odrediti njihovu sudbinu i prava je prilika da to učinimo kroz dogovor s Vladom ako se neka od tih poduzeća mogu spasiti. U tom slučaju spasit ćemo i dio svojih potraživanja, spašavanjem radnih mjesta osigurat ćemo i povrat kredita koje smo dali građanima, kaže nam jedan od čelnih ljudi jedne velike hrvatske banke. On napominje da će banke puno više izgubiti ako se sustav zaljulja i ako se još više poveća broj poduzeća i građana koji ne mogu plaćati kredite. Naš sugovornik ističe i to da banke baš nisu oduševljene otpisom potraživanja, kao ni pretvaranjem u vlasnički udio, te da će s Vladom nastojati dogovoriti opcije po kojima će većina tih kredita biti samo reprogramirana, odnosno da će im biti produljena ročnost otplate.

Interes banaka manje je motiviran brigom za radna mjesta u Hrvatskoj, a više brigom kako naplatiti loše kredite. Prema posljednjim podacima HNB-a za 2010. godinu banke su od 419,3 milijardi kuna kreditnih plasmana, u rizičnim kreditima imale gotovo 47 milijardi kuna, odnosno problematičnih za naplatu bilo je 11,2 posto kredita. Udio rizičnih kredita u kreditima odobrenih gospodarstvu bio je još veći, odnosno rizičnih je bilo 18 posto kredita danih poduzećima. To znači da banke u poduzećima imale gotovo 23 milijarde kuna čija je naplata upitna. Posebno problematični su kredit u trgovini i građevinarstvu i oni opterećuju bilance banka, koje će uprave banka kad tada morati srediti i možda im je dogovor s Vladom najbolja prilika za to.

Odgoda naplate ili brza likvidacija
Vladin plan je da vjerovnici, a najvažniji su država, i banke, postignu dogovor oko naplate ili otpisa potraživanja ili njihova pretvaranja u vlasničke udjele u onim tvrtkama u kojima je nastavak poslovanja moguć. To bi značilo da sklapaju svojevrsnu izvansudsku nagodbu u kojoj je moguće da banke i država na ime svojih potraživanja od tih poduzeća preuzmu dio imovine koji im nije potreban za nastavak poslovanja. Za ona poduzeća za koja se procijeni da nemaju šanse na tržištu slijedi, kaže naš izvor iz Vlade, stečaj i to bez preustroja, odnosno stečaj s brzom likvidacijom.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno